Izvještaj sa konferencije Reforma preduniverzitetskog obrazovanja u BiH

Prijedlog reforme preduniverzitetskog obrazovanja u BiH

01.06.2015

Školegijum je bio na kratkoj konferenciji o reformi srednjoškolskog obrazovanja koja je organizovana 28.5.2015. u Sarajevu. Saznajte koji su konkretni prijedlozi za reformu, uslovi za njenu sprovedbu i prvi stavovi profesora.

Fondacija Obrazovanje u akciji i Univerzitet Sarajevska škola za nauku i tehnologijuSSST udruženim snagama organizirali su kratku konferenciju o reformi preduniverzitetskog, odnosno srednjoškolskog, obrazovanja.

Uvodna izlaganja u impresivnom, ali nažalost skoro pa praznom, auditorijumu nazvanom Elizabeth Thatcher bila su jednolična i pomalo dosadna. Stalno su se ponavljale iste floskule da je obrazovanje izuzetno bitno za društvo; potrebne su velike investicije da se sistem promijeni nabolje; BiH ima velike potencijale; školovanje mora biti besplatno i isto za sve...

Međutim, nakon kratke pauze za kafu, na kojoj su učesnici rado razgovarali s posjetiocima, uslijedila su tri zanimljiva predavanja, koja su ponudila konkretne prijedloge i jednu jasnu viziju za budućnost djece koja će upisivati srednje škole.

Reforma se, za sada, odnosi samo na gimnazije jer se skoro pa podrazumijeva da učenici tu ne staju sa školovanjem, već prelaze na univerzitete suočavajući se s novim izazovima. Posebno se insistiralo na dvjema novinama, a to su usmjereni gimnazijski program i uvođenje eksterne mature.

Ideja je da djeca koja upišu gimnaziju dvije godine slušaju svih trinaest ili četrnaest predmeta koji su predviđeni nastavnim planom i programom, a da u trećem razredu biraju pet predmeta kojima se žele potpuno posvetiti, te kasnije i studij nastaviti u tom smjeru. Cijela reforma zasnovana je na Programu međunarodne mature (IB DP). Ovaj princip već se primjenjuje u Mostaru na Koledžu ujedinjenog svijeta (UWC Mostar), gdje se posebno ističe da je cilj od obrazovanja napraviti snagu koja ujedinjuje ljude, nacije i kulture u službi mira i održive budućnosti.

Na kraju četvrtog razreda svi učenici bi polagali maturski ispit iz izabranih predmeta što bi bio uvjet za upis na studij, jer se nastoji ukinuti prijemni ispit na fakultetima.

David Sutcliffe, predsjednik Upravnog odbora Fondacije Obrazovanje u akciji, kaže da je jedina mogućnost da se prevaziđu etničke razlike prilika da svi učenici budu ocjenjivani na osnovu istog kriterija, te da svi uče iz zajedničkih kurikuluma i na kraju polažu jedinstven maturski ispit.

Da se reforma provede i primijeni potrebno je 16 godina i ukupno 88 miliona eura. Sutcliffe napominje da je taj novac dostupan našoj zemlji ukoliko se reforma bude provodila na prostoru cijele države.

Cijela ideja je zanimljiva, ali u razgovoru s profesoricama koje su bile na konferenciji mogao se prepoznati skepticizam. Pitale su se da li je to moguće uraditi bez temeljne reforme predškolskog i osnovnog obrazovanja. Opravdano su se uplašile da bi većina djece u trećem razredu izabrala predmete za koje smatraju da će ih najlakše položiti, a onda bi se ponovo djeci morali nametati predmeti koje ne žele, da nastavnici ne bi ostajali bez posla.

Na kraju, možemo reći da je konferencija bila zanimljiva i da je ona samo jedan od prvih koraka ka dogovoru o reformi srednjoškolskog, kao i cjelokupnog obrazovnog sistema u našoj zemlji. 

Amila Selimović