Intervju sa Sabinom Ćudić, poslanicom Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo

Racionalizaciju moramo dovoditi u pitanje

03.06.2015

U Skupštini Kantona Sarajevo, Sabina Ćudić, poslanica Naše stranke, pokrenula je inicijativu o formiranju radnog tijela za nadzor racionalizacije u obrazovanju. Tim povodom razgovarali smo s njom.

Insistirali ste u Skupštini Kantona Sarajevo na formiranju radnog tijela koje bi se bavilo procesom provedbe racionalizacije u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u KS. Zašto?

Ovo radno tijelo će se, između ostalog, baviti nadgledanjem i revizijom, a ne implementacijom najavljene racionalizacije. Njegova prevashodna zadaća bit će da se bavi onim što je jasno specificirano u formalno podnesenoj inicijativi – a to je revizija procesa zapošljavanja u predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama u Kantonu Sarajevo, te svih pratećih zakonskih i podzakonskih odredbi koje regulišu ovaj sektor. Naime, od ulaska u Skupštinu Kantona Sarajevo bavim se istraživanjem rada kako Ministarstva obrazovanja KS, tako i neregularnostima, te elementima krivičnih djela i finansijskog kriminala u sektoru obrazovanja. Podaci su alarmantni i smatrala sam da je neophodno, pored postojećih komisija, formirati specifično privremeno radno tijelo koje će se isključivo fokusirati na osvjetljavanje ovih problema i njihovo sistemsko rješavanje.

Sudeći  po Vašem zahtjevu, Vas ne zabrinjava toliko sama racionalizacija koliko način njene provedbe. Smatrate li, ipak, da bi samu racionalizaciju kakva jest planirana trebalo dovesti u pitanje?

Najavljenu racionalizaciju apsolutno moramo dovoditi u pitanje, posebno zato što detalji, pojašnjenje, tj. racionalizacija same racionalizacije još uvijek nije ponuđena, a pojedine mjere, kao što je povećanje broja učenika spram nastavnog kadra, neprihvatljive su, daleko su od evropskih standarda, a u kontekstu Bosne i Hercegovine nelogične u odnosu na radikalni pad nataliteta i samim tim broja upisanih učenika. Pri tome, kada uzmemo u obzir konstantna nova, ilegalna zapošljavanja kojima svjedočimo, onda su najavljene mjere još nelogičnije, jer ne predviđaju reviziju procesa zapošljavanja, već prekvalifikaciju kadrova kao što su noćni čuvari i računovođe, što je naravno daleko od neophodne reorganizacije koja bi napokon kvalitetu obrazovanja stavila ispred mjera socijalnog i stranačkog zbrinjavanja nepotrebnog kadra, koje se neometano nastavlja dok se govori o tzv. racionalizaciji.

Kako komentirate činjenicu da racionalizaciju nisu osmišljavali stručnjaci, da o njoj nije provedena javna rasprava te, na kraju krajeva, da informacija o racionalizaciji nema potpis premijera niti pečat nadležnog Ministarstva?

Najavljene mjere imaju punu podršku premijera, a predlaže ih sam ministar obrazovanja Kantona Sarajevo. Što se tiče konsultacija – one se održavaju i javnosti plasiraju kao da rezultiraju punom podrškom relevantnih interesnih skupina. Ako pogledate zvanična saopštenja Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva obrazovanja na web stranici KS, vidjet ćete saopštenja u kojima se obavještava javnost o podršci koju su Vlada i Ministar dobili za najavljene mjere od prijateljskih udruženja, na sastancima kojima je domaćin premijer Vlade.

Na sjednicama Skupštine KS konstantno, već mjesecima, upozoravam na opasnu praksu ove Vlade da izbjegava i aktivno onemogućava formalne javne rasprave u zadatom roku, po najvažnijim pitanjima, kao što je do sada to bio slučaj sa budžetom Kantona Sarajevo koji je usvojen na hitnoj sjednici, bez javne rasprave, a najskorije i izmjena zakona koji reguliše status umjetnika, a koji je usvojen po skraćenom postupku - također bez javne rasprave. U zadnjem slučaju je u obrazloženju Vlade bilo jasno da je definicija javne rasprave ove Vlade – konsultacije unutar zidova nadležnog ministarstva sa prijateljskim interesnim skupinama. Vlada je za najavljene mjere racionalizacije dobila i podršku Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja – sindikata čija je legalnost više nego upitna. Tim više je radno tijelo koje će ući u suštinu ovih odnosa potrebnije.

Tijelo za nadzor racionalizacije, čije formiranje predlažete, trebalo bi, između ostalog, utvrđivati propuste u procesu zapošljavanja, u sastavljanju liste tehnološkog viška i sl. Racionalizacijom, naime, bar prema dostupnim informacijama, nije predviđeno otpuštanje viška radnika. Šta Vaš zahtjev u tom smislu znači, da li možda uključenje u proces racionalizacije i tog pitanja?

Moj zahtjev za formiranje ovog radnog tijela nadovezuje se i na postojeće preporuke Ureda ombudsmena za ljudska prava u BiH, u kojem se izražava zabrinutost u vezi kršenja, između ostalog, i državnog Zakona o zabrani diskriminacije prilikom zapošljavanja u osnovnim i srednjim školama, zbog zloupotrebe već problematičnog člana 17. Pravilnika o kriterijima za prijem zaposlenika u radni odnos u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo. Ovaj član nudi diskreciono pravo direktorima škola da zapošljavaju niže ili najniže rangirane kandidate, na osnovu vlastite volje.

Pored toga imamo dokumentovane slučajeve gdje se u radni odnos prima kandidat/kinja sa 29. mjesta rang liste kandidata/kinja, zatim masovna zapošljavanja nastavnog i nenastavnog kadra bez odobrenja Vlade (radi se o preko 300 zaposlenja samo u prošloj godini u Kantonu Sarajevo – zaposlenja koja su hitnim usvajanjem budžeta Kantona i legalizovana), dok sa druge strane imamo desetine miliona duga po osnovu nagomilanih tužbi sa kojima Vlada i Kanton nemaju načina da se izbore. Drugim riječima, na brod koji finansijski tone, ilegalno dovodimo dodatna finansijska opterećenja, dok istovremeno najavljujemo racionalizaciju koja će štetiti isključivo učenicima, štedeći na njima. Jasno je da je postojeći sistem neodrživ.

Koji su sljedeći koraci?

Prvi i najvažniji sljedeći korak, sada kada je Skupština podržala moju inicijativu za osnivanje radnog tijela, jeste imenovanje članova tog tijela. Ono treba brojati 5-7 članova, od kojih do dvoje mogu biti vanjski eksperti/ce. Naravno, insistirat ću da budem dio ovog radnog tijela, čije će članove formalno odobriti Komisija za izbor i imenovanja. Čim se to desi, nadam se već ovog mjeseca, krećemo na posao.

Šta mislite da komisija može učiniti, šta ćete smatrati njenim uspjehom?

Ukidanje člana 17. otvorilo bi vrata sarajevskih škola stručnim kadrovima. Zatim, revizija procesa postavljanja na liste tehnološkog viška gdje bi osigurali da se samo oni koji ispunjavaju zakonske uslove zaista i nađu na toj listi – bila bi dva važna i krupna koraka za plasiranje kvalitete kao vrhovnog kriterija u sistemu obrazovanja, a u procesu bi nadam se vratili nadu obeshrabrenim i obespravljenim u toku zapošljavanja.

Hoće li ta komisija braniti interese sindikata?

Ovo je kompleksno pitanje jer se legalnost postojećeg Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja mora preispitati. Postoje osnovane sumnje za niz ilegalnih radnji unutar ovog sindikata. Istovremeno, ono što mogu reći u svoje ime i ime Naše stranke, jeste da ćemo apsolutno biti na strani prije svega đaka i njihovih interesa, a zatim svih legalno zaposlenih uposlenika i uposlenica osnovnih i srednjih škola, bez obzira da li oni bili članovi sindikata ili ne.

 

Razgovarao: Amer Tikveša

Foto: E. Kurtović

U vezi sa racionalizacijom, pročitajte i: Da racionalizaciji, ali ne ovakvoj i  Nasilje kao mjera štednje

Školegijum redakcija