O ukidanju predmetnog učenja

Predmetno učenje napušteno prije 40 godina

12.06.2015

70-ih godina u jednoj školi u blizini Osla, kada su nastavnici i nastavnice shvatili da njihovi đaci nisu dovoljno angažirani u vezi s onim što uče na nastavi, pokrenut je novi način obrazovanja inspirisan idejom o interdispiclinarnom radu. Pročitajte kakve je rezultate dao sistem u kojem učenici rade i uče u grupama na zajedničkim zadacima.

Finska reforma obrazovanja, o kojoj se zadnjih mjeseci govorilo, a koja je podrazumijevala prelazak s predmetnog učenja na izučavanje fenomena, provedena je u jednoj školi u Norveškoj prije 40 godina. Radi se o školi Ringstabekk, u blizini Osla.

Sve je počelo 70-ih kada su nastavnici i nastavnice shvatili da njihovi đaci nisu dovoljno angažirani u vezi s onim što uče na nastavi. Bili su inspirirani idejom danskog pedagoga Knuda Illerisa o interdisciplinarnom radu. Osamdesetih, temeljni koncept i organizacija škole su inovirani.

Kada se nastavnici zaposle u tu školu, znaju da će morati sarađivati s drugim profesorima i to u multidisciplinarnim nastavničkim timovima. Svaki tim sastavljen je od četvero do šestero nastavnika i odgovoran je za edukaciju od 60 do 75 učenika. Nastavnici sami prave sedmične rasporede učenicima i vlastite planove koji su, ipak, bazirani na nacionalnom programu i očekivanjima uprave škole.

Škola se koristi različitim interdisciplinarnim metodama kakve su, naprimjer, projektno bazirano učenje, učenje kroz istraživanje, simulacija, itd. Nastavnici preuzimaju ideje jedni od drugih i razmjenjuju iskustva osiguravajući tako da svi đaci iskuse iste metode učenja i prođu kroz iste multidisciplinarne teme.

Učenici osmog razreda često tako uče o zemljotresima, vulkanima i drugim silama zemlje. Umjesto lekcijskog učenja, nastavnici ih animiraju različitim pričama koje sadrže nekoliko različitih tema.

U jednom od scenarija učenici se pretvaraju da se penju na Mont Everest. Pripremajući se, proučavaju mape, vrijeme i klimu. Kako se scenarij razvija, dodjeljuju im se različiti zadaci – odabir najbolje rute za penjanje na vrh, pravljenje spiska opreme koja će im biti potrebna, kalkuliranje o vremenu koje će potrošiti penjući se, pravljenje budžeta i apliciranje za donacije na engleskom, koji im je strani jezik. Ako su riješili zadatke, učenici su došli do mnogo informacija o kojima potom diskutuju.

Učenici škole Ringstabekk rade u malim grupama većinu vremena. Taj koncept zasniva se na teoriji da se učenje dešava kada razmišljamo, razgovaramo i rješavamo zadatke u grupi, umjesto samostalno, ali i na teoriji učiti djelujući (engl. learning by doing) koju su razvili ruski psiholog Lev Gotsky i američki psiholog i filozof John Devey.

Druga interdisciplinarna tema, koja se pretežno izučava u 10. razredu, odnosi se na okruženje i održivost. Provode je različiti nastavnički timovi na različite načine. Jedan od načina je da se svakoj grupi učenika da po jedno područje unutar njihove lokalne zajednice na kojem će raditi kao konsultanti/ce. Oni urade izvještaj i, u zavisnosti od mogućnosti, ponude model kako bi neko mogao razviti određeni dio njihove lokalne zajednice s posebnim naglaskom na saobraćaju, energiji, otpadu, itd. Ako su osmislili model, onda su radili s omjerima i drugim matematičkim kategorijama, kao i na planu dizajna. Moraju istražiti različite vrste energije kao i s njima korespondirajuće ishode zagađenja – što spada u prirodne nauke. Također moraju napisati i prezentirati izvještaj – pismeno i usmeno.

Kada je prve godine projekt pokrenut, nastavnici su sarađivali s lokalnim konsultantskim kompanijama. Konsultanti/ce i inženjeri/ke bili su impresionirani činjenicom da ih petnaestogodišnji đaci informiraju o novim tehnologijama kojih sami do tog trenutka nisu bili svjesni.

Škola Ringstabekk prati nacionalni plan i program na način da svaki učenik ima ocjenu iz svih predmeta koji se izučavaju u drugim školama – matematika, engleski, itd. Oni također polažu sve nacionalne ispite, kao i drugi učenici u Norveškoj. Na tim testovima uvijek su u vrhu, što je indikator prednosti interdisciplinarnog učenja.

Većina roditelja je zadovoljna školom. Smatraju da škola priprema njihovu djecu za rad. Pomaže im da razviju neophodne kompetencije za rad, ali i za osobni razvoj. Kako glavni učitelj u školi kaže: Mi ne razvijamo digitrone, mi razvijamo ljudska bića.

Originalni tekst: This school in Norway abandoned teaching subjects 40 years ago

Piše: Bjørn Bolstad

Prevod: Amer Tikveša

Fotografija preuzeta sa qz.com

Pročitajte i: Finsko državno vijeće za obrazovanje: U Finskoj se neće ukinuti predmetna nastava

Reforma finskog obrazovnog sistema: škole predmete zamjenjuju temama

Tastatura ili olovka?

Školegijum redakcija