Obrazovna politika

Magistar sa pokrićem

Treba li humanistika biti humana?

Anela Hakalović

12.01.2012

Kako je moguće da Fatimir Alispahić magistrira nakon stavova koje je potpisao? Ko je odgovoran?

Objavljivanje knjige Fatmira Alispahića - ''Orwelland i rubni eseji'', nastale kao zbornik autorovih tekstova tokom postdiplomskog studija na sarajevskom Filozofskom fakultetu, simptomatičan je pokazatelj prisne veze između akademskog objektivnog (naizgled politički neutralnog) i ideološki opasnog pisanja.

Politička neutralnost humanistike

U izdanju Opće biblioteke Tešanj nedavno je objavljena knjiga Fatmira Alispahića-''Orwelland i rubni eseji''. Knjiga predstavlja autorov diplomski rad odbranjen na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, uz dodatak eseja koji su također rađeni u sklopu postdiplomskog studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U uvodnom dijelu knjige autor se zahvaljuje svojim mentorima; akademicima i profesorima sa Filozofskog fakulteta (akademik prof. dr. Tvrtko Kulenović, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Nirman Moranjak-Bamburać, prof. dr. Muhamed Dželilović, prof. dr. Vedad Spahić). Na naslovnici knjige je fotografija Fatmira Alispahića uz spomenik žrtvama holokausta u Berlinu. U knjizi se napominje i to da su tekstovi iz ove knjige objavljivani u naučnoj periodici. Na prvi pogled: ništa sporno.

Razotkrivanje u kolumnistici

Fotografija sa naslovne strane trebala bi da napravi značenjsku vezu između naučno-istraživačkog djelovanja u okviru humanističkih nauka i određenih moralnih standarda. Sam tekst ne uspostavlja direktno slične veze; etički angažman u humanistici se valjda podrazumijeva. Apolitičnost Alispahićevih tekstova objavljenih u ovoj knjizi potvrđuje status univerziteta kao mjesta proizvodnje objektivnog (i politički neutralnog) znanja. Međutim, ova prividna apolitičnost se raskrinkava u autorovoj kolumnistici. U zbirci tekstova ''Marketing tragedije'' Alispahić piše:

''Da, Srbi su genocidni! Da, Srbi su poremećeni! Da, Srbi su otpad civilizacije! Sve rečeno sa zadovoljstvom ćemo povući ako nekad dođe do katarze u srpskom narodu.''

Ili:

''Tako u Srba, na žalost, nema otpornosti ili neotpornosti na krv, klanje, hropce, suze, prljavštinu…''

Ova dva izdvojena citata iz Alispahićeve kolumnistike dovoljno već osvjetljavaju autorova stajališta i nije ih potrebno dodatno podvrgavati interpretaciji. Podrazumijevajuća subjektivnost kolumnističkog teksta, koja u ovom slučaju znači iznevjeravanje skoro svih mogući univerzalnih vrijednosti Čovjeka, traži i preispitivanje načina proizvođenja znanja u okviru humanističkog obrazovanja u BiH.

Da li humanističko obrazovanje iznevjerava svoj cilj?

Objavljivanje naučno-istraživačke knjige iz oblasti humanistike Fatmira Alispahića, uz čitanje njegovih kolumnističkih tekstova, jasno ukazuje na sistem i način proizvođenja ideoloških matrica kroz obrazovni sistem u BiH, a posebno u oblasti humanističkih nauka. Humanističke nauke su nužno politične, budući da u središtu svog interesovanja imaju upravo čovjeka. Njihov primarni interes nameće im obavezu osmišljavanja novih društvenih i kulturnih paradigmi. Međutim, mjesto stvaranja novih politika, humanističke znanosti u BiH premještaju iz akademskog okvira u prostor šire javnosti. Ovaj sistem Univerzitetu omogućuje privid objektivnosti i istovremeno mu povećava političku moć kroz logiku umanjene odgovornosti. Mentorstvo u humanističkim naukama ne može biti samo znanstveno, ono je nužno i ljudsko. Stoga, neupitna je odgovornost upravo humanističkog obrazovanja za dva navedena citata iz kolumni Fatmira Alispahića, ali i za politiku koju njegovo pisanje proizvodi i promovira.

Najnovije

Inicijativa u Zastupničkom domu PSBiH

Amandman za GPS-narukvice treba ponoviti

Rubina Čengić

Vijesti iz Kaknja

Inicijativa mrtvorođenče

Hana Huskić

Javne nabavke

Elektronske učionice, predmet za tužilaštvo

Školegijum redakcija

Pismo roditelja

Ministar Kazazović i 140 elektronskih učionica

Marko Ban

Online sedmica

Eksperimentalna online konfuzija

Merima Ražanica