Komentar

Improvizacijom protiv korupcije

25.01.2016

Ekskurzije u službi patriotizma?!

Prethodnog vikenda lansirana je u medije vijest da je Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo izmijenilo pravilnik o ekskurzijama, prema kojem učenici osnovnih škola neće moći putovati izvan zemlje.

Portal Klix.ba ne navodi izvor za ovu vijest, koju preuzima portal Skola.ba, a sa tog portala – Ministarstvo koje je odluku donijelo.

Na stranici Ministarstva, u odjeljku Pravilnici, još uvijek je dokument, 50 stranica dugačak, iz 2010. godine, s potpisom tadašnjeg ministra Safeta Keše.

Zbog toga vijest treba uzeti s rezervom i vjerovati da se radi o spinu ili nesporazumu.

Spin bi mogao biti već i zbog toga što vijest izlazi u javnost u trenutku u kojem ministar obrazovanja boravi u Dubrovniku, na seminaru učiteljica i učitelja.

Ali ako ipak ima vatre tamo gdje ima dima, onda je ovo još jedna odluka koja se donijela preko koljena, bez bilo kakve ozbiljnije javne rasprave i bez dobrih i dobro predočenih argumenata.

Ko je uradio analizu postojećeg pravilnika, gdje se ta analiza može pogledati da bi se njena vrijednost ocijenila? Zašto je nema na sajtu Ministarstva, umjesto vijesti koju o svom radu Ministarstvo preuzima iz druge ruke?

Ako analiza nije urađena, ko je onda i s kojim ozbiljnim razlozima donio takvu odluku? Kakve veze tačno ima korupcija sa zatvaranjem granica? U čemu se ona sastojala i ko je u njoj učestvovao? Koliko je tužbi zbog toga Ministarstvo podnijelo, koliko je njegova (ili neka druga za to nadležna) inspekcija tih slučajeva obradila?

Preskačući ovaj put pitanje svih čaršijskih pitanja – kome nova pravila idu na ruku, ko sad treba da bude dobar na ekskurzijama – dijalog obrazovnih vlasti i javnosti ipak treba početi od kvaliteta a ne od patriotizma (koji se nepogrešivo uvijek i iznova potvrđuje kao utičište za hulje) i finansija: šta je svrha đačkih ekskurzija?

Pedeset stranica dugačak Pravilnik (ovaj za koji nije baš najjasnije da li još uvijek važi, ili ga je zamijenio preko vikenda noviji) bavi se detaljno mnogim važnim aspektima putovanja, od izbora agencije do bezbjednosti đaka, ali propušta da objasni zašto bi se škola tim poslom uopšte bavila.

Ako nije obavezna za sve, a često je diskriminirajuća za siromašne, zašto bi uopšte ekskurzija (na način na koji decenijama to jeste) bila u planu rada škole? Ako djeca baš žele da mamurna povraćaju po autobusu i gube se na benzinskim stanicama, povremeno demoliraju hotelske sobe i troše pare po mekdonaldsima, a roditelji na to klimaju s odobravanjem kao na važan korak u odrastanju, neka to onda organizuju privatno, preko agencija koje od toga ionako imaju najviše koristi.

Svođenjem prosvjetno-pedagoškog rada sadašnjom praksom na pastirski posao nastavnici i nastavnice / razrednici i razrednice ne samo da se ponižavaju i materijalno besramno potcjenjuju, nego se njome i cijeli odgojno-obrazovni proces izvrće u svoju karikaturu.

Dok čekamo da se odluka i zvanično objavi, pa da na osnovu argumenata budemo u stanju ocijeniti njenu smislenost i opravdanost, prilažemo ovdje nekoliko formulacija iz zakona od kojih bi trebala krenuti svaka ozbiljna rasprava na ovu temu.

Član 3.
(Definicija izraza) 

e) ekskurzija predstavlja oblik odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje kroz višednevna putovanja i boravak učenika završnih razreda osnovne i srednje škole u pratnji zaposlenika škole, koje organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom i koja kao takva obavezno uključuje "turistički paket/aranžman", i to radi posjete prirodnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim, turističkim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole a u skladu sa zadacima ovog odgojno-obrazovnog oblika rada, 

s) turistički paket/aranžman je ugovorni posao u kojem školi, kao korisniku usluge putovanja, turistička agencija prodaje ili nudi na prodaju za jedistvenu unaprijed utvrđenu cijenu najbolje po kvalitetu usluge prijevoza i smještaja, uz uslov da aranžman traje duže od 24 sata ili uključuje barem jedno noćenje, po unaprijed utvrđenom Izvedbenom planu i programu realizacije određenog odgojno-obrazovnog oblika rada koji je predmet ovog pravilnika, 

z) zadaci predstavljaju konkretizaciju ciljeva koje treba ostvariti u odgojno-obrazovnom procesu. 

Član 7.
(Specifična odgojno-obrazovna načela) 

(3) Načelo uzajamne povezanosti nastave u učionici i ovih oblika odgojno-obrazovanog rada ogleda se u obavezi škole da, u Izvedbenom planu i programu svih oblika odgojno-obrazovnog rada, osigura proučavanje onih nastavnih sadržaja koji se ne mogu demonstrirati i uspješno tumačiti u učionici, te da učenici neposrednim zapažanjem i potpunim doživljajem stvarnosti, steknu dublja i trajnija znanja i tako ublaže negativne posljedice verbalističke nastave. 

Član 8.
(Ciljevi oblika odgojno-obrazovnog rada definirani ovim pravilnikom) 

(2) Ciljevi oblika odgojno-obrazovnog rada iz stava (1) ovog člana su raznovrsni i složeni, u društvenom pogledu su prioritetni i veoma odgovorni, a dijele se na: 

1) neposredno upoznavanje sa pojavama i odnosima u prirodi i društvenoj sredini, 

2) upoznavanje sa prirodno-geografskim obilježjima i historijskim znamenitostima Bosne i Hercegovine, odnosno drugih država u kojima se realizuju pojedini oblici odgojno-obrazovnog rada, 

3) sticanje znanja o kulturnom naslijeđu, obrazovnim i privrednim dostignućima koja su u vezi sa djelatnošću škole, 

4) posjetu spomenicima svjetske kulture, 

5) rekreativno-zdravstveni i socio-psihološki razvoj učenika. 

Član 9.
(Opći ciljevi) 

(1) Odgojni ciljevi iz člana 8. stav (2) tačka a) alineja 1) se odnose na sticanje vrlina i pozitivnih navika, na razvijanje valjanih moralnih shvatanja i usvajanje kulturnog ponašanja, a prvenstveno utiču na voljnu aktivnost učenika, snaže je vrlinama i usmjeravaju prema društveno korisnim djelatnostima i plemenitom postupanju. 

(4) Funkcionalni odnosno praktični ciljevi iz člana 8. stav (2) tačka a) alineja 3) obuhvataju sticanje umijeća, sposobnosti, radnih navika i iskustva koja se mogu primijeniti u neposrednoj životnoj praksi i ogledaju se kroz posebne zadatke da kod učenika razviju moć zapažanja i upoređivanja, zaključivanja i dokazivanja, apstrakcije i konkretizacije, analize i sinteze s namjerom da se kod učenika probudi smisao za uviđanje bitnih detalja i odnosa, uzročno-posljedičnih veza i funkcija, da se pojača radoznalost, istraživački duh, mašta i kritičnost, razvijanje voljne i stvaralačke aktivnosti učenika. 

Član 10.
(Zadaci) 

d) razvijanje pozitivnog odnosa prema: 

1) nacionalnim vrijednostima, 

2) kulturnim i estetskim vrijednostima, 

3) sportskim potrebama i navikama, 

4) pozitivnim socijalnim odnosima, 

5) shvatanju značaja zdravlja i zdravog stila života, 

6) kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine. 

e) podsticanje i ispoljavanje pozitivnih emocionalnih doživljaja, 

f) osposobljavanje učenika za ostvarivanje osnovnih ljudskih potreba izvan porodice i 

g) upoznavanje sa novim tehničkim i tehnološkim dostignućima iz oblasti struke koja se izučava u školi. 

Član 26.
(Pojam ekskurzije) 

(1) Ekskurzija je oblik odgojno-obrazovnog rada koji se realizira izvan školskih prostora radi neposrednog proučavanja onih nastavnih sadržaja koji se ne mogu demonstrirati i uspješno tumačiti u učionici. 

(2) Eskurzije se izvode i radi sticanja znanja i vještina iz više nastavnih oblasti kao što su historija, geografija, sociologija i drugi nastavni predmeti čija je primjena moguća u ovom obliku odgojno-obrazovnog rada, kroz što više posjeta geografskim, historijskim, književnim i kulturno-umjetničkim znamenitostima. 

(3) Ekskurziju odlikuje istraživački karakter i objedinjavanje mnoštva organizacionih i metodičkih radnji. 

(4) Ekskurzije podrazumijevaju dobru pripremljenost učenika i nastavnika, posebno na području motivacije da se što više zapazi, sazna, zabilježi i upamti. 

(5) Odgojno-obrazovna svrha ekskurzije ogleda se u neposrednom zapažanju i potpunom doživljaju stvarnosti i na taj način se stiču dublja i trajnija znanja te ublažavaju negativne posljedice verbalističke i udžbeničke nastave. 

(6) Tokom ekskurzije nastavnik usmjerava učeničku pažnju na bitne pojedinosti, objašnjava prisutnu predmetnost (često u saradnji sa turističkim vodičem ili kustosom), a pred pojedinim spomenicima i eksponatima drži prigodna predavanja. 

Član 27.
(Mjesto realizacije) 

(1) Ekskurzije učenika osnovnih škola realizuju se dominantno u Bosni i Hercegovini i objektima u inostranstvu koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine, a u izuzetno opravdanim slučajevima i izvan Bosne i Hercegovine na osnovu prethodne saglasnosti Ministarstva. 

(2) Ekskurzije učenika srednjih škola realizuju se u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu. 

(3) Pod izuzetno opravdanim slučajevima iz stava (1) ovog člana podrazumijeva se situacija kada: 

a) se zacrtani ciljevi i sadržaji, iz objektivnih razloga ne mogu kvalitetno ili uopće ostvariti u Bosni i Hercegovini, 

b) su ukupni troškovi realizacije potpuno sponzonirani od donatora ili finansijski i kvalitativno bolji i 

c) u slučajevima proputovanja kroz drugu državu s ciljem lakšeg dolaska na konačno odredište u Bosni i Hercegovini ili u objekte koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(4) Prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana daje Ministarstvo na osnovu obrazloženog zahtjeva škole sa razlozima za putovanje u inostranstvo i priloženim Izvedbenim planom i programom ekskurzije, dostavljenog najmanje 30 dana prije početka putovanja. 

Član 28.
(Klasifikacija ekskurzija) 

Ekskurzije se klasificiraju po raznim kriterijima: 

a) po trajanju: 

1)    trodnevne, 

2)    petodnevne. 

b)    po sadržaju: 

1)    historijske, 

2)    geografske, 

3)    biološke, 

4)    privredne, 

5)    umjetničke, 

6)    sportske i 

7)    kombinovane. 

c)    po mjestu realizacije: 

1)    u prirodi, 

2)    u kulturnim ustanovama, 

3)    u industrijskom preduzeću, 

4)    kombinovane (posjeta prirodnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim i tehničkim odredištima). 

d)    po konačnom odredištu u: 

1)    Bosni i Hercegovini i objektima koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine, 

2)    inostranstvu. 

e)    po broju učesnika: 

1)    odjeljenske, 

2)    razredne i 

3)    školske. 

Član 29.
(Ciljevi, zadaci i sadržaji ekskurzije) 

(1)    Uvažavajući klasifikaciju ekskurzija iz člana 28. ovog pravilnika, specifični ciljevi se utvrđuju i preciziraju Izvedenim planom i programom ekskurzije koji donosi škola, za određeni oblik ekskurzije, uz obavezu uvažavanja ciljeva iz člana 8. ovog pravilnika. 

(2)    Zadaci, sadržaji ekskurzije i metode realizacije se konkretizuju i ostvaruju nakon definisananja i preciziranja ciljeva određenog oblika ekskurzije.

 

Pročitajte i Putovanjem do vrlina!

Fotografija: Saskia de Nieuwenhof

 

N. Veličković