U prvom planu

Javno-privatno konkurentstvo

09.02.2016

Prijedlog strategije razvoja obrazovanja Republike Srpske za period 2016-2021. ulazi u parlamentarnu proceduru

Ministarstvo prosvjete Republike Srpske pripremilo je, a Vlada RS je prihvatila, Prijedlog strategije razvoja obrazovanja Republike Srpske 2016-2021. i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Krupni interesi u prvom planu

Prvi koji su burno reagovali na ovaj dokument bili su predstavnici privatnih visokoškolskih ustanova, jer ih je pogodila najava iz Ministarstva da u planiranom periodu privatni fakulteti neće moći izvoditi studijske programe iz oblasti medicine, prava i pedagoških nauka. Ministarstvo obrazlaže svoju odluku statistikom, po kojoj privatni fakulteti produkuju nekoliko puta više kadra od javnih fakulteta, te sumnjom u slab kvalitet kadrova sa privatnih fakulteta. Podsjećanja radi, svi ti privatni fakulteti dobili su dozvole za rad od tog istog Ministarstva, a neki od tih fakulteta prošli su i postupak akreditacije kod državne Agencije za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja. Ovo ograničenje se u Strategiji spominje na dva mjesta, prvo u formi izuzetno dopuštenog (na privatnim visokoškolskim ustanovama samo izuzetno mogu se organizovati studijski programi za medicinska, pravna i pedagoška zanimanja), a onda i defakto zabranjeno (potrebno je preispitati broj i kvalitet studijskih programa na fakultetima koji obrazuju medicinske, pravne pedagoške i nastavne kadrove, koji bi trebalo da se izvode samo na javnim visokoškolskim ustanovama).

S onu stranu logike

Namjera obrazovnih vlasti RS-a o ograničavanju privatnih fakulteta da obrazuju kadrove u oblastima medicine, prava i pedagogije upitna je i iz perspektive poštovanja Ustavom garantovanih prava i sloboda, ali i sa stajališta zdravog razuma, jer je nejasna logika po kojoj je zakonodavac ograničio privatne fakultete u ovim oblastima, a ne i u nekim drugima. Ako je argument da na Zavodu za zapošljavanje ima 1500 pravnika dobar da se uskrati privatnim fakultetima njihovo daljnje fabrikovanje, zašto se to dozvoljava javnim? Idemo li do kraja ovom logikom, zašto se ne ukine daljnje obrazovanje pravnika na svim fakultetima dok se ne zaposle svi oni koji su do sada diplomirali? Koliko nezaposlenih diplomiranih ekonomista treba biti na Zavodu za zapošljavanje da se privatnim fakultetima ukine obrazovanje ovog kadra? Da li je sadašnjih 3885 diplomiranih ekonomista raznih smjerova (podatak iz Zavoda za zapošljavanje RS na dan 31.12.2015.) još uvijek podnošljiv broj?

Samofinansiranje ne brine studente

Dosadašnja rasprava oko nove strategije uglavnom se vrti oko pitanja treba li uskratiti privatnim fakultetima izvođenje određenih studijskih programa. I iz Unije studenata RS podržali su usvajanje Strategije, a da nisu reagovali na predloženu mogućnost većeg uključivanja studenata u finansiranje visokog obrazovanja. Pozivajući se na evropska kretanja, autori Strategije se zalažu za takav sistem finansiranja kojim će država obezbjeđivati jedan dio sredstava, fakulteti drugi dio sredstava putem vlastitih prihoda, a treći dio sredstava će obezbjeđivati studenti putem participiranja u troškovima. Veća efikasnost studiranja biće postignuta povećanjem školarina za studente ponavljače; odnosno uvođenjem gubljenja prava na budžetsko (su)finansiranje u slučaju slabih rezultata u studiranju, a predlaže se i uvođenje nove kategorije samofinansirajućih studenata. Predstavnike studenata ove najave nisu uznemirile.

Pozdrav iz drugog plana

Rasprava o privatnim i javnim fakultetima potisla je u drugi plan i ostale novosti koje u sistem obrazovanja uvodi Strategija. U oblasti osnovnog obrazovanja Strategija predviđa uvođenje male mature, odnosno eksterne provjere znanja učenika završnih razreda iz srpskog odnosno maternjeg jezika, matematike i kombinovanog testa (pet predmeta – istorija, geografija, biologija, hemija i fizika). Mala matura bi se provodila eksperimentalno u 10% osnovnih škola u RS-u. (O iskustvima u provođenju male mature u Kantonu Sarajevo pisali smo u Školegijumu.) 

Udžbenička politika

Po pitanju kvaliteta udžbenika, u Strategiji je konstatovano da neki od udžbenika iz kojih učenici danas uče neprilagođeni su njihovom uzrastu, prisutne su materijalne i štamparske greške, nema povezivanja gradiva. Formulacija pitanja, zadataka i naloga u udžbeniku ne navode učenika na aktivno učenje, odnosno na samostalan rad i povezivanje znanja, lekcije su često obimne i bez povezivanja strukturalnih komponenti. Prozvan je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske da u dovoljnoj mjeri ne ulaže u inoviranje ili podizanje kvaliteta udžbenika, kao ni u traganje za novim, modernijim udžbenikom. Pohvale za rad Zavoda idu na na smanjenje gramaže udžbenika i poboljšanje izgleda koricа.

Politika piše strategije

S obzirom na to da predlagač ovog dokumenta u Narodnoj skupštini RS-a ima dovoljan broj poslanika za njegovo prihvatanje, vrlo je vjerovatno da će Strategija proći proceduru skupštinskog slaloma i biti usvojena. U timu koji je Strategiju pripremao bila su tri predstavnika javnih visokoškolskih institucija i niko iz privatnih fakulteta. U timu od 20 članova, bili su uključeni samo po jedan predstavnik vrtića, osnovne škole i srednje škole, dok su 10 članova predstavnici Ministarstva prosvjete i drugih državnih organa. Od ovakvog sastava tima i nije trebalo očekivati stručan, već u prvom redu politički dokument, kakav on i jeste.

Fotografija: Amer Tikveša