E-espresso

Šta se dešava s mozgom u adolescenciji?

06.06.2016

Osjećam se high

Foto: Mike Baird

Na portalu edutopia.org početkom marta imali smo priliku pročitati osvrt profesora Matta Bellacea, doktora neuropsihologije, koji trenutno radi kao predavač, psiholog i stand-up komičar, na temu stresa i prirodno izazvanog osjećaja euforije kod tinejdžerica i tinejdžera. On je, naime, dobar dio svoje karijere posvetio radu u školama, objašnjavajući kakva je veza između nauke i osjećaja euforije koji iskusimo na prirodan način (a da nije izazvan drogom, recimo. Ključna riječ u njegovom radu je high, što se u slengu najčešće koristi kao riječ koja opisuje osjećaj euforije, sreće i ushićenosti koji prouzrokuje droga). Mlade treba osnažiti u školama i zajednicama, nije dovoljno od njih zahtijevati da se drže dalje od droge i alkohola. Moramo im pokazati sve pozitivne svari koje sami za sebe, ali i druge, mogu uraditi. Moraju biti vlasnici i vlasnice svojih života, tvrdi on. Danas često imamo priliku čuti kako se djeci i adolescenti(ca)ma propisuju psihoaktivni lijekovi zbog psiholoških problema (poremećaj pažnje, anksioznost ili depresija) – on, naime, ima informaciju da u nekim američkim školama između 25 i 40 % đaka prima lijekove zbog psiholoških problema. Lijekovi mogu spasiti život onima koji se bore sa teškim bolestima koje ih čine sve slabijim, ali u svim ostalim slučajevima, mislim da moramo biti u stanju pronaći bolje rješenje. A kako bismo usadili otpornost i zdravije načine da se suoče sa životom, mladima moramo pokazati kako na prirodan način mogu postići ovaj osjećaj euforije, dodaje profesor Bellace. Zašto je mozak u adolescenciji drugačiji? Kao prvo, u ovoj se dobi lakše, tvrdi on, može osjećati anksioznost, stres i zbunjenost jer se adolescenti/ce suočavaju sa očekivanjima roditelja, ali i konstantnim vršnjačkim pritiskom (te stalnim strahom da će im se smartphone ugasiti jer nema baterije). Kao drugo, u tom se periodu amigdala razvija brže, dok se centri u mozgu zaduženi za donošenje odluka i rasuđivanje razvijaju sporije. Bitno je spomenuti i da mozak u tom razdoblju ima veći centar za zadovoljstvo. Sve ovo znači da je mozak u ovom periodu na neki način zarobljen u kontradikcijama ogromnih razmjera i da je u isto vrijeme u stanju osjetiti veću anksioznost, ali i žeđ za uzbuđenjem, nego mozak odrasle osobe. On smatra da je upravo taj osjećaj ushićenosti ono što trebamo iskoristiti kako bismo smanjili efekat stresa: najlakše se postiže fizičkom aktivnošću, ili recimo meditacijom, koja može biti rješenje za stres u večernjim satima kada se većina tinejdžer(ic)a bori sa umorom, dok se u isto vrijeme mora koncentrirati na zadaću. Meditacija je za mozak isto što i punjač za mobitel, s tim da je dovoljno meditirati 5 do 10 minuta prije večere. Kako? Probajte vježbati načine da umirite mozak, možete i zakunjati, i to je okej, kaže on. Također poziva nastavnike i nastavnice da sa đacima razgovaraju o tome šta kod njih budi osjećaj ushićenosti. Preporučuje nam stranicu Natural High, na kojoj se mogu pronaći video sadržaji, planovi i materijali vezani za ovu temu. Na taj način u učionici stvarate atmosferu zbližavanja, a u isto vrijeme gradite vještine koje će im biti potrebne u budućnosti, dodaje profesor Bellace.

Tekst u originalu možete pročitati ovdje.

Prevela: Merima Dervišić

 

Školegijum redakcija