Čitalačka pismenost: Primjeri zadataka (1) - Školegijum

Obrazovna politika

APOSO BiH i Školegijum uoči PISA 2018 u BiH

Čitalačka pismenost: Primjeri zadataka (1)

Školegijum redakcija

20.03.2018

Testiranjem se će utvrditi ne samo u kojoj mjeri učenici mogu reproducirati znanje, nego i koliko dobro mogu uopćiti naučeno i da li mogu primijeniti to znanje u nepoznatom okruženju

Foto: meunierd/Shutterstock.com

Čitalačka pismenost je glavno područje PISA testiranja u ovoj godini, pored matematičke i pismenosti iz prirodnih nauka.

ČITALAČKA PISMENOST se na kraju obaveznog obrazovanja definiše kao sposobnost RAZUMIJEVANJA, KORIŠTENJA, PROCJENJIVANJA, kao i sposobnost REFLEKSIJE na tekst i ANGAŽMANA u tekstu radi postizanja ličnih ciljeva, unapređenja vlastitog znanja i potencijala, te aktivnog učestvovanja u društvu. Ona uključuje širok spektar kognitivnih i lingvističkih kompetencija, od bazičnog dekodiranja teksta do znanja o riječima, gramatici i širim lingvističkim i tekstualnim strukturama, kao i integrisanje značenja sa vlastitim znanjem o svijetu.

Čitalačka pismenost je osnovni preduslov za uspješno savladavanje drugih predmetnih područja u obrazovnom sistemu. Sposobnost lociranja, pristupanja, razumijevanja i reflektovanja svih vrsta informacija je od suštinske važnosti za puno učešće u društvu znanja.

Testiranjem će se utvrditi ne samo u kojoj mjeri učenici mogu reproducirati znanje, nego i koliko dobro mogu uopćiti naučeno i da li mogu primijeniti to znanje u nepoznatom okruženju.

 

Zadatak br. 1

Uputstvo: Tekst koji slijedi je odlomak iz jednog romana. U njemu je riječ o izmišljenom gradu Makondu u kojem je upravo uvedena željeznica i električna energija, i otvoreno prvo kino.

Zapanjeni takvim izvanrednim pronalascima, ljudi u Makondu nisu znali čemu prije da se dive. Sve do kasno u noć posmatrali su blijede električne sijalice koje su se napajale iz centrale koju je Aurelijano Tužni donio sa svog drugog putovanja vozom i na čije su se nametljivo tum-tum poslije mnogo vremena i napora morali privići. Naljutili su se na žive slike koje je imućni trgovac don Bruno Krespi prikazivao u kinu sa blagajnama u obliku lavljih čeljusti, pošto se ista ličnost, koja je u jednom filmu umrla i bila sahranjena, i zbog čije nesreće je proliveno toliko tužnih suza, ponovo pojavila u sljedećem filmu, pretvorena u Arapina. Publika, koja je plaćala po dva centa da bi sa svojim junacima podijelila zlo i dobro, nije mogla izdržati tako nečuvenu podvalu, i polomila je sve stolice. Predsjednik opštine, na molbu don Bruna Krespija, objavio je preko proglasa da je kino jedna mašina iluzija, koja ne zaslužuje da se zbog nje publika tako iskida. Pred obeshrabrujućim objašnjenjem, mnogi su pomislili da su bili žrtve nove i razmetljive ciganske izmišljotine, tako da su odlučili da više ne odlaze u kino, smatrajući da imaju dovoljno svoje tuge da bi plakali još i zbog odglumljenih nevolja izmišljenih bića.

Komentar: Ovaj tekst je odlomak iz romana Sto godina samoće, Gabriela Garcie Márqueza. U fokusu odlomka je reakcija stanovnika Makonda na kino projekcije. Iako je tekst u istorijskom i geografskom pogledu egzotičan za većinu čitalaca, odlazak u kino je iskustvo s kojim su upoznati učenici koji će raditi test, a reakcije stanovnika Makonda su istovremeno intrigantne i ljudski bliske.
Makondo je primjer narativnog pisanja u kome se akcije i događaji bilježe iz subjektivnog ugla.

Pitanje br. 1:

Koja su svojstva filmova učinila da se stanovnici Makonda naljute?

Komentar: U ovom se pitanju procjenjuje sposobnost integracije i interpretacije. Pitanje se odnosi na fiktivnu prirodu filmova, ili konkretnije na to da se glumci ponovo pojavljuju nakon što su jednom umrli.
 
Mogući odgovori:
-     Ljudi za koje su mislili da su umrli oživljavaju
-     Oni su očekivali da su filmovi istiniti, a oni to nisu bili
-     Lik koji je umro i koji je sahranjen u jednom filmu pojavljuje se živ u narednom
-     Oni nisu shvatili da su filmovi fikcija
-     Oni su mislili da imaju dovoljno vlastitih problema i bez da gledaju tobožnje probleme izmišljenih ljudi

 

Pitanje br. 2:

Zbog čega su stanovnici Makonda odlučili da više ne odlaze u kino na kraju odlomka?

  1. Zbog toga što su željeli zabavu i razonodu, ali su otkrili da su filmovi realistični i depresivni.
  2. Zato što nisu imali novaca da plate kartu.
  3. Zato što su željeli sačuvati svoje emocije za stvarne životne situacije.
  4. Oni su tražili emotivnu angažovanost, ali su im filmovi bili dosadni, neuvjerljivi i lošeg kvaliteta.
Komentar: Ovaj zadatak zahtijeva sposobnost integracije i interpretacije kako bi se oformilo šire razumijevanje. U odgovoru na pitanje je potrebno da učenici sintetiziraju različite elemente kroz cijeli tekst, kako bi identifikovali razloge zbog kojih se likovi u priči na kraju ponašaju na način na koji se ponašaju.
Ispravan je odgovor C - Zato što su željeli sačuvati svoje emocije za stvarne životne situacije.

 

Pitanje br. 3:

Ko su „izmišljena bića“ koja se pominju u posljednjoj rečenici?

  1. Duhovi
  2. Cirkuske izmišljotine
  3. Likovi u filmovima
  4. Glumci
Komentar: Kako bi ispravno odgovorili na ovo pitanje, učenici trebaju pratiti niz referenci koje počinju otprilike u prvoj trećini odlomka.
Ispravan odgovor je C - Likovi u filmovima.

 

Pitanje br. 4:

Da li se slažeš sa konačnom odlukom stanovnika Makonda o filmovima?

Objasni svoj stav tako što ćeš uporediti svoje mišljenje o filmovima sa njihovim. 

Komentar: Ovaj zadatak ocjenjuje sposobnost refleksije i evaluacije u kojem se od učenika očekuje da uporede vlastito iskustvo i ideje s onima koje se ponuđene u tekstu. Ispravan odgovor podrazumijeva procjenu stavova stanovnika Makonda i usporedbu njihovih stavova s učenikovim ličnim pogledom na svijet.
 

Zadatak br. 2

Kiptim od bijesa dok čiste i farbaju zid škole po četvrti put da bi uklonili grafite. Kreativnost je za pohvalu, ali ljudi treba da nađu načine da se izraze, a da ne nameću dodatne troškove društvu. Zašto kvarite ugled mladih ljudi slikanjem grafita gdje je to zabranjeno? Profesionalni umjetnici ne kače svoje slike po ulicama, zar ne? Umjesto toga, traže da ih neko finansira i stiču slavu kroz zakonite izložbe. Po mom mišljenju, zgrade, ograde i klupe u parkovima su same po sebi umjetnička djela. Zaista je bijedno kvariti tu arhitekturu grafitima i, štaviše, taj metod uništava ozonski omotač. Ja zaista ne shvatam zašto se ovi kriminalni umjetnici uopšte trude pošto njihova „umjetnička djela“ stalno uklanjaju iz vidokruga.
Helga

 

Svako ima svoj ukus. Društvo je puno komunikacije i reklamiranja. Oznake kompanija, nazivi prodavnica. Veliki nametljivi plakati na ulicama. Jesu li prihvatljivi? Da, uglavnom. Jesu li grafiti prihvatljivi? Neki ljudi kažu da jesu, neki da nijesu. Ko plaća cijenu za grafite? Ko u krajnjem plaća cijenu za reklame? Tačno. Potrošač. Jesu li ljudi koji postavljaju reklamne panoe tražili vašu dozvolu? Ne. Treba li onda to da rade crtači grafita? Zar nije sve to pitanje komunikacije – vaše ime, nazivi bandi i velika umjetnička djela na ulici? Sjetite se karirane i na linije odjeće koja se pojavila u prodavnicama prije nekoliko godina. I odjeće za skijanje. Šare i boje su ukradene direktno od cvjetovima ukrašenih betonskih zidova. Zaista je zadivljujuće da su te šare i boje prihvaćene i hvaljene, ali da se grafiti u istom stilu smatraju užasnim.
Sofija

 

U gornjem tekstu su data dva pisma s Interneta koja govore o grafitima. Grafiti su nezakonito slikanje i pisanje po zidovima i drugim mjestima. Pomoću pisama, odgovori na pitanja koja slijede.

 

Pitanje br. 1:

Svrha svakog od ovih pisama je da:

  1. objasne šta su grafiti.
  2. predstave mišljenje o grafitima.
  3. pokažu popularnost grafita.
  4. ljudima kažu koliko se troši na uklanjanje grafita.
Komentar: U ovom pitanju se traži dublje razumijevanje teksta. Učenici treba da otkriju suštinu teksta, odnosno šta autorice najviše zanima u vezi sa grafitima i kakav odnos imaju prema njima.
Ispravan odgovor je B – predstave mišljenje o grafitima.

 

Pitanje br. 2:

Zašto Sofija ukazuje na reklamiranje?

Komentar: U ovom zadatku se traži da učenici interpretiraju Sofijino stanovište, odnosno da prepoznaju vezu između grafita i reklamiranja koju Sofija podvlači.

 

Pitanje br. 3:

Sa kojim se od ova dva pisma ti slažeš? Obrazloži svoj odgovor koristeći sopstvene riječi da ukažeš na ono što je rečeno u jednom ili oba pisma.

Komentar: U ovom zadatku se od učenika zahtijeva da prosuđuju o sadržaju tekstova i da svoj stav iskažu jasno i precizno. Moguće je ukazati na opšti stav autorice ili na detalj njene argumentacije. Primjeri odgovora:
-     Slažem se sa Helgom. Grafiti su nezakoniti pa ih to čini vandalizmom.
-     Sa Sofijinim. Mislim da je licemjerno kažnjavati umjetnike grafita, a potom zaraditi milione kopiranjem njihovih dizajna.
-     Na izvjestan način slažem se sa obje. Slikanje po zidovima na javnim mjestima treba da bude nezakonito, ali tim ljudima treba dati priliku da svoj posao obavljaju negdje drugo.
-     Sofijinim, zato što joj je stalo do umjetnosti.
-     Slažem se sa obje. Grafiti su loši, ali je i reklamiranje jednako loše tako da ne želim da budem licemjer.
-     Sa Helginim, zato što ni ja ne volim grafite, ali razumijem Sofijino gledište i to što nije željela da osudi ljude zato što rade nešto u što vjeruju.

 

Pitanje br. 4:

Možemo govoriti o tome šta pismo kaže (njegovom sadržaju).

Možemo govoriti o načinu na koji je pismo napisano (njegovom stilu).

Bez obzira na to sa kojim se pismom slažeš, po tvom mišljenju, koje pismo misliš da je bolje? Obrazloži svoj odgovor ukazujući na način na koji je jedno ili na koji su oba pisma napisana.

Komentar: Cilj ovog zadatka je razmišljanje o formi teksta, ocjenjivanje kvaliteta dvaju pisama. Potrebno je obrazložiti vlastito mišljenje uz ukazivanje na stil ili formu jednog ili oba pisma. To podrazumijeva kriterije kao što su stil pisanja, struktura argumentacije, jačinu argumenata, ton, upotrijebljeni rječnik, strategije za uvjeravanje čitalaca. Izrazi kao što su „bolji argumenti“ moraju se dokazati. Mogući odgovori:
-     Helga je ponudila puno različitih stavki za razmatranje i spomenula je štetu po životnu sredinu koju nanose umjetnici grafita, što je, po mom mišljenju, veoma važno.
-     Helgino pismo je bilo djelotvorno zbog načina na koji se direktno obratila umjetnicima grafita.
-     Mislim da je Helgino pismo bilo bolje od ova dva pisma. Pomislila sam da je Sofijino bilo pomalo pristrano.
-     Mislim da je Sofija iznijela snažan argument, ali Helgino je bolje strukturirano. 

 

Zadatak 3 – Čitalačka pismenost

Donji dijagram prikazuje strukturu radne snage ili „radno sposobnog stanovništva“ jedne zemlje. Ukupan broj stanovnika te zemlje 1995. godine bio je 3,4 miliona.

Struktura radne snage zaključno sa 31. martom 1995. godine (u hiljadama)
 

Slika 2

Napomene:

-     Brojevi ljudi su dati u hiljadama.
-     Radno sposobno stanovništvo se definiše kao pojedinci između 15 i 65 godina.
-     Pojedinci koji „ne pripadaju radnoj snazi” su oni koji ne traže aktivno posao i/ili nisu na raspolaganju za rad

 

Pitanje br. 1:

Koje su dvije glavne grupe na koje je podijeljeno radno sposobno stanovništvo?

  1. Zaposleni i nezaposleni.
  2. Radno sposobni i koji nisu radno sposobni.
  3. Radnike sa punim radnim vremenom i na radnike sa pola radnog vremena.
  4. Koji su dio radne snage i oni koji nisu dio radne snage.
Komentar: Svrha ovog pitanja je opšte razumijevanje i prepoznavanje glavnog principa organizacije informacija.
Ispravan odgovor: D - Koji su dio radne snage i oni koji nisu dio radne snage.

 

Pitanje br.2:

Koliko je radno aktivnih ljudi koji nisu dio radne snage? (Napiši broj ljudi, a ne procenat.)

Komentar: U ovom zadatku se ispituje sposobnost pronalaženja informacija i kombinovanje dviju direktno navedenih informacija. Ukazuje da su brojevi u dijagramu I „u hiljadama“ u naslovu/fusnoti objedinjeni: 949.900.

 

Pitanje br. 3:

U koji dio gornjeg dijagrama, ili možda ni u jedan, svaka od osoba navedenih u donjoj tabeli bi mogla biti svrstana?

Pokaži svoj odgovor stavljanjem znaka X u tačno polje u tabeli.

Prva stavka je urađena za tebe.

 

Slika 1

 

Komentar:  U ovom pitanju se traži razmišljanje o sadržaju teksta i primjena skupa kriterija datih u tekstu na druge slučajeve. Ispravan odgovor:
 

Slika 3

 

(PISA istraživanje 2018 u BiH počinje 02. aprila. Ovo je prvi put da naša zemlja učestvuje u jednom ovako važnom međunarodnom istraživanju. Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. To je prilika da se učenici, kao i njihovi nastavnici i roditelji, bliže upoznaju s vrstom zadataka i dobiju uvid u značajke koje će biti u fokusu testa.)

Najnovije

Obrazovanje u Brčkom

Podijeljene table kao vrhunac demokratije

Adnan Pečković

Analfabe&ha

Pismenost, imenica muškog roda

Marina Veličković

Pošto košta pošta?

Sistemski njegovano neznanje

Nenad Veličković

Nastavnici vs. Predsjednik

Tramp-efekat

Adna Bašić

Kodeks o ponašanju i odijevanju na UNSA

A na Filozofskom fakultetu svi u kabanice

Amina Magoda