Obrazovna politika

APOSO BiH i Školegijum uoči PISA 2018 u BiH

Prirodno-naučna pismenost: Primjeri zadataka (1)

Školegijum redakcija

22.03.2018

PISA testira sposobnost opisivanja, objašnjavanja i predviđanja pojava iz prirodnih nauka, razumijevanje naučnog istraživanja, te tumačenje naučnih dokaza i zaključaka.

Foto: jaret kantepar/Shutterstock.com

Razumijevanje prirodnih znanosti i tehnologije je ključni element pripremljenosti mladih ljudi za budući život u modernom društvu u kojemu prirodne nauke i tehnologija imaju sve važniju ulogu, a njihovo shvatanje značajno doprinosi privatnom, društvenom i kulturnom životu svih ljudi.

Pismenost iz prirodnih nauka je definirana u PISA-i kao sposobnost da se znanje iz prirodnih nauka primijeni, da se objasne pojave i izvode zaključci utemeljeni na dokazima, sposobnost razumijevanja karakterističnih obilježja prirodnih nauka kao oblika ljudskog znanja i istraživanja, svijest pojedinca o tome na koji način prirodne nauke i tehnologija oblikuju našu materijalnu, intelektualnu i kulturalnu okolinu, te spremnost pojedinca kao promišljajućeg građanina za angažman u pitanjima vezanima uz prirodne nauke.

Da bi se ova definicija praktično provela u ispitivanje pismenosti, utvrđene su tri široke dimenzije, a to su:

  • Znanje ili koncepti: ova dimenzija obuhvaća znanje iz prirodnih nauka i znanje o samoj nauci.
  • Procesi: odnose se na sposobnost pronalaženja, tumačenja i djelovanja na temelju dokaza. Tri takva procesa koriste se u PISA-i: opisivanje, objašnjavanje i predviđanje pojava iz prirodnih nauka, razumijevanje naučnog istraživanja, te tumačenje naučnih dokaza i zaključaka
  • Konteksti: odnose se na primjenu znanja iz prirodnih nauka i korištenje prirodoslovnih procesa. PISA koristi tri glavna konteksta: Život i zdravlje, Zemlja i okoliš, te Znanost i tehnologija.

Razumijevanje prirodnih nauka i tehnologije u nizu različitih situacija i problema potrebno je pojedincu u svakodnevnom životu. Upravo bi zbog toga tvorci obrazovnih politika u različitim zemljama trebali biti potaknuti da potraže odgovor na pitanje do kojeg stepena su mladi građani njihove zemlje pripremljeni reagovati u različitim situacijama vezanim za prirodne nauke i tehnologiju u kasnijem životu.

 

Zadatak 1

Pročitaj novinski članak i odgovori na pitanja koja slijede.

DNEVNA SVJETLOST 22. JUNA 2002. GODINE

Danas, dok Sjeverna hemisfera slavi svoj najduži dan, Australijanci će iskusiti svoj najkraći.

U Melburnu*, Australija, Sunce će izaći u 7.36 ujutru, a zaći u 5.08 poslije podne i obezbijediti devet sati i 32 minuta dnevne svjetlosti.

Uporedite današnji dan sa najdužim danom u Južnoj hemisferi, koji se očekuje 22. decembra kada će Sunce izaći u 5.55 ujutro, a zaći u 8.42 uveče i obezbijediti 14 sati i 47 minuta dnevne svjetlosti.

Predsjednik Astronomskog društva Peei Vlahos rekao je da je postojanje promjenljivih godišnjih doba na Sjevernoj i Južnoj hemisferi povezano sa nagibom Zemlje od 23 stepena.

*Melburn je grad u Australiji na geografskoj širini od oko 38 stepeni južno od ekvatora

 

Pitanje br. 1:

Koja izjava objašnjava zašto se dnevna svjetlost i mrak javljaju na Zemlji?

  1. Zemlja se okreće oko svoje ose.
  2. Sunce se okreće oko svoje ose.
  3. Zemljina osa je nakrivljena.
  4. Zemlja se okreće oko Sunca.
Odgovor: A - Zemlja se okreće oko svoje ose

 

Pitanje br. 2

Na slici je prikazano kako zraci Sunčeve svjetlosti obasjavaju Zemlju.

 

Slika 1 

Pretpostavi da je u Melburnu najkraći dan.

Pokaži Zemljinu osu, Sjevernu hemisferu, Južnu hemisferu i Ekvator na slici. Označi sve dijelove svog odgovora.

Rješenje: Dijagram sa Ekvatorom nakrivljenim prema Suncu pod uglom između 10° i 45° i sa Zemljinom osom nakrivljenom prema Suncu unutar opsega od 10° do 45° od vertikale. Sjeverna i Južna hemisfera trebaju biti tačno označene.

 

Slika 2

 

Zadatak 2

Sanja je na času u školi pročitala članak iz dnevnih novina o nedavno obavljenom istraživanju o globalnom zagrijavanju. Autor članka koristi donji grafikon iz istraživanja kako bi dokazao da  tvrdnja o globalnom rastu temperatura nije naučno dokazana. Globalne temperature su zapravo bile niže 2011. i 2012. godine, nego 2008. i 2009.

 

Slika 3 

 Sanjina nastavnica je onda cijelom razredu pokazala drugi grafikon iz istog istraživanja. 

 

Slika 4 

Pitanje:

Šta možete zaključiti o ispravnosti tvrdnje koja je data u članku kada uporedite podatke iz dva grafikona?

Komentar: U ovom pitanju se od učenika traži da evaluiraju informacije, formulišu vlastite argumente i objasne kompleksan problem.
Odgovor: U odgovoru je potrebno navesti da tvrdnja autora članka nije bazirana na čvrstim dokazima. Autor je trebao uzeti u obzir duži vremenski okvir kod analize globalne temperature.

 

Zadatak 3

Da bi napravio tijesto za hljeb, kuhar miješa brašno, vodu, so i kvasac. Kada se smjesa sjedini, tijesto se stavlja u posudu da odleži nekoliko sati dok se proces fermentacije ne pokrene. U toku fermentacije u tijestu se odvija hemijska reakcija: kvasac (jednoćelijska gljiva) transformiše skrob i šećer iz brašna u ugljen-dioksid i alkohol.

 

Pitanje br. 1:

Fermentacija dovodi do nadolaženja tijesta. Zašto tijesto nadolazi?

  1. Tijesto nadolazi jer se proizvodi alkohol koji se transformiše u gas.
  2. Tijesto nadolazi jer se jednoćelijske gljive razmnožavaju u njemu.
  3. Tijesto nadolazi jer se proizvodi gas, ugljen-dioksid.
  4. Tijesto nadolazi jer se voda pretvara u paru tokom fermentacije.
Odgovor: C – Tijesto nadolazi jer se proizvodi gas, ugljen-dioksid.

 

Pitanje br. 2

Nekoliko sati nakon što je umijesio tijesto, kuhar ga mjeri i primjećuje da mu se težina smanjila. Težina tijesta je ista na početku svakog od četiri eksperimenta na slici ispod. Koja dva eksperimenta kuhar treba uporediti da bi odredio da li kvasac uzrokuje gubitak težine?

 Slika 6

  1. Kuhar treba da uporedi eksperimente 1 i 2.
  2. Kuhar treba da uporedi eksperimente 1 i 3.
  3. Kuhar treba da uporedi eksperimente 2 i 4.
  4. Kuhar treba da uporedi eksperimente 3 i 4.
Odgovor: D – Kuhar treba da uporedi eksperimente 3 i 4.

 

Pitanje br. 3

U tijestu, kvasac transformiše škrob i šećer iz brašna kroz hemijsku rekciju tokom koje se stvara ugljen-dioksid i alkohol. Odakle potiču atomi ugljenika sadržani u ugljen-dioksidu i alkoholu? Napiši „Da" ili „Ne" za svako objašnjenje.

Slika 7

Pitanje br. 4

Kada se nadošlo (uskvaslo) tijesto stavi u pećnicu da se peče, kroz njega se šire šupljine od gasa i pare. Zašto se gas i para šire kad se zagrijavaju?

  1. Njihovi molekuli postaju krupniji.
  2. Njihovi molekuli se brže kreću.
  3. Broj molekula im se poveća.
  4. Sudari između njihovih molekula su rjeđi.
Odgovor: B – Njihovi molekuli se brže kreću.

 

(PISA istraživanje 2018 u BiH počinje 02. aprila. Ovo je prvi put da naša zemlja učestvuje u jednom ovako važnom međunarodnom istraživanju. Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. To je prilika da se učenici, kao i njihovi nastavnici i roditelji, bliže upoznaju s vrstom zadataka i dobiju uvid u značajke koje će biti u fokusu testa.)

Najnovije

Očuvanje i kontrola sjećanja

Djecu vam neću oprostiti

Saša Buljević

Gradnja novih škola u Sarajevu

Otvaranje škole na Aneksu i dalje neizvjesno

Merima Ražanica

Analiza

Koeficijent 50

Nenad Veličković

Svakodnevno ponižavanje struke

Nenad Veličković

Prva škola u BiH kojoj ne treba novac

Kad fiskalni račun stane na put odličnoj ideji

Hana Huskić