Obrazovna politika

UNSA

Upis u sudijskoj nadoknadi

Marko Ban

17.07.2019

Nelogičnost u upisnim pravilima

Fotografije: Školegijum

Da je takozvana integracija sarajevskog Univerziteta pripremljena loše i implementirana brzopleto, dokaz je i ovogodišnji upisni rok. Aljkavo isplanirana akademska godina i populistička upisna politika – prijavljivanje s kopijama dokumenata na koliko god fakulteta istovremeno kandidat želi – dovela je u pitanje i poništila već napisana rješenja o godišnjim odmorima uposlenika. Iako će svi oni odgovorno i transparentno okončati upis u ovom roku, nadajući se i adekvatnom obeštećenju, ostaje činjenica da su pravila upisa načinjena na štetu boljih studenata.

 

Bolje je biti lošiji

Prvo su, dakle, izašli spiskovi sa svim prijavljenim studentima i studenticama na kojima su kandidati razvrstani u dvije grupe. One iznad i one ispod crte. Pravo na upis imaju oni iznad. Ukoliko neko od njih odustane – iznad crte se penje prvi od onih ispod. Oni koji se ne upišu biće brisani sa spiska.

Nakon što se svi iznad crte izjasne, dakle upišu, fakulteti će 19. jula objaviti konačni, revidirani spisak. Na njemu će biti upisani i neki koji su 12. jula bili ispod crte.

Pretpostavimo, dakle, da studenti A (bolji) i B (lošiji) hoće da se upišu na elektriku, ali za svaki slučaj su se prijavili i na fiziku. Na prvom spisku (12. jula) oba studenta su na par mjesta ispod crte na elektrici, student A iznad studenta B. Na fizici je student A iznad crte, a student B ispod. Student B mirno čeka revidirane spiskove i, pošto je na oba, upiše fiziku ako ne upadne na elektriku. Student A ne smije čekati revidirane spiskove jer ako ne upadne na elektriku, ne može upisati fiziku jer ga nema na spisku. Da bi upisao fakultet koji želi, bolji student rizikuje više od slabijeg. Ne čini se da je ovo baš u skladu s proklamovanom borbom za kvalitet!

Koliko mi je poznato, ni SPUS, a ni fakultetske asocijacije studenata nisu imale prigovora na ovakva pravila igre.

U nastavku pročitajte i rezultate malog terenskog istraživanja o kvalitetu informacija, koji se u vezi s upisom mogu dobiti na fakultetima.

 

Slika 1

 

Drugi rok, akobogda

Upis u novu akademsku 2019/2020. godinu počeo je u prvoj polovini juna, kada je Univerzitet u Sarajevu objavio konkurs. U konkursu stoje dva prijavna roka, od kojih je prvi od 7. juna do 5. jula 2019. godine, a drugi od 26. augusta do 13. septembra 2019. godine. Organizacionim jedinicama Univerziteta (fakultetima) koje imaju prijemne ispite nalaže se da na svojim oglasnim pločama i internet-stranicama objave termine, raspored, sadržaj i način polaganja prijemnog ispita, kao i termine objave rezultata prijemnog ispita za svaki prijavni rok. Svi fakulteti koje sam posjetio imali su tekst konkursa isprintan na svojim oglasnim tablama ili na sličnim mjestima koja služe kao oglasne table, ali nisu imali sve informacije.

Medicinski fakultet je bio prvi koji sam posjetio i na njihovoj internet-stranici, kao i na oglasnoj ploči, ne postoje informacije o drugom prijavnom roku, osim one iz konkursa Univerziteta na kojoj pišu datumi. Kada sam u njihovoj studentskoj službi pitao zašto je to tako, rekli su da je vrlo moguće da se u prvom roku postigne željeni broj studenata za upis i da vjerovatno, kao i prošle godine, neće biti potrebe za drugim prijavnim/upisnim rokom.

Na Ekonomskom fakultetu ne postoji ništa preciznije od isprintanog konkursa Univerziteta, a na njihovoj stranici se informacija o konkursu gubi u moru informacija na oglasnoj ploči internet-stranice koja, na kraju, ima samo naslov o konkursu, bez linka na dokument.

Isto tako, na Ekonomskom fakultetu dobijam informaciju da drugog roka vjerovatno neće biti ako se ispuni željena kvota za upis na prvom roku.

Pravni fakultet je imao najviše informacija o prvom prijavnom/upisnom roku, ali za drugi rok ništa, osim da bi se rezultati mogli znati do kraja septembra.

Na Političkim naukama postoji isprintan konkurs Univerziteta, ali bilo kakve informacije na njihovoj internet-stranici mukotrpno je naći. Informacije o drugom roku ne postoje.

Akademija likovnih umjetnosti postavila je datume za prijavu, prijemni i preliminarnu listu primljenih kandidata i kandidatkinja prvog upisnog roka, dok za drugi upisni rok ne postoji informacija. Isto tako, drugi rok se neće desiti ako se u prvom upiše dovoljno studenata.

Na Mašinskom fakultetu univerzitetski konkurs za upis stoji na oglasnoj tabli; osim toga, ne postoje konkretne informacije, a za drugi rok ništa još ne znaju jer se ni prvi još nije završio. Moguće je da će se kvota upisanih studenata ispuniti u prvom roku, što bi značilo da drugog roka neće biti. Internet-stranica Mašinstva je nešto preglednija, ali ni na njoj ne postoje konkretne informacije izvan onih iz upisnog konkursa Univerziteta.

 

Slika 2

 

Na oglasnoj tabli Elektrotehničkog fakulteta nisam se mogao snaći jer su redovi svežnjeva A4 listova papira, zaheftani jedan za drugi, visili sa oglasne table, pa sam se obratio direktno studentskoj službi. Tamo su mi rekli za upisne rokove propisane konkursom Univerziteta, za preliminarne rezultate nakon prijemnog (nigdje ne piše tačno kada), dok se za drugi rok ništa ne zna jer, kako pogađate, ako se u prvom roku upiše... Na njihovoj stranici ne postoji ništa osim konkursa Univerziteta.

Na oglasnoj ploči Saobraćajnog fakulteta nisam našao ništa vezano za upis. U studentskoj su mi rekli da će, ako se ispuni kvota u prvom roku, od Univerziteta tražiti povećanje kvote, pa bi se u slučaju odobrenja mogao održati drugi rok za upis. Internet-stranica Saobraćajnog fakulteta ima lako dostupne osnovne informacije o prvom upisnom roku.

Na Filozofskom fakultetu su me uvjerili da rade po prijavnim rokovima propisanim konkursom Univerziteta, ali i da su sve informacije na njihovoj internet-stranici. Na njoj sam našao konkurs Univerziteta, raspored sala i rok za polaganje prijemnog na Odsjeku za psihologiju. Za ostale odsjeke, kao i za drugi prijavni/upisni rok, nisam uspio naći ništa.

Ko se snađe – možda se i upiše, ali, pogađate, ako kvota ne bude ispunjena u prvom roku!

Najnovije

Ahmed Omerović, ministar obrazovanja u Vladi Tuzlanskog kantona

Škola je žrtva

Anisa Mahmutović

Kvaritmetika Nusreta Ahmetovića 01

Fušnote

Nusret Ahmetović

Saudin Sivro, predsjednik najbrojnijeg sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo  

Svjedočimo kvazireformama

Rubina Čengić

Reakcija na tekst Ko i kako u BiH zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Save the Children podsjeća na očuvanje dječije dobrobiti i zaštitu njihovih prava

Školegijum redakcija

Privatnost djeteta u političkom marketingu

Ko i kako u Bosni i Hercegovini zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Nenad Veličković