Nastavnička pitanja

Pred raspravu o Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u KS

Nikom se ne sviđa, ali nema veze, idemo dalje

Rubina Čengić

13.04.2022

U komisiji nije bilo glasanja o rješenjima koja su predlagali pojedini članovi, nego je ministrica uzela sve i odabrala što će biti sastavni dio nacrta zakona.

Foto: Školegijum

Nacrt novog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i odgoju za Kanton Sarajevo ne sviđa se nikome, ali će svi glasati za njega vjerujući da će ga javna rasprava koja će uslijediti poslije skupštinske – popraviti! 

Zakon se ne poziva na međunarodne dokumente koji sadrže smjernice kojim se rukovodilo pri izradi. Naročito na Konvenciju o pravima djeteta bi se, po mom mišljenju, trebalo direktno referirati. Zakon je vrlo obiman, a primjetno je da na njegovom početku u uvodnim odredbama nedostaje pojmovnik – član u kojem su date precizne definicije najznačajnijih stručnih termina. U nedostatku takvih definicija mogu nastati problemi u primjeni i tumačenju što bi bilo uputno unaprijed otkloniti. Također se više prostora moglo posvetiti pitanjima koje nameće digitalno doba poput elektronskih udžbenika i slično, što je posebno aktuelno u osnovnim školama u kontekstu pitanja teških školskih torbi, kaže Darja Softić Kadenić, ministrica pravde u Vladi Kantona Sarajevo koja je u februaru Nacrt zakona uputila u skupštinsku proceduru. 

Ni u Skupštini Kantona Sarajevo nisu zadovoljni. Damir Marjanović, zastupnik i član skupštinske Komisije za obrazovanje, već u prvoj sekundi razgovora rekao je da je za njega neprihvatljivo da u zakonu stoji da obrazovanje jača nacionalni identitet.

U konsultaciji s ekspertima iz ove oblasti, posebno kolegom Namirom Ibrahimovićem koji je vodio proces kurikularne reforme i profesorom Refikom Šećibovićem, došli smo do zaključka da je moglo bolje. Istina, imamo naznake poboljšanja u vidu spominjanja kurikuluma, planiranja eksperimentalnih škola i uspostavljanja Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja, no još uvijek nam nije jasan reformski put predlagača. Stoga i čekamo izlaganje ministrice na zasjedanju Skupštine Kantona Sarajevo gdje ćemo kroz pitanja i odgovore razjasniti nedoumice. No, i pored ovih potencijalnih pozitivnih stvari, nacrt nam i dalje, po svojoj konstrukciji, liči na postojeći zakon, a ono što nas najviše zbrinjava jeste to što se u ovom pravno-birokratskom bosanskom loncu gubi stvarna namjera trenutne vlasti koja je više puta artikulirana u jednostavnu frazu – reforma obrazovanja, kaže Marjanović. Kaže i da ga brine neprecizno definiran pojam autonomije u oblasti obrazovanja koja je proteklih 25 godina bila ugrožena, kao i činjenica da je uloga Instituta kao nositelja procesa modernizacije obrazovanja u zakonu nejasno i široko postavljena.

No, član Komisije za izradu zakona Amir Džafo, inače direktor Srednje stručne škole Ilijaš pak smatra da je Institut jedan od problema.

Date su mu široke ovlasti, a instituta još nema jer je zakon koji ga definiše u nacrtu. Govori se da za uposlenika neće ni biti raspisan konkurs, zna se samo ko je direktorica, kaže Džafo. Nezadovoljan je zakonom definisanom pozicijom direktora škola i srednjih strukovnih škola.

Autonomija škole je ostala samo na papiru jer većinu odluka donosi Ministarstvo ili sindikat, a direktori su odgovorni za sve iako im saglasnost na odluku daje predsjednik sindikata koji može biti, ne želim nikog da uvrijedim, ali recimo, domar. Osim toga – u sindikatima su godinama isti ljudi, ako se jedni i promijene, dolaze drugi njima jako bliski tako da se godinama ne mijenja pristup sindikata. Uz to srednje stručne škole su ostavljene van ovog zakona jer se čeka zakon o dualnom obrazovanje i ako to ostane tako, a zakon o dualnom obrazovanju ostane u obliku u kom je davno napisan nacrt – veliki broj škola će sasvim ostati van zakona, kaže Džafo i naglašava da je ovo posljednji put da radi u nekoj komisiji Ministarstva.

Samo na sjednicama na kojima je bila ministrica imali smo ugodnu atmosferu, a kad nje nije bilo Saudin Sivro se ponašao kao nasilnik – prijetio je štrajkovima, meni je rekao da mi je potreban pregled kod neuropsihijatra i slično. Bilo je zaista neprijatno, pojašnjava Džafo.

Članovi Komisije za izradu zakona koje je izabrala ministrica obrazovanja Naida Hota Muminović su: predsjednica Lamija Husić i članica Nihada Čolić kao predstavnice Ministarstva obrazovanja i odgoja, potom Hajrudin Ćuprija, Erzumana Fukelj, Elvir Korjenić i Amir Džafo kao predstavnici direktora škola, Saudin Sivro i Faruk Bešlić kao predstavnici sindikata, te Sevdija Kujović kao članica Komisije u ime Odbora za inkluziju Koordinacionog odbora Udruženja osoba s invaliditetom. Član komisije je bio i Mensur Bektić, sekretar u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti iz Sarajeva, predsjednik Skupštine Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet i jedan od osnivača Muslimanskog omladinskog saveza (MOS) i kandidat 2022. za šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. (Bektić je direktor fondacije u osnivanju koja se zove Srebrenički cvijet – predstavlja se kao autor srebrnog srebreničkog cvijeta od čije prodaje stipendira učenike.)

 

U proteklim danima Školegijum je objavljivao komentare Nenada Veličkovića na nacrt novog zakona. Izdvajamo neke od njih: Šuplja paraPapir iz uhljebitutaEmpatikoniRodni škrabopisFrljoke i tandarizmi

 

Ni Saudin Sivro, inače predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo nije zadovoljan zakonom. 

S aspekta sindikata je dobar jer ne ugrožava radnička prava zaposlenih u obrazovanju, ali ne štiti prava učenika – nije ih rasteretio i ne uvažava njihove vještine. Loše je što ne predviđa veću autonomiju i usavršavanje nastavnika. Osim toga – uvodi Institut za koji mi mislimo da će biti fijasko. Uz to mislimo da je licenciranje direktora čisti populizam i da je to nemoguće provesti u narednih pet godina. Mi smo tražili da se u zakon uvede da direktori ne mogu biti stranački kadrovi i to je odbijeno, što je derogiranje obrazovnog sistema. Istovremeno, rješenje da školski odbori biraju direktore nije dobro jer sada imamo situaciju da u srednjim školama članovi školskih odbora trpe snažne pritiske prilikom izbora direktora, kaže Sivro i naglašava da je zakon predug i prenormiran, da ne brine o potencijalima djeteta i da radionice za osposobljavanje nemaju adekvatan status, no najavljuje da će se glas sindikata čuti i u Skupštini KS preko pojedinih zastupnika.

Ni Faruk Bešlić iz Sindikata srednjoškolskog obrazovanja nije zadovoljan i kaže da u Komisiji nisu bili istomišljenici, a bilo je i povišenih tonova.

Mi smatramo da srednje škole ne trebaju biti obavezne, nego besplatne i dostupne svima, a tehnološki višak treba prepustiti sindikatu, ne definisati pravilnikom. Mislim da je i izbor direktora sada podložan pritiscima i zloupotrebama. Osim toga – kod izbora direktora škola nema konsultacija s nastavnicima i mi mislimo da je to način da politika stavi šapu na ta imenovanja, ali ima još vremena da se to promijeni. Dali smo saglasnost da ide u proceduru da ne budemo brana, ali biće rasprave i vjerujem da ćemo neke stvari uspjeti promijeniti, kaže Bešlić.

Sevdija Kujović pak smatra da će osobe s poteškoćama dobiti revoluciju u obrazovanju ako u zakonu ostane sve što je predloženo.

Mobilni timovi idu kod djece, u njihov prirodni ambijent; nema diskriminacije po vrsti invaliditeta; svaki učenik ima pravo na razumnu prilagodbu i to je prvi put da se ona uopšte spominje u zakonu; tu je pravo na pristupačnost, pravo na tranzicijski program kroz koji dokumentacija o postignućima prati dijete iz jednog stepena obrazovanja u drugi, individualni plan i program su konačno u zakonu, a tu je i pravo na dodatna sredstva da se ovo sve osigura, kaže Kujović. Naglašava da u Komisiji nije bilo glasanja o rješenjima koja su predlagali pojedini članovi, nego je ministrica uzela sve i onda odabrala ono što će biti sastavni dio nacrta zakona. 

Na Pravnom fakultetu u Sarajevu Damir Banović koji na trećoj godini studentima drži nomotehniku kao izborni predmet pojašnjava da postoje pravila za pisanje zakona i pravnih akata i da na državnom i nivou entiteta postoje pravila za pisanje općih pravnih akata. 

Sve skupštine bi trebale da ih imaju i da na kraju procesa donošenja zakonskih akata stručne komisije pregledaju da li su tekstovi nomotehnički ispravno napisani. Pravni jezik je dosta specifičan, ali u zakonima imate pojmovnike, definicije i to olakšava primjenu. Pravo poznaje opšte termine kao svi građani, razuman rok... i slično i to su pravni standardi koji se koriste jer su društveni odnosi mnogo bogatiji nego to jezik može opisati i ponekad pravnu normu ne možete pojednostaviti, ali ne smijete dozvoliti da jedna norma pobija drugu ili da u zakonu ostanu pojmovi za koje ne znate šta znače ili ne znače ništa... Problem je ako to imamo, a uvijek se može desiti, no onda je na principijelnom nivou problematično jer ne znate kako primijeniti normu, kaže Banović. Prisjeća se da se ranije događalo da je, primjera radi, porodično nasilje u jednom zakonu bilo prekršaj, a u drugom krivično djelo ili da je u jednom zakonu kazna zatvora bila različito definisana u različitim jezičkim verzijama istog zakona. 

U Ustavno-pravnoj komisiji Skupštine Kantona Sarajevo njen predsjednik Aljoša Čampara objašnjava da ta komisija ocjenjuje samo pravni osnov za donošenje zakona i da Skupština nema akt koji definiše kako se piše zakon. 

Mišljenje ove komisije svakako nije obavezujuće, kaže Čampara.

Na pitanje da li je bolje mijenjati postojeći zakon ili pisati novi, ministrica Softić Kadenić kaže da nije jednostavno odgovoriti. 

Smatram da načelno nije pogrešno pustiti određeni zakonski tekst u javnu raspravu i tako osjetiti puls javnosti. Često predkonsultacije ne ispune željenu svrhu jer ne bude dovoljno dobar odziv da bi se odrazili jasni stavovi. Iskustveno se sudionici češće probude i uključe kad je tekst već utvrđen u nacrtu. Ono o čemu u svakom slučaju treba voditi računa jeste da se javna rasprava provede ozbiljno i temeljito, a ne samo formalno, i da se sve primjedbe i sugestije detaljno razmotre, uvaže ili pak detaljno obrazlože zašto se ne mogu uvažiti. Javna rasprava je izrazito važan proces u okviru zakonodavne procedure, posebno kada se radi o ovako važnim zakonima, kaže Softić Kadenić.

Marjanović pak kaže da su mu mnogi bolji poznavatelji procesa u osnovnom i srednjem obrazovanju sugerirali da treba još mnogo toga uraditi na prednacrtu da bi postao stvarno potentan

Kolega Ibrahimović i ja smo na komisiji odlučili da preliminarno podržimo nacrt i da ostavimo prostora za javnu debatu. Nismo željeli da ponovo zakočimo administrativni proces koji je, nažalost, dobrano usporen u posljednjem desetljeću! Ovaj dokument će kao takav biti sada predmet oštrih diskusija, sugestija, pa i neslaganja, prvo kao nacrt, a onda, ako dođe u tu fazu, kao prijedlog zakona. Moje iskustvo iz nauke, ali i politike, govori da kada te diskusije vode eksperti – onda ima i nade da se pronađe najbolje moguće rješenje. Stoga pozivam sve ljude iz struke, a znam da ih još uvijek imamo dovoljno, da se maksimalno uključe u procese oblikovanja ovoga dokumenta. Tu posebno mislim na one koji nisu imali priliku da sudjeluju u njegovoj izradi ili da ga modeliraju u formi prednacrta jer nesudjelovanje u tome vraća nas opet na nezavidnu poziciju statusa quo i na propuštanje prilike da i u procesima kreiranja legislative napravimo istinske reformske korake naprijed! Na kraju, od volje predlagača da prihvati naše sugestije kojih će biti u velikom broju ovisit će i naša odluka o podršci samom prijedlogu zakona jer smisao našega bavljenja politikom vrlo je jednostavan – reforma obrazovanja za nove generacije. Nema nam druge, kaže Marjanović i podsjeća da su prilikom izrade Zakona o visokom obrazovanju angažovali eksperta EU iz oblasti akreditacije visokoškolskih ustanova kao oponenta i korektivni faktor komisiji koja je radila na zakonu i tako osigurali pogled izvan kutije koji je omogućio da nacrt bude usklađen s europskim trendovima i ocijenjen kao jedan od najmodernijih nacrta iz ove oblasti u EU.

Najnovije

Povodom Dana učitelja

Bitka za hranjenike

Nenad Veličković

Evaluacija rada akademskog osoblja iz perspektive studenata anketara

Mnogi ostali neocijenjeni

Marina Meić

U škole u Kantonu Sarajevo stigli besplatni udžbenici

Predizborna šarena laža od 4 miliona KM – zastarjeli i puni grešaka

Rubina Čengić

Ocjenjivanje znanja u školama

Vrijeme za promjene

Amna Dervišagić

Nedoumice iz udžbenika

Bašča i zemljište na kojem se uzgaja povrće

Arifa Isaković