Nova čitanja

Izgradnja mira

Upoznaj rat da bi ga lakše izbjegao

Anes Osmić

27.04.2017

Edukacijske aktivnosti Muzeja ratnog djetinjstva

Nedavno otvoreni Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu, pored osnovne djelatnosti prikupljanja artefakata i multimedijalnog materijala, vidi edukaciju kao jedan od važnijih ciljeva svog postojanja. Upravo to je bio razlog da sa osnivačem Jasminkom Halilovićem i voditeljicom istraživanja Selmom Tanović razgovaramo o tome kako sa djecom govoriti o prošlosti i ratu na nenacionalistički način.

Muzej ratnog djetinjstva dokumentira i istražuje proživljeno iskustvo ljudi koji su odrastali u ratu tako što prikuplja njihove lične predmete uz priče o značenju tih predmeta te videosvjedočenja snimljena metodom oralne historije. Prvi arhivirani i izloženi predmeti i priče su, iz praktičnih razloga, uglavnom iz Bosne i Hercegovine (prikupljeni u sjedištu Muzeja u Sarajevu te istraživačkim ćelijama u Banjaluci, Lukavcu, Mostaru i Cazinu). Međutim, aktivnosti Muzeja nisu vezane isključivo za regiju niti samo za rat u Bosni i Hercegovini devedesetih. Planirano je širenje kolekcije na druge postkonfliktne zone u svijetu. Premda u svom nazivu nosi riječ rat i čuva uspomene na nemile periode historije, Muzej je, zapravo, fokusiran na edukaciju o tome šta znači mir – objašnjava u razgovoru za Školegijum Selma Tanović. Inače, stalna postavka Muzeja ratnog djetinjstva je pažljivo pripremljena tako da obuhvati sve aspekte odrastanja u ratu te izbalansira reprezentaciju traumatičnosti jednog takvog iskustva sa prikazom nevjerovatne otpornosti djeteta.

Naši sagovornici, dok razgovaramo o edukacijskim aktivnostima Muzeja, ističu da je sama posjeta izložbi edukativna. U njenoj pripremi su direktno ili svojim sugestijama učestvovali antropolozi, sociolozi, psiholozi, historičari i eksperti za dječja prava. Prilikom školskih posjeta (koje su do sada bile pojedinačne i uglavnom na inicijativu nastavnika) osoblje Muzeja je organiziralo interaktivno vođenje kroz izložbu prilagođeno uzrastu. Trenutno intenzivno radimo na tome da što više škola posjeti Muzej u nastupajućim mjesecima – ne samo iz sarajevskih osnovnih i srednjih škola, već i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine – kaže Jasminko te dodaje kako nerijetko djeca iz susjedstva dolaze u Muzej vidjeti šta ima novo i ostaju se tu igrati ili čitati knjige u mini biblioteci. I tada se osoblje Muzeja trudi da ta igra bude konstruktivna i da to zapravo bude mala neformalna radionica. Neki osnovci su nam rekli ili napisali da tek nakon posjete izložbi konačno shvataju šta je taj rat o kojem se stalno govori, drugi su rekli da više cijene sve materijalne stvari koje posjeduju, hranu, slatkiše, toplinu doma i slobodu koju imaju, a uzimaju ih zdravo za gotovo. Petogodišnja djevojčica Nora se kod svoje kuće igra „muzeja“: osmislila je recepciju, karte, izložbu, pravila ponašanja i radi kao kustosica tako što svojim lutkama objašnjava šta koji eksponat predstavlja – kaže Selma Tanović. A da Muzej, zaista, misli na mlađe generacije svjedoči i činjenica da je svoj sadržaj pokušao približiti i tinejdžerima, imajući u vidu specifičnosti generacije koja odrasta u tehnološkoj eri, kroz mobilnu aplikaciju koju je razvila firma Mistral.

Zanimalo nas je i koga vide kao najboljeg saveznika za planirane edukacijske aktivnosti. Tokom ove godine Muzej ratnog djetinjstva u saradnji sa Udruženjem nastavnika historije/povijesti „Euroclio“ organzira pilot-radionice sa učenicima osnovnih i srednjih škola u više gradova Bosne i Hercegovine. Radionice nisu fokusirane isključivo na predstavljanje dijela muzejske kolekcije i edukaciju djece o važnosti mira, već podrazumijevaju i lekciju o značaju kulture, obrazovanja i muzeja općenito za lični razvoj i razvoj jednog društva – kaže Halilović. Veliki broj roditelja i nastavnika su do sada već prepoznali Muzej ratnog djetinjstva kao mjesto gdje mogu na nenasilan, netraumatizirajući i jednostavan način najbolje objasniti djeci sav užas i besmisao rata. Osim osnovaca i srednjoškolaca, Muzej sarađuje i sa internacionalnim univerzitetima, tako da je do sada organizirano više radionica za studente postdiplomskog studija (studij o miru i konfliktu, studij antropologije, studij političkih nauka) iz Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Holandije. Nekoliko internacionalnih studenata trenutno obavlja svoj staž uključivši se u edukativne i druge aktivnosti Muzeja – dodaje Selma Tanović.

U razgovoru za naš magazin Selma Tanović i Jasminko Halilović ističu da su u poslijeratnim godinama djeca u Bosni i Hercegovini izložena različitim i nerijetko kontradiktornim narativima o ratnim događajima: kod kuće, u školi, kroz medije. Takav način razgovora o ratu je prilično nekonstruktivan i nerijetko ima za posljedicu posrednu traumatizaciju djece, što doprinosi prenošenju transgeneracijske traume u društvu i stvara uslove za novi konflikt. Muzej ratnog djetinjstva je osmišljen kao mjesto gdje svi koji su odrastali u ratu mogu donijeti svoj predmet i na taj način se „rasteretiti“ uspomena koje čuvaju sve ove godine, a koje ih često sprečavaju da žive u sadašnjosti. Selma i Jasminko smatraju da roditelji i nastavnici mogu pomoći svojoj djeci i društvu u kojem živimo tako što će raditi na suočavanju sa prošlošću i rješavanju vlastitih traumatskih iskustava. Muzej ratnog djetinjstva je prilika da se možda po prvi put čuju priče „sa druge strane“ ili alternativni narativi o nekom historijskom događaju, bilo da je u pitanju Bosna i Hercegovina ili neka druga postkonfliktna zona. Kroz identifikaciju i lični dječji predmet: kliker, Barbie lutku, papučice za ritmičku gimnastiku, itd, bez obzira da li on dolazio iz Bosne ili Ruande ili Kolumbije, ta druga osoba nam postaje bliža, sličnija nama, rat postaje stvaran i strašan, a mir svetost koju treba pažljivo čuvati – objašnjava Selma Tanović za kraj našeg razgovora.

Jedino su znanje, informiranost i upućenost način suočavanja sa kolektivnim traumama te put za izgradnju mira za sve buduće generacije. Muzej ratnog djetinjstva na najbolji mogući način, zapravo, pokazuje kako edukacija o ratu znači i edukaciju o miru. 

Najnovije

Filmska lektira

Irci i nadolazeća sapunica remek-djela

Nikola Bešlić

Filmska lektira

Murvanjski zakon

Nikola Bešlić

Filmska lektira

Ledeno doba, ostani kod kuće

Nikola Bešlić

Filmska lektira

Činovi smaknuća u buretu baruta

Nikola Bešlić

Biologija

Bolje šišmiš u ruci, nego na fotografiji

Anes Osmić