Nova čitanja

E-espresso

Sexting

Školegijum redakcija

17.11.2017

O slanju poruka sa seksualnim sadržajem

CC

Raymond Arthur, profesor prava na Univerzitetu Northumbria, donosi zanimljiv osvrt na zakon kojim se kažnjava slanje poruka sa seksualnim sadržajem i komentira kako je on štetan za tinejdžersku populaciju. Sexting je kovanica koja označava slanje, primanje ili dijeljenje seksualno eksplicitnih sadržaja, prvenstveno u formi fotografija ili videa i najčešće preko mobitela, odnosno kompjutera.

U tinejdžerskom kontekstu, kako autor navodi, sexting se može smatrati jednom vrstom izražavanja vlastite seksualnosti, na netradicionalan način. Sasvim je, dakle, normalno da, u skladu sa vremenom u kojem živimo, mladi osjećaju potrebu za istraživanjem i dijeljenjem vlastitog iskustva sa drugima. Štaviše, podaci kojima ovaj profesor raspolaže pokazuju kako je u protekloj godini jedna od sedam mladih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu napravila goli ili polugoli selfi, a mnoge od njih su ga podijelile sa nekim.

Međutim, upozorava on, većina mladih ne zna kako je sexting za maloljetne osobe tehnički ilegalan, te da zakon o seksualnim prekršajima ne razlikuje da li osoba stvara, posjeduje ili dijeli takav sadržaj. U očima zakona, sexting je isto što i distribucija dječije pornografije.

To pokazuju brojke u Škotskoj, gdje je procenat seksualnih prekršaja porastao za 21% u posljednje četiri godine, upravo zato što je sexting jedan od glavnih razloga za krivično gonjenje. Ne čudi onda da je policija u Ujedinjenom Kraljevstvu istraživala na hiljade slučajeva sextinga kod djece, uključujući i slučaj petogodišnjeg dječaka u okrugu Durham, ili desetogodišnjaka koji je dobio javnu opomenu policije iz Northumbrije. Jedna je desetogodišnja djevojčica, pod pritiskom odrasle osobe sa anonimnim nalogom na Instagramu, slala svoje topless fotografije. Policija razmatra slučaj podizanja optužnice protiv nje (pedofil nije pronađen), a u njenom će se dosijeu naći i seksualni prekršaj, uprkos činjenici da je ona žrtvom pedofilije.

Na ovaj način, zakon kreiran da zaštiti djecu od seksualnih prijestupnika koristi se protiv njih. Jasno je da moraju postojati zakoni, kako na pravnom, tako i na društvenom nivou, koji će nas štititi od seksualnog iskorištavanja. Međutim, kriminalizacija slanja ovog sadržaja, u slučaju gdje je ona dobrovoljna, ne ide u prilog mladih ljudi. Čak i kada policija ne poduzme nikakve formalne mjere, bilo koja vrsta istrage bilježi se u krivičnom dosijeu ovih osoba, što kasnije može na negativan način utjecati na njihovu budućnost, kako u obrazovanju, tako pri zaposlenju, putovanju ili kupovini stana, recimo.

Zaključak je uvijek isti: seksualno obrazovanje mora biti bolje. Sa djecom moramo razgovarati kako o sextingu, tako i o pornografiji. Međutim, kako i sam autor tvrdi, potrebno je da kao odrasle osobe uložimo više truda u razumijevanje života i iskustava mladih osoba, a ne da demoniziramo i kriminaliziramo način na koji se one ponašaju.

Tekst u cijelosti možete pročitati ovdje.

Najnovije

Dobrodošli

Dodjela nagrade Šukrija Pandžo i promocija novog broja

Školegijum redakcija

Ponovo Noć istraživača posljednjeg petka u septembru

Nauka pokreće svijet

Amina Magoda

Rezultati nagrade Šukrija Pandžo 2018.

Nagradu dijele Indira Buljubašić i Mirza Ahmetović

Školegijum redakcija

Lektira narodu

Vesela, antologija: Iz recenzija

Školegijum redakcija

Odluka o pobjedniku 15. septembra

Pristigli radovi na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo

Školegijum redakcija