Nastavnička pitanja

Analiza sadržaja platforme Osnovna.ba

Pogrešna pitanja i pogrešni odgovori

Školegijum redakcija

13.05.2018

Fizika na platformi Osnovna.ba

Ilustracija: 7 pips/Shutterstock.com

U Budžetu Kantona Sarajevo predviđeno je 20.000 KM za finansiranje internet-platforme osnovna.ba, koja nudi edukacijske sadržaje iz svih nastavnih predmeta od petog do devetog razreda, ali i 500.000 KM za nabavku tog ili sličnog programa. Platforma Osnovna.ba inače je privatna komercijalna inicijativa koja je dobila podršku Ministarstva za nauku, obrazovanje i mlade i BH Telecoma (tako barem piše na njihovoj internet-stranici). Njenim sadržajima moguće je pristupiti putem šifre upisane ispod folije na karticama-grebalicama koje su u prodaji na trafikama za pet ili deset KM. Portal Školegijum će narednih dana analizirati sadržaje za pojedine predmete ponuđene u ovoj platformi.

 

Na stranici www.osnovna.ba piše: Lekcije sadrže objašnjenja, ilustracije, audio i video sadržaje i vježbe za provjeru znanja. U potpunosti pratimo gradivo koje učite u školi, ali sa našim sistemom nema teških lekcija.

Dizajn tutorijala za fiziku grafička je zavrzlama, fontovi su neujednačeni, a bez ikakvog reda smjenjuju se siva, zelena, crvena i plava boja. Ne postoji hijerarhija naslova i podnaslova, često je podnaslov pisan fontom 8, a tekst fontom 12, što je zbunjujuće. Slike i dijagrami sitni su i nejasni, a nekom ko posjećuje mnogo sličnih internet-stranica jasno je da je riječ o kopiranim sadržajima koji nisu nikakvo autorsko djelo dizajnera portala.

Lekcije se svode na osnovne pojmove, definicije i formule. Nedostaju ogledi, nema nijednog urađenog zadatka koji bi đacima služio kao primjer za vježbe što slijede, a koje su predstavljene kao najvažniji dio platforme. U pojedinim zadacima ponuđena su netačna rješenja, ili dva tačna rješenja, od kojih je samo jedno zaista tačno.

Istovremeno, postoji i mnogo materijalnih grešaka nastalih prevođenjem tekstova s engleskog jezika (jer se neki pojmovi teško mogu prevesti), za preuzete sadržaje nije naveden izvor, a tutorijali su puni pogrešnih, besmislenih i paušalnih tvrdnji, zbunjujuće formulisanih pitanja s pogrešno definisanim pojmovima, netačnih odgovora ponuđenih kao rješenje, pa ni pomoć koju sistem pruža prilikom izrade testa nije tačna.

Također, neki sadržaji su previše sitni, pojmovi nisu poredani prema naslovu i sistematski, mnogo informacija nabacano je bez reda.

No, krenimo redom.

Nakon što kliknete na predmet, izroni lijepo dizajniran sadržaj gradiva za deveti razred:

 

Slika 1

 

Međutim, kada učenik klikne na bilo koju od lekcija ispod tamnog gabarita brausera, izviri jedinstveni tutorijal, u kome je spojeno sve u jedan.

 

Slika 2

 

 

Lekcija: Naelektrisanje tijela i njihovo međudjelovanje / Građa i naelektrisanje atoma

 

U lekciji piše: Svi materijalni objekti su sastavljeni od atoma. Postoje različite vrste atoma poznatih kao elementi, ovi elementi zajedno čine spojeve. Atomi nisu poznati kao elementi, već su najsitnije čestice građe nekog elementa, koje se više ne mogu dijeliti, jer dijeljenjem atoma došlo bi do promjene svojstava tog elementa. Dalje se govori o spojevima:

Različiti spojevi imaju izrazito različita svojstva. Materijalni objekti su sastavljeni od elemenata, molekula tih elemenata i jedinjenja, na taj način dajući različite materijale sa različitim električnim svojstvima. Ova rečenica, osim što je konfuzna, nema veze s građom atoma niti s temom, jer se obrađuje struktura atoma da bi se objasnila priroda elektriciteta, a ne struktura tvari.

Kao i masa, naelektrisanje objekta je mjerljiva veličina. Oznaka za naelektrisanje objekta je q. Objekat koji posjeduje naboj se često izražava jedinicom kao što je kulon (C). Naelektrisanje, odnosno količina naboja ili količina naelektrisanja uvijek ima mjernu jedinicu kulon (C), a ne izražava se mjernom jedinicom; oznaka veličine je q.

U nastavku lekcije piše da se pored kulona koriste i druge mjerne jedinice. Ovo je materijalna greška. Koriste se iste, samo manje mjerne jedinice od kulona, s prefiksima mili, mikro, nano i piko, ili milikulon, mikrokulon, nanokulon.

Dalje se navodi: proton je masivan, elektron nije baš masivan. Masivan i nije baš masivan opšti su pojmovi i učenik/učenica ne može iz toga zaključiti razliku u masi. Proton ima skoro 2.000 puta veću masu od elektrona. Trebalo je napisati bar odnos masa protona i elektrona. Ovakav način iznošenja činjenica nejasan je i nije precizan, te može zbuniti jednog osnovca.

Predpostavimo da se balon trlja... Zašto bismo takvo nešto pretpostavili? Ovo bi trebalo biti dato kao primjer ili učenike navesti da pokušaju sami uraditi ogled i na taj način učiti putem otkrića. Spominje se električna sila, o kojoj se govori tek u narednim lekcijama, a da prije toga nije objašnjena priroda naboja.

U skladu sa osnovnim principom interakcije naelektrisanja, pozitivno naelektrisan objekat privlači negativno naelektrisan objekat. Uobičajen termin u našim udžbenicima je tijelo, odnosno pozitivno naelektrisano tijelo privlači negativno naelektrisano tijelo, a principi se uopšte ne spominju, pa to može zbuniti učenika ako uporedi gradivo s platforme s gradivom iz udžbenika.

Na osnovu broja elektrona koji okružuju jezgru moguće je utvrditi da li je atom naelektrisan ili električni neutralan. Da, ali kako utvrditi broj elektrona? Djeluje kao da smo u situaciji da brojimo subatomske čestice! Trebalo bi pisati: ako znamo koliko atom ima viška ili manjka elektrona i ako znamo koliko iznosi elementarni naboj elektrona, možemo izračunati količinu naboja kojom je tijelo naelektrisano.

Iznos naelektrisanja na jednom protonu jednak je naelektrisanju koji posjeduje jedan elektron. Dakle proton i elektron imaju isti iznos naelektrisanja, ali suprotnog znaka. Proton i elektron imaju elementarni naboj koji je prirodno svojstvo, kao što je masa, i imaju istu količinu naboja, samo suprotnog predznaka.

 

*

 

Mnogo je lekcija i zadataka koji su pogrešno formulisani i navode đake da koriste proizvoljne izraze, a ne jezik fizike, prilikom opisivanja veličina, pojava i procesa.

Naprimjer: Objekat koji posjeduje naboj izražava se jedinicom...

Objekat se ne izražava jedinicom, nego je mjerna jedinica za količinu naboja na objektu (tijelu) kulon (C).

Naprimjer: U skladu sa osnovnim zakonima naelektrisanja, suprotno naelektrisani objekti se...

Trebalo je pitati: da li se objekti (tijela) naelektrisani suprotnom vrstom elektriciteta privlače ili odbijaju (ovo je eksperimentalno dokazano)? Ovako je nejasno u skladu s kojim zakonima, jer B. Franklin je prvi otkrio da se naelektrisana tijela međusobno privlače i odbijaju zavisno od vrste naelektrisanja. Kasnije su se time bavili i drugi naučnici. Zakon o zavisnosti privlačne ili odbojne sile količinama naelektrisanja i udaljenosti među (tačkastim) naelektrisanjima, gdje se može zanemariti masa, na osnovu eksperimenta formulisao je Kulon, a Kulonov zakon učenici u uzrastu za koji su predviđeni ovi zadaci – još nisu učili.

Naprimjer: Električna sila može biti...

Ovdje učenici još nisu upoznati s električnom silom.

Naprimjer: Koliko iznosi naboj objekta koji ima 3,62·1012 više protona nego elektrona?

Nijedan ponuđeni odgovor nije tačan, greška u stepenu će dati veliku grešku u rezultatu jer je iznos za gotovo 10.000.000 puta manji u ponuđenim rješenjima.

Slika 13

 

Slika 3

 

Za električno polje piše: Električno polje je vektorsko, a treba pisati da je jačina električnog polja vektorska veličina, a samo električno polje je fizičko polje i poseban vid materije. U ovoj lekciji ponavlja se isti zadatak pet ili šest puta, samo je po jedan podatak izmijenjen, a đacima nije u tutorijalu napisana ni formula po kojoj bi mogli riješiti te zadatke (primjer na slici ispod).

 

Slika 4

 

Ponuđeni zadaci preuzeti su s internet-stranice na priloženim linkovima (slika ispod linkova pokazuje taj zadatak na engleskom jeziku), gdje piše da ja zabranjeno kopirati bilo šta sa stranice, tekst, slike i slično, a kreatori platforme www.osnovna.ba ne navode izvor zadatka.

The Physics Classroom 1

The Physics Classroom 2

The Physics Classroom 3

The Physics Classroom 4

 

Slika 5

 

Osim zadataka, preuzeti su i tekstovi i slike, ali je prevod neprilagođen našem jezičkom području.

 

Slika 6

 

Slika 7

 

Slika 8

 

Slika 9

 

  

U sadržajima na platformi www.osnovna.ba nalazi se niz netačnih tvrdnji i netačnih zadataka.

Primjer: Zadatak 17. Čestica naelektrisana količinom elektriciteta 1 μC kreće se pod uticajem elektrostatičkog polja. Koliki rad izvrši polje pri premještanju čestice iz tačke gdje je potencijal elektrostatičkog polja 5000 V u tačku gdje je potencijal 5000 V.

Nijedno od ponuđenih rješenja nije tačno.

U 20. zadatku ponuđena su dva tačna odgovora: 20000 V i 20 Kv, što predstavlja isti iznos, ali kada kliknete na njih, jedan se pojavi kao tačan, a drugi ne.

 

*

 

Oblast Električni kapacitet i kondenzatori

Lekcija je počela riječima: zašto su kondenzatori bitni. Pritom nisu objašnjeni pojmovi kapacitet provodnika, kondenzator i kapacitet kao veličina, nisu opisani kondenzatori, ni kako funkcionišu, kao ni njihova primjena jer, primjera radi, svaka tipka na tastaturi jedan je pločasti kondenzator. Učenici u trenutku kada ovo čitaju možda ne znaju šta je kondenzator.

Tekst je pun materijalnih grešaka, kao naprimjer da kondenzator skladišti energiju, a ne elektricitet ili naboj; da kondenzator ima napon (što je tačno), ali da ga koristi za obavljanje proračuna, ali ne piše kakvih; spominje se zavisnost kondenzatora od frekvencije, a frekvencija je veličina koju učenici još nisu učili i taj pojam im je nepoznat... Ovo je potpuno neprimjereno, metodološki nije dobro spominjati nepoznate veličine ili pojmove učenicima, pogotovo kada se tek upoznaju s njima.

Osim toga, platforma je puna zbunjujućih tekstova, bez ijedne precizne i tačne informacije primjerene uzrastu i planu i programu, korištene su različite riječi za iste pojmove, i to bez objašnjenja da se radi o istim pojmovima. Mnogo je informacija koje su kontradiktorne, nejasne, paušalne.

Primjera radi, lekcija Električna struja svodi se na prosto izlaganje mnogo činjenica, bez primjera i objašnjenja principa rada baterije. Pobrojani su samo uređaji i dejstva koja struja može proizvesti, a u zadacima su dati netačni odgovori.

Primjer:

  1. Instrument za mjerenje električnog naboja je...

Naboj se ne mjeri već računa, pa su navedeni pogrešni odgovori, a ako kliknete voltmetar, pokazuje da ste tačno odgovorili, a voltmetar je instrument za mjerenje električnog napona, ne naboja.

 

*

 

Pored brojnih netačnih sadržaja, vidljivo je da ni pojmovi nisu poredani prema naslovu i sistematski, mnogo informacija nabacano je bez reda, što djeluje zbunjujuće.

Primjer: Zadatak 25. Koja od sljedećih izjava će dovesti do smanjenja struje u električnom kolu? 

Kako izjave mogu dovesti do smanjenja struje? Ima dosta sličnih primjera koji su namijenjeni za vježbu, pa se stiče dojam da ni sam autor nije siguran šta je pitao učenika.

 

Ili Zadatak 19. Paralelno su spojena dva otpornika 1 ΩΩ i 100 ΩΩ. Kombinacija je priključena na izvor struje od 1 V. Struja izvora je: P24.

Struja se na računa, računa se jačina struje.

 

*

 

U lekciji Magnetizam podnaslov je Magnetno polje pravolinijskog strujnog provodnika.

Sastavi se strujno kolo u kome se nalazi jedan pravolinijski provodnik i na izvor tog provodnika postavi magnetna sila. Igla skrene čim električna struja počne da teče.

Trebalo bi pisati: Sastavi se strujno kolo u kome se nalazi jedan pravolinijski provodnik i ispod tog provodnika postavi magnetna igla. Igla skrene čim električna struja počne da teče.

Ovaj ogled je važan jer pokazuje vezu između električne struje i magnetnog polja. Nema zaključka zašto magnetna igla skreće i ne spominje se da električna struja, koja teče kroz provodnik, u prostoru oko provodnika stvara magnetno polje, iako se u nastavku teksta objašnjava kako da se odredi smjer magnetnog polja. Ovo je metodološki potpuno pogrešno, vidljive su materijalne greške na samom početku, što samo može dodatno zbuniti đake.

 

Slika 10

 

 

U tekstu Strujni provodnik u magnetnom polju spomenut je, a nije objašnjen princip rada elektromotora, a to je jedno od epohalnih otkrića. Činjenice su interpretirane neartikulisano i bez reda i povezanosti. U pitanju: Od čega zavisi Amperova sila, tačnim se smatra samo odgovor koji se odnosi na dužinu provodnika, iako ona zavisi i od magnetne indukcije i jačine struje.

 

*

 

U lekciji Svjetlost piše: Vizuelna sposobnost ljudi i životinja je rezultat složenih interakcija svjetlosti, očiju i mozga. Mi smo u mogućnosti vidjeti, jer se svjetlost iz objekta može kretati kroz prostor i doći do naših očiju. Kada svjetlost dođe do naših očiju, signali se šalju u naš mozak, koji dešifrira podatke kako bi se otkrio izgled, položaj i kretanje predmeta kojeg smo vizualizirali. Dakle, svjetlost je sve ono što uzrokuje osjećaj vida.

Svjetlost je elektromagnetno zračenje koje je vidljivo ljudskom oku. Ima čestičnu prirodu. Dvije rane ideje potiču još iz 17. stoljeća: engleski fizičar Njutn mislio je da se svjetlost sastoji od malih čestica (zvao ih je korpuskule) koje emituju usijani objekti (poput Sunca ili vatre), dok je njegov savremenik, nizozemski fizičar Hajgens, smatrao svjetlost nekom vrstom talasa koji osciluje gore-dolje dok se kreće. Fizika se ne bavi izučavanjem načina percepcije svjetlosnog signala (time se bavi biologija), već prirodom svjetlosti.

Greška se ponavlja i u pitanjima:

Lekcija Odbijanje i prelamanje svjetlosti plagirana je sa stranice Sve je fizika, koju uređuje Miša Brčić.

Sve je fizika - Sfera ogledala

Sve je fizika - Prelamanje svetlosti

Sve je fizika - Optička sočiva

 

Slika 11

 

 

Lekcija Odbijanje i prelamanje svjetlosti plagirana je sa stranice Sve je fizika, koju uređuje Miša Brčić.

https://svejefizika.wordpress.com/video-8/sferna-ogledala/

https://svejefizika.wordpress.com/video-8/prelamanje-svetlosti/

https://svejefizika.wordpress.com/video-8/opticka-sociva/

 

Slika 12

Najnovije

Dnevnik iz prosvjete

I nastavniku je glava ponekad puna pitanja

Pipirepka

Dnevnik iz prosvjete

Ljudska prava u zbornici i van nje

Pipirepka

Školegijum reportaža

Gdje li su, Bože, Ždrimci?!

Osman Zukić

Noviteti iz Zakona o radu FBiH 2016.

U prosvjetu uvedena elektronska evidencija prisustva na radnom mjestu

Merima Ražanica

Kad je test?

Učenici vole, nastavnici baš i ne, a roditelji i ne znaju

Merima Ražanica