Obrazovna politika

Analiza sadržaja platforme Osnovna.ba

Materijalne greške, prepisani zadaci, netačna rješenja...

Školegijum redakcija

14.05.2018

Hemija na platformi Osnovna.ba

Ilustracija: jurgenfr/Shutterstock.com

U Budžetu Kantona Sarajevo predviđeno je 20.000 KM za finansiranje internet-platforme osnovna.ba, koja nudi edukacijske sadržaje iz svih nastavnih predmeta od petog do devetog razreda, ali i 500.000 KM za nabavku tog ili sličnog programa. Platforma Osnovna.ba inače je privatna komercijalna inicijativa koja je dobila podršku Ministarstva za nauku, obrazovanje i mlade i BH Telecoma (tako barem piše na njihovoj internet-stranici). Njenim sadržajima moguće je pristupiti putem šifre upisane ispod folije na karticama-grebalicama koje su u prodaji na trafikama za pet ili deset KM. Portal Školegijum će narednih dana analizirati sadržaje za pojedine predmete ponuđene u ovoj platformi.

 

Tekstovi iz hemije za deveti razred na platformi www.osnovna.ba slikoviti su i djeluju uređeno, školski primjereno napisani, prevod je adekvatan, ali je većina doslovce prepisana iz udžbenika hemije za deveti razred, izdavača Sarajevo Publishing, autorica Nataše Milićević i Medihe Musić, s tim što su neki malo ispreturani u odnosu na original. Lako je uočljivo da nije korišteno mnogo udžbenika kao orijentir, već je maksimalno eksploatisan samo jedan udžbenik, a kao izvor često se pojavljuje i Wikipedija Hrvatske.

U sadržajima koji nisu preneseni iz udžbenika mnogo je materijalnih i metodoloških grešaka.

Pojmovi koji se koriste nisu ujednačeni, pa se u jednoj lekciji nalaze različiti nazivi za iste pojmove, a mnogo je sadržaja koji su neprecizni, paušalni ili netačni, što je neprihvatljivo, jer je hemija egzaktna nauka i činjenice moraju biti jasne i pravilno iznesene. Tekstovi nisu recenzirani, nije navedena literatura koja je korištena pri izradi ponuđenih sadržaja i ima mnogo slovnih, tekstualnih i materijalnih grešaka.

Sadržaj je u cjelini daleko od primjerenog za učenike i nije humano ovakvu platformu uvesti na mala vrata u osnovne škole.

 

Krenimo redom!

Na samom početku, u lekciji Uvod u metale piše: Metali su tvari bez kojih bi naš svakodnevni život bio otežan. Metali učestvuju u građi živih organizama (Ca, Mg, Fe, K itd.), tako da život bez njih ne bi bio samo otežan, već bi bio nemoguć. Autor je trebao precizirati da misli na upotrebu metala u svakodnevnom životu, što se pretpostavlja da je htio reći, ali to učenici ne mogu znati.

Ima mjesta gdje su rečenice neprimjerene uzrastu đaka i termini nepoznati: Povišenjem temperature atomi alkalnih i zemnoalkalnih metala emitiraju zračenje u vidljivom dijelu spektra. Na taj način možemo dokazati njihovu prisutnost, čak i u tragovima.

Model atoma, te elektromagnetno zračenje atoma apstraktni su pojmovi za učenike u osnovnoj školi. Dalje, nastavne jedinice o metalima, počev od natrija, kalcija i magnezija, aluminija, željeza, te bakra i zlata, skoro su identične s tekstovima iz navedenog udžbenika, s ponekom rečenicom ili dijelom teksta s Wikipedije.

 

Slika 1

 

Slika 2

 

Željezo je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Featomski (redni) broj mu je 26, a atomska masa mu iznosi 55,845(2).

Izvor: prva rečenica sa https://hr.wikipedia.org/wiki/Željezo.

Ostali sadržaj u tutorijalu u cijelosti je prepisan i ilustrovan iz udžbenika hemije za deveti razred. Ima i dosta slovnih grešaka koje riječima, pa i rečenici, mogu promijeniti smisao: Prije oko 3300 godina željezo je dobiveno slučajno prilikom oaljenja vatre na tlu koje je sadržavalo željeznu rudu

 

Slika 3

Slika 4

 

Piše: Ugljik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Catomski (redni) broj mu je 6, a atomska masa mu iznosi 12,0107(8).

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljik; tekst preuzet s Wikipedije pisan je manjim fontom, a tekst iz udžbenika različitim fontom u istom tutorijalu, što se ponavlja u više tutorijala. Trebalo je govoriti o ugljiku; kasnije se u posebnoj lekciji objašnjava C atom. Ponovo metodološka greška, da bi se zamaskiralo plagiranje iz udžbenika. U nastavku slijedi gradivo iz pomenutog udžbenika, gdje stoji: Dijamant grafit su ugljici. To jeste tačno, ali je nejasno i neobjašnjeno. Trebalo je reći: Ugljik se u čistom stanju pojavljuje u više alotropskih modifikacija koje imaju potpuno različite osobine, iako imaju isti sastav (sastoje se samo od atoma ugljika, naprimjer: dijamant, grafit, čađ). Ugljik je zbog toga svojevrstan prirodni fenomen, u elementarnom stanju ima više pojavnih oblika.

Goriva: Toplinska energija dobiva se iz goriva kemijskim procesom koji se zove oksidacija ili gorenje. U najviše slučajeva oksidacija je spajanje gorive tvari i kisika.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Goriva

Ostatak teksta doslovce je prepisan iz udžbenika. Ponovo u oči pada neujednačenost fonta u dijelovima lekcije koji su prepisani iz udžbenika i uzeti s Wikipedije. Osim termina kemija, kako piše na Wikipediji, koji se s pojmom hemija nalazi u istoj lekciji, i to se ponavlja u više lekcija, tekst koji je preuzet pisan je različitim fontom i umanjen u odnosu na tekst iz udžbenika, te su za iste pojmove korišteni različiti nazivi, zavisno odakle je tekst preuzet.

 

Slika 5

 

Slika 6

Slika 7

 

Autor u tutorijalu pod nazivom Ugljikov atom, predviđenom za ilustraciju građe C atoma, ponovo spominje njegove alotropske modifikacije, pa pokušajem da stvori neku originalnu ilustraciju pravi greške, što se vidi na slici ispod.

 

Slika 8

 

Nazivi ispod slika izmiješani su, za grafit piše da je dijamant, za fuleren da je čađ, a za dijamant da je fuleren, ispod čađi piše da je grafit. Đacima je poznat izgled grafita i čađi iz svakodnevnog života, pa i sami lako mogu uočiti grešku.

 

Pokušaj autora da ilustruje valentne elektrone može učenika/učenicu navesti na pogrešne zaključke, jer se u Periodnom sistemu elemenata, kao i u udžbeniku, valentni elektroni nalaze u zadnjoj ljusci. Pa, iako stoji strelica koja označava raspored ljuski, ovaj obrnuti raspored može zbuniti učenika/učenicu.

 

Slika 9

 

Ostatak teksta je skoro potpuno prepisan iz udžbenika, prepisani su i primjeri, tako da je nejasno zašto bi učenik koristio platformu za ovaj dio gradiva, kad sve to piše u školskom udžbeniku koji već koristi, a pritom ne mora da nailazi na spomenute greške.

 

Za alkane autor kaže da su hemijski spojevi, a prethodno za željezo kaže: Željezo je kemijski element. Dozvoljena je trojezičnost, ali kad se piše tekst, trebao bi se koristiti jedan jezik.

Osobine i dobijanje alkana

O agregatnom stanju alkana je vrlo interesantno promisliti. Inače je jedna zakonizist jasna, i nju ćemo naučiti u sljedećem teksu. Ako pratimo agregatno stanje na nekoj temperaturi, neka to bude sobna temperatura, spojevi ako na toj temperaturi nemaju dovoljno energije (toplotna energija koja potiče iz okoline) da se raskinu međumolekulske veze, onda su u tečnom stanju, a ako su te veze jače, onda su u čvrstom stanju. Onog momenta kada se tečnosti dovede dovoljno energije da se pobijede međumolekulske veze, tečnost prelazi u gas. Vidi sliku agrergatnih stanja alkana na sobnoj temperaturi.

 

Slika 10

 

 

Ovaj dio teksta je neprimjeren, jer, kako da učenik/učenica promišlja o agregatnom stanju alkana? Učenik se u svakodnevnom životu ne susreće s alkanima da bi mogao pratiti njihovo agregatno stanje. Metan je, pomiješan sa zrakom, eksplozivan, i uzrok je mnogih rudarskih nesreća jer je zemni gas. Tema lekcije nije da se objasni kako se mijenja agregatno stanje. Objašnjenje je općenito i važi za sve tvari ili supstance. Učenicima se, kao i za sve spojeve i elemente, navede u osobinama na kojim temperaturama se koji spoj ili element nalazi u nekom od agregatnih stanja. Kako mi znamo da na sobnoj temperaturi molekule nemaju dovoljno energije, da se različite tvari različito ponašaju na različitim temperaturama. Neke su na sobnoj gasovi, neke tečne, a neke čvrste. Dakle, ovaj tekst nema nikakvog smisla i samo može zbuniti učenika/učenicu.

Navodi se: Alkani su hemijski spojevi koji u svom sastavu sadrže ugljik (C) i vodik (H) međusobno povezane jednostrukom vezom. Jednostruka veza je zasićena veza.

Jednostruka veza je jedina moguća veza između atoma ugljika i vodika ili halogenih elemenata (zato što su isti, jednovalentni). Tako da objašnjenje da je jednostruka veza zasićena ništa ne govori i može zbuniti učenika, navesti ga na pogrešne zaključke. Veza između ugljika i vodika jednostruka je i ne može biti drugačija; vodik je jednovalentan. Trebalo je navesti da se to odnosi na veze između C atoma (koje mogu biti dvostruke i trostruke), a ne relativizirati, pa navesti da su ugljikovodici s takvim vezama između C atoma nezasićeni, a s jednostrukom vezom između C atoma zasićeni.

Realni molekuli alkana nisu simetrični u odnosu na svaku ravan, jer postoji tzv. sferički efekat između atoma, a to čini da se atomi pozicioniraju na energetski najpovoljnije mjesto u prostoru u okviru molekule u kojoj se nalaze. Ova rečenica neprimjerena je uzrastu učenika, terminologija odskače od one koja se koristi u nastavku teksta.

Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4. Spojevi ugljika i vodika nazivaju se ugljikovodici, a metan je najjednostavniji iz te porodice kemijskih spojeva. Podvučena rečenica je suvišna, jer je to već rečeno u lekciji Ugljikovodici, ili je trebala stajati na početku teksta, pa pisati o metanu kao prvom u nizu ugljikovodika. U istoj lekciji spominje se hemijska industrija, pa su učenici u dilemi da li je kemijski ili hemijski pravi termin?

Razlog ovome je korištenje izvora: https://hr.wikipedia.org/wiki/Metan, odakle je dio teksta doslovce prepisan, a dio iz udžbenika. Zato se koriste različiti pojmovi za nazive, prepisan je i tekst ispod s istog linka, na Wikipediji tekstovi nisu recenzirani ni metodološki prilagođeni uzrastu. Pa piše u nastavku:

U cijelom tom procesu najvažnije je pronaći povoljan katalizator. Hemijska reakcija sa svim halogenim elementima je slična:

CH4 + X2 → CH3X + HX

gdje X predstavlja halogene elemente: fluor (F), klor (Cl), brom (Br) i jod (I).

Nije navedena kao primjer glavna karakteristika alkana – supstitucija (zamjena atoma vodika drugim atomima ili grupama: to je karakteristična reakcija za sve zasićene ugljikovodike. Supstitucija omogućava zamjenu vodikovog atoma atomima halogenih elemenata – OH grupom tako nastaju alkoholi, COOH grupom nastaju organske kiseline, kao i drugim atomskim grupama. Dakle, trebalo je navesti hemijsku reakciju sa svim halogenim elementima, zatim naglasiti supstituciju ili zamjenu, a ne povoljan katalizator. Trebalo je prikazati osnovcima postupak koji dovodi do potpune supstitucije najprostijeg u nizu ugljikovodika – metana.

 

Za nezasićene ugljikovodike sadržaj je preuzet s ovog linka.

Benzen: izvor.

Previše informacija formula neprimjereno je uzrastu.

Ugljikohidrati: izvor.

Kad se govori o ugljikohidratima, preporučeno je da se posjeti stranica na internetu, što je nepotrebno ako je tačna tvrdnja da je na platformi sve u jednom:

Za detaljnije informacije posjeti sljedeću stranicu:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Šećerana

Da nije korišten udžbenik vjerovatno bi grešaka bilo mnogo više. Je li u pitanju krađa intelektualnog vlasništva ili je izdavačka kuća (uz pristanak autora ili bez njega) prešutno odobrila upotrebu – ne zna se. Moguće da jeste, jer ona je bila mjesto gdje su nastavnicima i nastavnicama podijeljeni vaučeri pomoću kojih mogu pristupiti platformi.

 

Slika 11

 

Posebnu pažnju treba obratiti na dodatak koji se odnosi na SI, međunarodni sistem mjernih jedinica, gdje se navodi sedam osnovnih veličina, između ostalog i električna struja.

Električna struja nije veličina, već predstavlja usmjereno kretanje naelektrisanih čestica, a veličina koja se mjeri je jačina struje (I). Doduše, ta greška se potkrala i u udžbeniku. U tabeli iznad, kao veličina je prikazana i termodinamička struja, apstraktan pojam (vjerovatno je autor mislio na termodinamičku temperaturu).

Po autoru je kilogram masa međunarodnog etalona kilograma, što je pogrešna definicija. Kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu, a legura (etalon za kilogram) od platine i iridija čuva se u Sevru kod Pariza.

Najnovije

PISA 2018 na licu mjesta

Da djeci koja dolaze bude bolje

Osman Zukić

Stambeno zbrinjavanje Roma u Zenici

Cijena gradnje sa ugradnjom

Školegijum redakcija

Analiza sadržaja platforme Osnovna.ba

Netačni odgovori, nema slušanja

Školegijum redakcija

Obrazovanje i inovacije - Platforma Osnovna.ba

Zagrebi i uči

Rubina Čengić

O usaglašavanju NPP Republike Srpske i Srbije

Samo još da deklaraciju usvojimo…

Sandra Josović