Mostarski prosvjetari opet štrajkuju - Školegijum

Nastavnička pitanja

Vlast i obrazovanje

Mostarski prosvjetari opet štrajkuju

Rubina Čengić

29.05.2018

Mnogo je loših kadrova ušlo u škole i napravljen je veliki nered u proteklih deset godina. Voljeli bismo barem zaustaviti pogoršavanje

Foto: andras_drone/Shutterstock.com

U utorak, 29. maja, prosvjetari u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odnosno Unija sindikata zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju (Sindikat srednjih škola HNK i Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH) štrajkovala je drugi put u tom mjesecu. Prvi štrajk upozorenja, koji je trajao jedan školski čas, održan je početkom maja. Vlast je tad ignorisala prosvjetare, a sad će nastava biti prekinuta dva školska časa i zahtjevi ponovljeni.

Jedan od zahtjeva, za koji je rok kraj maja, jeste isplata dugujućih toplih obroka i regresa iz 2010. i 2011. godine, te, po pravosnažnim presudama, iz 2013, 2014. i 2015. godine, nakon kojih su se prosvjetari nagodili s Vladom HNK da odustaju od kamata kako bi dug bio brže isplaćen. Ostali zahtjevi su: obustava plaćanja porodiljskog sa 80 posto plate i vraćanje na pokrivenost sa 100 posto, popravljanje odnosa prema zaposlenima na određeno, izrada pravilnika o zbrinjavanju tehnološkog viška i povećanje plata.

 

Budžet je za ovu godinu znatno uvećan u odnosu na prošlu, a kažu da nema novca za povećanje bilo čijih plata, ni ljekara, ni prosvjetara.

 

Iz Vlade smo dobili obećanje da će ova dugovanja isplatiti tokom 2017. godine. Sami su sebi odredili taj rok, i do sada je isplaćeno nešto, ali to još nije ni cijela 2013. godina. To jeste dosta novca, oko tri miliona za 2013. i nešto manje od toga za 2014. i 2015. zajedno. Pokrivenost plaće tokom porodiljskog bolovanja izmijenjena je novim zakonom i smanjena na 80 posto, a mi to nismo uočili kada je zakon usvajan i sada, kada je krenula primjena, shvatili smo da smo oštećeni, i to u vrijeme kad mladi odlaze i natalitet pada... To su sasvim pogrešne odluke. Za sada smo spremni da odustanemo od rada na pravilniku o zbrinjavanju tehnološkog viška jer nema konkursa za zapošljavanje – trenutno oko 40 posto zaposlenih u prosvjeti radi na određeno vrijeme. Njima radni odnos prestaje 15.07. i tada odlaze na biro za nezaposlene, a Vlada štedi ogroman novac. Ove godine to je pomjereno na 30. juni. Peti zahtjev je povećanje naših plaća. Budžet je za ovu godinu znatno uvećan u odnosu na prošlu, a kažu da nema novca za povećanje bilo čijih plata, ni ljekara, ni prosvjetara – kaže Edina Šabanović-Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture.

Kada su štrajkovali početkom maja, niko ih iz vlasti nije pozvao na razgovor, nego je medijima saopšteno da će razgovarati s njima, kao što su razgovarali o kolektivnom ugovoru.

Ali nas niko nije zvao – pojašnjava Šabanović-Čomić i naglašava da je ovaj štrajk više pritisak na Vladu HNK nego na Ministarstvo obrazovanja.

Tražili smo da nam do kraja maja isplate ovo po tužbama za 2013. godinu jer su to obećali i prošle godine, ali taj novac je vjerovatno preusmjeren na nešto drugo. Uostalom, prošle godine, pred Novu godinu, zaposlenima u svim ministarstvima podijelili su nagrade ili 13. plate, navodno po 1.000 KM, a nama nisu mogli platiti dug, kaže predsjednica Sindikata.

 

Slika 1
Edina Šabanović-Čomić / Screenshot: Al Jazeera Balkans/YouTube

 

U HNK djeluje 41 osnovna škola i 27 srednjih, te četiri javna fakulteta. Od 211 miliona KM, koliko je budžet Kantona za 2018. godinu (2017. bio je 196,6 miliona KM), 82 miliona KM predviđena su za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta (prethodne godine to je bilo 81,4 miliona KM) i taj iznos je za 7,5 miliona manji od zahtjeva korisnika. U ovih 82 miliona KM 39,8 miliona je za predškolsko i osnovno obrazovanje, 25,4 za srednje, 7,9 za visoko, četiri miliona za pomoćne usluge i 5,2 miliona KM za obrazovanje nekvalifikovane radne snage.

Za nabavku stalnih sredstava predviđeno je nula KM.

Škole u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su, kako profesori kažu, osrednje opremljene. Ima ih bez fiskulturnih sala, ili onih koje koriste dvije zgrade, pa u jednoj rade prvu, a u drugoj drugu smjenu. U većini škola nema kabinetske nastave jer nema dovoljno prostora, nema projektora i druge opreme, nema portira ili noćnih čuvara, a nastavnici i nastavnice učestvuju u različitim projektima kako bi obezbijedili nešto opreme za školu, poput elektronske table i slično. Istovremeno su i pedagoški standardi zastarjeli i neispoštovani, treba ih mijenjati.

Sami se snalazimo i za opremanje biblioteka. Nekoliko godina poslije rata dolazile su brojne donacije, pa smo tako opremali i biblioteke. Međutim, toga već dugo nema i mi se snalazimo kako znamo. Sada je mnogo knjiga u prodaji uz razne novine, pa nam na trafikama prodaju knjige bez novina, ali mnogo je škola bez ikakvih biblioteka. Ministarstvu je sad prioritet utopljavanje školskih zgrada i postavljanje energetskih fasada. Međutim, mi imamo školskih zgrada koje nemaju građevinsku dozvolu i ne mogu ni konkurisati za utopljavanja, priča Edina Šabanović-Čomić.

Budžetom je predviđeno i 150.000 KM za nabavku elektronske učionice, a javna nabavka planirana je za drugu polovinu godine.

Ne znam mnogo o javnim nabavkama za škole, ali znam da često na tenderima poslove dobiju neki čija roba je skuplja od onog što mi vidimo u trgovinama – pojašnjava Šabanović-Čomić.

Ljudi su primani na posao na osnovu testova koji su unaprijed bili dostupni onima koji su trebali biti primljeni u stalni radni odnos i sa tih šest sati sedmično. Sve to je nepravedno!

Sindikat prosvjetara u HNK za sada nema podršku nijedne političke opcije, ali kažu da i ne očekuju podršku opozicije, nego Vlade u cjelini.

Prošle godine primljeno je 130 ljudi na neodređeno, ali ove godine ništa od toga, cijela školska godina prošla je bez konkursa. Zbog toga smo i obustavili rad na pravilniku o zbrinjavanju tehnološkog viška. Dakle, Vlada podržava nezakonitost i poruka je jako ružna, jer, ako se ovako ponaša javni sektor – šta očekivati od privatnika? Mi imamo ljude koji više od decenije rade na određeno; neki od njih imaju pune norme, ali su ipak zaposleni na određeno, dok imamo ljude koji su sa pet godina staža tehnološki višak ili su u stalnom radnom odnosu sa šest časova sedmično. Ljudi su primani na posao na osnovu testova koji su unaprijed bili dostupni onima koji su trebali biti primljeni u stalni radni odnos i sa tih šest sati sedmično. Sve to je nepravedno! Stoga smo sad zatražili da zaustavimo aktivnosti na ovom pravilniku o tehnološkom višku, pojašnjava Šabanović-Čomić.

Prosvjetari u HNK znaju da je stanje u školama pitanje političke odgovornosti, jer i u tom kantonu, kao i u ostatku BiH, direktore imenuje politika, i to vladajuće stranke.

Mi u HNK nemamo jedinstveni pravilnik o zapošljavanju i sada svaka škola pravi svoj, pa su politici i upravama škola odriješene ruke da zakonitim proglašavaju šta god hoće. Osim toga, Zakon o srednjoškolskom obrazovanju mora se mijenjati jer u njemu nema obaveze da se uspostavi jedinstven pravilnik za sve škole. Također, broj mandata direktora srednjih škola nije ograničen, za razliku od direktora osnovnih škola koji mogu biti imenovani samo u dva mandata, objašnjava dalje Šabanović-Čomić. Smatra da bi se izmjenama zakona i jedinstvenim pravilnikom o imenovanjima zaustavili retrogradni procesi u obrazovanju.

 

To je haos koji je sada teško ispravljati, pa bismo voljeli barem zaustaviti pogoršavanje.

 

Mnogo je loših kadrova ušlo u škole i napravljen je veliki nered u proteklih deset godina. Mi bismo voljeli to zaustaviti, ali to je haos koji je sada teško ispravljati, pa bismo voljeli barem zaustaviti pogoršavanje – ističe Šabanović-Čomić.

Kako su početkom maja, gotovo u isto vrijeme, štrajkovali prosvjetari u Sarajevu, Bihaću i Mostaru, a u Bihaću će ponoviti štrajk početkom juna, postoji ideja da početkom naredne školske godine svi idu u zajednički štrajk jer, iako je većina zahtjeva različita, zajednički je zahtjev za poboljšanje položaja prosvjetara.

Najnovije

Inovacije u nastavi

Monetarna politika Zubotehničke škole

Amer Tikveša

Programiranje praznika

Školski kalendar nema logike

Nastavnica na raspustu

Intervju: Biti nastavnik u Norveškoj

Malo bazirani na činjenice, ali moraju kritički razmišljati

Saša Buljević

Recenzija

Genocid u nastavi – opasnosti po pedagoške i obrazovne ciljeve

Saša Buljević

Iz dnevnika jednog nastavnika

Kraj školske godine

Pipirepka