Obrazovna politika

Analiza interfejsa platforme Osnovna.ba

Svaka platforma sama o sebi najbolje govori

Školegijum redakcija

06.06.2018

Nekonzistentnost i мијешанје krušaka i jabuka na Osnovna.ba

Foto: Cory Doctorow/Flickr

Poslije pet napisa o digitalnoj platformi Osnovna.ba na portalu Školegijum, koji su se uglavnom bavili samim sadržajem prezentiranog osnovnoškolskog obrazovnog materijala, donosimo i istraživanje o upotrebljivosti interfejsa platforme. Istraživanje smo proveli koristeći thinking aloud metodu, odnosno, najprostije rečeno, bilježeći ono što nam je padalo na um i zapinjalo za oko krećući se naslovnicom platforme i njenim podstranicama.

 

Header naslovne stranice

Kao što to obično biva sa smuđem ili bilo kojom riječnom, ali i morskom ribom, najbolje je početi čistiti (ili bistriti) je od glave, pa ćemo tako i s analizom digitalne platforme Osnovna.ba. Klikom na platformu u njenom gornjem desnom uglu (headeru stranice) možemo vidjeti prikaz: 

 

Slika 1

 

Crvenom bojom označene su ikonice koje ukazuju na postojanje Facebook stranice, YouTube stranice te Viber kontakta platforme. Ali klikom na Facebook ikonicu dobit ćemo zbilja link s referencama na platformu Osnovna.ba na ovoj društvenoj mreži:

 

Slika 2

 

Klikom na ikonicu YouTube, međutim, prilazimo početnoj YouTube stranici, a ne YouTube kanalu platforme Osnovna.ba. Postavlja se pitanje postoji li takav kanal. Spuštanjem na dno naslovne stranice uočit ćemo:

 

Slika 3

 

To ukazuje na mogućnost postojanja YouTube kanala. I zbilja, on se poslije malo guglanja može naći na linku.

Na njemu se ne nalaze videoisječci prezentacije platforme u medijima, a među šest uploada tri su vezana za platformu (jedan čvrsto i nedvojbeno – Prvi online cas u Drugoj Osnovnoj Skoli u Konjicu – primjećujemo da u nazivu videa nema afrikata, te da su riječi Osnovna i Skoli napisane velikim slovima), dok se preostala tri bave priredbom u Trećoj osnovnoj školi Ilidža, dakle s platformom nemaju ama baš nikakve veze.

Na kraju smo stigli i do Viber ikonice koja nas vodi u – prazno.

 

Slika 4

 

Možda je ovdje namjera bila omogućiti zainteresiranim posjetiocima da putem telexa dobiju nekog iz platforme, ili na vrlo inventivan način prikazati broj mobilnog telefona na koji im se neko iz firme koja je napravila platformu može javiti.

 

Predmeti u ponudi na naslovnoj stranici

Na polovici naslovnice imamo informacije koji su predmeti u ponudi na platformi:

 

Slika 5

 

 

Jedan od osnovnih kriterija dizajna korisničkog interfejsa bilo koje internet-stranice, a naročito jednog portala, u ovom slučaju obrazovne digitalne platforme, jeste konzistentnost u prikazu i kretanju stranicom. Šta imamo u slučaju Predmeta u ponudi?

 

1) Nepostojanje podstranice

Prelaskom preko dijela za komentare i korisnike

 

Slika 6

 

na svakom od predmeta (naprimjer za Matematiku), primjećujemo kako je napisano: 5,6,7,8,9:

 

Slika 7

 

Slika 8

 

View more – na engleskom jeziku. Napomena: na naslovnoj stranici platforme nigdje ne piše da se ona može pregledati i na engleskom jeziku, što jeste slučaj po logiranju na platformu, ali, ispostavit će se u nastavku teksta, bolje bi bilo da nije. Klik na View more vodi nas, u slučaju matematike i finansija (Free) za učenike osnovnih škola, na nepostojeće stranice:

 

Slika 9

 

 

2) Postojanje podstranice i prikaz plana i programa

Ako nas zanimaju odjeljci BHS jezik, Fizika, Biologija ili Engleski jezik, otvorit će se:

 

Slika 10

 

Primjećujemo opet engleske riječi i sintagme: Category, PRICE, ENROLL THIS COURSE, Section (prema kojem bismo kao trebali dodati nastavni plan i program za nepostojeći deseti razred osnovnog školovanja?), REVIEWS, Average Rating, Detailed Rating, Ratings i Stars.

Klikom na znak plus uz svaki od planova i programa dobit ćemo prikaz sličan ovom:

 

Slika 11

 

Svaka od cjelina urađena je kao link, no klikom na njega ne desi se ništa.

 

3) Postojanje podstranice, ali nepostojanje plana i programa

Prilikom odabira Hemije i Microsoft kurseva za osnovce (Word, Excel...) nećemo dobiti plan niti program ni za jedan razred (kurs):

 

Slika 12

 

 

Veliki brojevi

Poigrat ćemo se malo i s teorijom velikih brojeva. Negdje na polovici naslovnice stoje vrlo zanimljivi podaci:

 

Slika 13

 

Pretpostavimo da su ove informacije tačne. Prolaskom kroz kategorije Predmeta u ponudi možemo saznati da je BHS jezik obrađen u 247 lekcija, Engleski jezik u 83 lekcije, Biologija u 135 nastavnih cjelina i Fizika u 58 (pobrojano uključuje sve lekcije iz navedenih predmeta od petog do devetog razreda).

U informativnom dijelu o predmetima (link, a ne potkategorija Predmeti u ponudi, jer link za Matematiku ne radi) dobit ćemo informaciju da je iz Matematike za peti razred obrađeno 50 lekcija, dok informacije o planu i programu za preostale razrede nisu date. Nema podataka ni o broju urađenih, prezentiranih lekcija iz Hemije ni za jedan razred.

Izračunajmo iz onog što imamo: 247 + 83 + 135 + 58 + 50 (nastavne cjeline iz Matematike u petom razredu) = 573 lekcije. Dakle, pretpostavimo da lekcije iz Hemije za osmi i deveti razred, zajedno s ostatkom lekcija iz Matematike od šestog do devetog razreda, čine 500 lekcija (što je nemoguće, ali idemo s tim brojem). Dobit ćemo rezultat da je na portalu obrađeno 1.200 lekcija (aproksimativno). Pogledajmo sad posljednji broj na slici. Stoji da je na platformi obrađeno deset puta više lekcija!

To što je neko eventualno odgovorio na pitanja testa (a i tu ima problema) ne znači nužno da je te lekcije naučio. Kako je onda moguće kvantificirati 600 i 3.000 naučenih lekcija!? O broju odgovorenih pitanja da ne pišemo.

 

Zadnje objave

Obradit ćemo još samo jednu potkategoriju naslovnice platforme prije logiranja na nju. U dijelu Zadnje objave, 20. 8. 2017. objavljena su Upustva (da, fali t) za upotrebu edukativne platforme Osnovna.ba:

 

Slika 14

 

Nijedan link na PDF uputstva ne radi (istina, link na YouTube video uputstvo radi):

 

Slika 15

 

 

Lekcije i vježbe

Po logiranju na platformu proći ćemo neke od lekcija iz Hemije za deveti, te Fizike za šesti razred. Naprimjer, Uvod u metale iz Hemije. Kad se u ponuđenom planu i programu klikne ne neku od lekcija, dobije se sljedeći prikaz:

 

Slika 16

 

Na dnu ponovo primjećujemo miks engleskog i našeg jezika, s tim da se engleski u ovom segmentu ne odnosi na prevod napisanog na našem jeziku iznad, već na nešto sasvim drugo. Pritom se navodi da se po završetku čitanja pritisne dugme Start koje na stranici ne postoji. Tutorial je također riječ na engleskom jeziku.

U nastavku donosimo sve fontove i njihove stilove koji su iskorišteni pri kreiranju sadržaja iz Hemije za deveti razred osnovne škole, u lekciji Uvod u metale.

 

Slika 17

 

Deset različitih fontova! Postavlja se pitanje može li se sadržaj lekcije pratiti od ovolike šarolikosti. Tvorci platforme navode da je jedna od njenih prednosti veliki broj videotutorijala uz lekcije. Na dnu lekcije Uvod u metale tutorijala nema:

 

Slika 18

 

(Prevod je (slobodni): Videotutorijali – Nema videotutorijala za ovu obrađenu oblast.)

Tutorijala nema u ponudi ni uz jednu lekciju od preostalih 27 za deveti razred iz predmeta Hemija. Dakle, treba biti iskren i u ovom dijelu i za ovaj predmet i pripadajući razred reći da je djeci bolje čitati knjigu nego klikati na računaru i boriti se s fontovima. Nikakvu komparativnu prednost platforma ne donosi. U sadržaj i kvalitet ispredavanog, iznesenog gradiva ne ulazimo. Ta tema dovoljno je obrađivana u prethodnim tekstovima na portalu Školegijum.

Vježbe su posebna enigma (o SHOW ANSWER na engleskom više nećemo). 

 

Slika 19

 

U Google Chrome internet-pretraživaču nemoguće je odabrati tačan odgovor klikom na neki od ponuđenih. Logika nalaže da po odabiru odgovora on postaje upravo to – odabran, ali ne – to ovdje nije slučaj. Tačan odgovor prikazuje se tek pritiskom na dugme SHOW ANSWER, te se na iduće pitanje prelazi klikom na strelicu:

 

Slika 31

 

 

Zatim u startu dobijete pet poena i prije početka vježbe! Klik na Hint

 

Slika 32

 

obično nudi već izneseno u samoj lekciji, ili malo preformulisano. Fizika za sedmi razred donosi 18 nastavnih cjelina i, također, nijedna od njih nema videotutorijal, već suhoparan i nezgrapno napisan tekst koji nastavlja tradiciju više je manje, s velikim brojem najrazličitijih fontova u svakoj od lekcija.

 

Pisma i jezici (Основне фиѕикалне величине и нјихово мјеренје)

U okviru korisničkog panela ili dashboarda moguće je mijenjati pismo i jezik na kojem ćemo koristiti platformu. Malo je reći kako da je taj dio izveden diletantski. Slika govori bolje od hiljadu riječi:

Latinica:

 

Slika 22

 

Slika 23

 

Ćirilica:

 

Slika 24

 

Slika 25

 

I ne, sama lekcija po odabiru ćirilice nije napisana tim pismom. Samo su prevedeni naslovi. I Туториал.

 

Slika 26

 

Ne zaboravimo, tema nam je buduća potencijalna sveobuhvatna digitalna platforma za osnovnoškolsko obrazovanje. No, to nije sve:

Ovo je turski prikaz popisa lekcija iz fizike (prethodne lila slike na latinici i ćirilici):

 

Slika 33

 

Naravno da popis ne postoji, a da li se ovdje radi o turskom pismu, jeziku, ili o nečemu drugom, prosudite sami. Na engleskom jeziku je to (popisa lekcija opet nema):

 

Slika 34

 

Isti prikaz na engleskom:

 

Slika 29

 

Sad je popis tu, ali engleskog jezika, osim u Choose Area, nema ni u tragovima. Dakle, nekonzistentnost i miješaнјe krušaka i jabuka u nedogled.

 

Nepostojanje Free predmeta

 

Slika 30

 

Ova platforma, navodno, nudi Microsoft kurseve za osnovce (Excel, Word…) i Finansije za učenike osnovnih škola. Klikom na ponudu predmeta za učenike devetog razreda tih besplatnih kurseva (možete vidjeti na gornjoj slici) nema u ponudi.

Predmeti za eksternu maturu sad su aktuelni i u ponudi. Njihova cijena bila je 50,00 KM, a sad je snižena na 10,00 KM.

 

Namjesto zaključka

Nakon analiziranog, jasno je da sve predmete ne bi trebalo platiti niti 0,00 feninga, a ne od 2,00 do 10,00 KM. U srazu digitalne obrazovne platforme Osnovna.ba i udžbenika – pobjedu odnosni potonji – najobičniji analogni udžbenik. Kakav god on bio. Vjerujte na riječ i klikove.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo 2017. i ove godine izdvojilo je po 20.000 KM za ovu platformu, da učenicima u vanrednim situacijama (elementarna nepogoda ili ekstremno zagađenje, zbog kojih bi eventualno došlo do prekida nastave) obezbijedi pristup sadržajima. Tako je prošle godine nekoliko mjeseci pristup platformi bio besplatan za sve zainteresirane. Međutim, postavlja se pitanje ima li svrhe davanje ikakvog novca za platformu, jer je njena korisnost veoma upitna.

Najnovije

Arhitektura obrazovanja u BiH

Bosnian Art Deco

Enes Kurtović

Očima roditelja

Kratki mandat za jednog ministra obrazovanja, cijela vječnost za pokusne kuniće njegove reforme

Roditeljka

Visoko školstvo u Brčko distriktu između razvoja i političkih interesa

Do kraja godine biće osnovan brčanski univerzitet

Adnan Pečković

Privatno istraživanje

Poštenje se u pravu ne isplati

Ines Haskić

Za prst na čelu pred izbore

Matematika i računica

Nenad Veličković