Obrazovna politika

Analiza sadržaja na platformi Osnovna.ba

Matematika puna proizvoljnosti

Školegijum redakcija

22.06.2018

Matematika na platformi Osnovna.ba

Foto: Almir Kljuno

U Budžetu Kantona Sarajevo predviđeno je 20.000 KM za finansiranje internet-platforme Osnovna.ba, koja nudi edukacijske sadržaje iz svih nastavnih predmeta od petog do devetog razreda, ali i 500.000 KM za nabavku tog ili sličnog programa. Platforma Osnovna.ba inače je privatna komercijalna inicijativa koja je dobila podršku Ministarstva za nauku, obrazovanje i mlade i BH Telecoma (tako barem piše na njihovoj internet-stranici). Njenim sadržajima moguće je pristupiti putem šifre upisane ispod folije na karticama-grebalicama koje su u prodaji na trafikama za pet ili deset KM. Portal Školegijum će narednih dana analizirati sadržaje za pojedine predmete ponuđene u ovoj platformi.

 

Prema Nastavnom planu i programu za osnovne škole nastava iz matematike izvodi se od petog do devetog razreda, po četiri časa sedmično. Na kraju devetog razreda matematičko znanje trebalo bi biti podignuto na viši nivo, kao temelj nastavka izučavanja matematike u daljem školovanju, odnosno u srednjoj školi.

Na osnovu pregledanog materijala i datih primjera u platformi Osnovna.ba, te zadataka za vježbu, može se zaključiti da je ponuđeni materijal djelimično u skladu s Nastavnim planom i programom za učenike osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, te da sadrži osnovne pojmove, odnosno pravila u vezi s određenom temom, koja su veoma skromno obrađena. Stiče se utisak da je cijeli projekat uradio neko ko se sam sjeća matematike za osnovnu školu.

No, krenimo redom!

Matematika se u platformi sastoji iz dva dijela: algebre i geometrije. Ove dvije oblasti objašnjene su na različite načine.

Kada je riječ o aritmetici, objašnjenja se svode na definiciju pojma koja često nije adekvatna. Pravila su definisana pomoću unaprijed zadate formule, a kako se do nje dolazi nije jasno, što je veliki nedostatak prilikom usvajanja znanja kao trajne vrijednosti.

Primjer: Prilikom objašnjenja osobina (svojstava) množenja koriste se pojmovi poput naštimati, što je nedopustivo. Ili, kada je u pitanju množenje s nulom: Na drvetu je 5 jabuka, dune vjetar jabuke otpadnu i na drvetu ne ostaje ni jedna jabuka; što znači da je: 5×0 = 0.

Prema ovome je valjda vjetar nula?! Ali kako onda objasniti malo jači vjetar koji je oborio i stablo? Koji je on broj?

Na platformi postoje i zadaci za vježbu, najmanje 20 po lekciji, ali oni su najčešće trivijalni, nemaju svoju težinu. Isti ili sličan zadatak nekoliko puta se ponavlja, formulisan na drugačiji način, što dovodi do zasićenja i nezainteresovanosti učenika, a i beskorisno je. Ali, na platformi se takvi zadaci ne mogu preskočiti jer su vezani redoslijedom. Objašnjenje netačnog odgovora ne postoji, nego učenik dobije poruku: biće bolje drugi put ili vratite se na objašnjenje lekcije.

Ovdje se uspješnost učenika mjeri sekundama, tj. time koliko sekundi je bilo potrebno za rješavanje zadatka. Dakle, daje se prednost brzini, a ne tačnosti rješavanja zadataka ili razumijevanju materije.

Na kraju školske godine učenicama i učenicima petog razreda daje se zanimljiv zadatak. On je u ovoj aplikaciji pogrešno formulisan i nerješiv. Radi se o Setinom broju, šahu i nagradi. Seta je Indijac koji je izmislio zanimljivu igru – šah. Da bi ga nagradio, zadovoljni car mu je obećao veliko bogatstvo. Seta je tražio samo da mu car da onoliko zrna pšenice koliko može stati na svako polje šahovske table, tako da na svakom sljedećem polju bude dva puta više zrna... Dakle, treba nastaviti niz: 1, 2, 4, 8, 16... Car za života nije uspio ispuniti Setinu želju jer je trebalo mnogo pšenice, ali ni korisnici platforme Osnovna.ba to ne bi mogli riješiti jer je pred njih postavljen niz: 1, 2, 3, 8... Je li i ovo samo jedna od štamparskih grešaka? I, ako jeste – je li jedina?

Onaj ko želi podučavati djecu zna da matematika traži tačnost, preciznost, razumijevanje, povezivanje naučenog s novim gradivom, a to se ne postiže u ovoj platformi jer je svaka lekcija sama za sebe i sve je novo, ne oslanja se ni na šta ranije naučeno.

 

Deveti razred

U devetom razredu uopće nema obrađenog poglavlja Razlomljeni racionalni izrazi, koje se radi 20 časova u osmom i 20 u devetom razredu kao bitna oblast i osnova za dalje školovanje, odnosno za podizanje znanja na viši nivo. Da ne govorimo o tome da se ta oblast nastavlja učiti u prvom razredu srednje škole. Kolika je njena važnost pokazuje odabir zadataka na testovima eksterne mature ili na prijemnom ispitu, gdje su zadaci iz ove oblasti zastupljeni u velikom procentu.

 

Geometrija

Poseban osvrt zaslužuje geometrija, za koju postoje vrlo jasna i stroga pravila. Sve počinje od osnovnih pojmova tačka, prava, ravan, prostora koji se ne definišu, ali uspostavljanjem odnosa među njima definišemo ostale geometrijske figure u ravni i tijela u prostoru.

U ovoj aplikaciji definicije su neprofesionalne ili laičke, odnosno napisane po sjećanju ili kako ih neko razumije, pa tako imamo:

- prava je neograničena prava linija (definisanje pojma istim pojmom)

- obim je dužina linije kojom je ograničena figura,

- trougao je lik koji ima tri ugla...

 

Ponavljam: matematika traži tačnost, preciznost, razumijevanje i povezivanje naučenog gradiva s novim gradivom.

Zadaci za vježbu uglavnom se svode na prepoznavanje geometrijskih figura kao što je trougao, a trouglovi su većinom isti u različitim položajima, tako da teško možete do tačnog odgovora, a za netačan odgovor opet ne dobijete obrazloženje.

U devetom razredu izračunavanja vezana za geometrijska tijela svode se na uvrštavanje datih vrijednosti u gotove formule kojih je mnogo, i to bez postupka izvođenja, a on je veoma važan za rješavanje složenijih zadataka. Sve to stvara veliku konfuziju kod djece i, ponavljanjem istih ili sličnih zadataka, stvara utisak da je problem u brzom računanju.

Ovakav način objašnjavanja matematike dovoljan je za prolaznu ocjenu, ali za neko dublje znanje i osnovu – ne. Više pažnje treba posvetiti nekim pojmovima, njihovom odnosu, zakonitostima između njih, pa onda pristupiti rješavanju zadataka različitih po sadržaju i težini.

Za zainteresovane, evo jednog zadatka za kraj: ako učenik želi da uči s ove platforme za jedan razred dat će pet maraka mjesečno, puta deset mjeseci školske godine, jednako je 50 KM, a to je skuplje od bilo kojeg udžbenika i zbirke zadataka zajedno. Ali, slogan je: Pomažemo djeci i roditeljima.

Najnovije

Ahmed Omerović, ministar obrazovanja u Vladi Tuzlanskog kantona

Škola je žrtva

Anisa Mahmutović

Kvaritmetika Nusreta Ahmetovića 01

Fušnote

Nusret Ahmetović

Saudin Sivro, predsjednik najbrojnijeg sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo  

Svjedočimo kvazireformama

Rubina Čengić

Reakcija na tekst Ko i kako u BiH zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Save the Children podsjeća na očuvanje dječije dobrobiti i zaštitu njihovih prava

Školegijum redakcija

Privatnost djeteta u političkom marketingu

Ko i kako u Bosni i Hercegovini zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Nenad Veličković