Metodika

Primijenjena recenzija

Arheologija i san o veličini naroda

Saša Buljević

06.08.2018

Posvetiti nekoliko časova godišnje razbijanju široko prihvaćenih uvjerenja zasnovanih na pseudonaučnim tvrdnjama dužnost je i obaveza svakog nastavnika i svake nastavnice, a u vezi s bosanskim piramidama prije svih nastavnika i nastavnica istorije

Ilustracija: Google-map

Ključna riječ: Arheologija (grč. aρχαιος star i λογος, nauka, riječ, misao) – nauka koja izučava materijalne ostatke, tj. sve uočljive tragove ljudskih djelatnosti radi upoznavanja njihove sadržine u određenom vremenu i prostoru, kao i njihovog značenja u određenom socijalnom, ekonomskom i istorijskom okruženju. Po naučnim izvorima i metodi ona je egzaktna nauka, što znači da se bazira na materijalnim ostacima (pokretnim i nepokretnim) potpomažući se pritom, ako ih ima, pisanim izvorima radi što boljeg testiranja hipoteza.

 

Knjigu Frauds, Myths and Mysteries (Prevare, mitovi i misterije), Kenneth C. Federae napisao je razočaravši se u ezoteriju i sa željom da dekonstruiše zablude sa kojima bi studenti dolazili na prvu godinu studija arheologije. Nakon što je objavljena, prema riječima autora, knjiga je postigla neočekivani uspjeh i doživjela je nekoliko izdanja. Motiv da je napiše bila je i njegova frustracija zbog mnoštva samoprozvanih istraživača, stručnjaka i mistika koji su odgovorni za manipulacije arheologijom i prošlošću. Zamišljena je kao uputstvo sa mnoštvom primjera koje čitalac može koristiti za kritičko preispitivanje tvrdnji koje glavno uporište imaju upravo na arheologiji.

U prva dva poglavlja, Science and Pseduscience (Nauka i pseudonauka) i Epistemology: How You Know What You Know (Epistemologija: Kako znamo što znamo), kroz lično iskustvo i objašnjavanjem osnovnih metodoloških principa, autor razdvaja principe naučnog pristupa od pseudonaučnih metoda. Ističe nekoliko razloga za pseudonaučne tvrdnje kao što su: nacionalizam, novac, religija, želja za romantičnom prošlošću, slava... U drugom objašnjava temelje naučne analize u vidu Ockhamove britve i osnovnih epistemoloških načela. Ockhamova britva nalaže da je najjednostav­nije rješenje, odnosno ono koje uključuje najmanje pretpostavki, ujedno i najvjerovatnije.

Kad je riječ o epistemologiji, autor jasno diferencira metodologiju sticanja naučnog znanja od svakodnevnog selektivnog ili neselektivnog prikupljanja informacija. Naglašava da nauka ne posjeduje apsolutna objašnjenja niti je uvijek upravu, ali da njena fleksibilnost predstavlja njenu najveću vrlinu.

Kenneth C. Federae predstavlja četiri osnovna naučna principa: 1. Postoji stvaran univerzum koji je moguće spoznati; 2. Univerzum funkcioniše na osnovu od­ređenih razumljivih pravila i zakona; 3. Ti zakoni su nepromjenjivi – što znači da se generalno ne mijenjaju bez obzira gdje i kada se neko nalazi; 4. Ove zakone ljudi mogu uočiti, izučavati i shvatiti istraživanjem, posmatranjem i eksperimentisanjem.

Bez navedenih principa naučni metod gubi svoj legitimitet i vrijednost.

Posljednji princip je zapravo ključan pri razlikovanju pseudonauke od nauke. Iako naučnici koriste mnoštvo mašte i kreativnosti pri rješavanju misterija univerzuma, oni ipak svoje hipoteze rigorozno provjeravaju detaljnim istraživanjima ili eksperimentima. U slučaju pseudonauke, tvrdnje se zasnivaju na činjenicama koje se koriste izvan konteksta, a od čitalaca se često traži da bespogovorno vjeruju u njih.

Najpoznatiji slučaj pseudonaučne tvrdnje u Bosni i Hercegovini predstavlja postojanje piramide u Visokom. Knjiga Frauds, Myths and Mysteries može se koristiti kao odličan priručnik za uvođenje učenika u svijet arheologije kao nauke i u važnost navedenih principa.

Pomoću Ockhamove britve i osnovnih epistemoloških načela koja autor koristi u knjizi bilo koji pseudoarheološki kontekst, u našem slučaju Bosanske piramide, može se vrlo lako dekonstruisati. Nakon pregleda nekog od promotivnih YouTube materijala koji afirmišu tezu da je Visočica piramida, s učenicima se može započeti razgovor.

Asocijacije na piramidu su mnogostruke, i oni će vjerovatno spomenuti mumije, bogatstva, prokletstva davno nestalih vladara, itd. Pri prvom pogledu na Visočicu oni će zaključiti da brdo oblikom podsjeća na piramidu, i mogli bi povjerovati videu. Kako ipak dječijem umu pokazati da se radi o prirodnoj tvorevini, neobičnom brdu kojem je priroda podarila sadašnji izgled?

Sve analize tla koje je Osmanagić sproveo jasno ukazuju na to da se radi o prirodnim formacijama stijena i kamenja nastalim bez ljudske ili vanzemaljske intervencije. Geolozi dr. Sejfudin Vrabac kao i dr. Robert Schoch (kojeg je pozvao Osmanagić) takođe su ukazali na prirodno formiranje struktura koje Osmanagić pripisuje dijelovima piramide. Schoch je otišao dalje i optužio Osmanagića za pokretanje smišljene kampanje radi dovođenja u zabludu. Piramidalni oblici brda nisu specifična pojava u prirodi, kao ni pravilno raspoređene kamene formacije. Federae, na primjer, u dijelu knjige u kojem se bavi piramidama u Visokom, navodi piramidalno brdo koje se nalazi u Utahu. Dalje prof. Vrabac navodi da u sarajevsko-zeničkom bazenu postoji na desetine sličnih formacija.

Međutim, učenicima se, oslanjajući se na knjigu Frauds, Myths and Mysteries, može olakšati put do istine. Može im se postaviti jednostavno pitanje: Ko je izgradio piramidu?

U slučaju egipatskih, južnoameričkih ili azijskih piramida, to je sve jasno. U Egip­tu su pronađeni materijalni ostaci armije radnika; mjesta gdje su živjeli, alati koje su koristili, i mjesta gdje su se pokapali. U slučaju bosanskih piramida nije pronađen nijedan jedini artefakt niti lokalitet koji bi mogao ukazivati na kreatore zamišljenih piramida. Najstariji lokalitet u okolini Visokog je neolitsko naselje u Okolištu, osnovano hiljadama godina poslije Osmanagićeve datacije piramida (prva 20.000 p.n.e, kasnije korigovana na 12.000). Osmanagić ovaj presedan u arheologiji objašnjava time da je druga civilizacija došla i iz nekog nepoznatog raz­loga odnijela sve artefakte i zatrpala tunele koje on trenutno kopa!

Zamislite, govori naš nastavnik djeci na času, kakav bi to poduhvat bio, desetine hiljada ljudi pomno skupljaju svaki trag njima zagonetne civilizacije i sve to odnose na nepoznate lokacije! Poduhvatu gdje se niti jedan artefakt nije previdio zavidio bi svaki arheolog. Čime to Osmanagić objašnjava? Vanzemaljcima.

Ockhamova britva nalaže da je najjednostavnije, odnosno rješenje koje uključuje najmanje pretpostavki ujedno i najvjerovatnije. U slučaju da su piramide kreirali vanzemaljci moramo pretpostaviti da oni zaista postoje, što naravno nije nemoguće, barem statistički, ali onda moramo pretpostaviti i njihove razloge za gradnju piramida, kao i razloge da ne ostanu na našoj planeti, razloge da prikriju svoje prisustvo... Niz pretpostavki, koje vode u domen mašte, a ne činjenica.

Prema principu Ockhamove britve, jasno je da u slučaju bosanske piramide imamo posla s pseudonaukom.

Koji je Osmanagićev motiv da postavi hipotezu o piramidama u Visokom?

Kenneth C. Federae bi na to pitanje odgovorio kao i u svojoj knjizi: slava, novac, želja za slavnom prošlošću, želja za posebnošću, nacionalizam itd. U slučaju Os­managića teško je tačno odrediti šta bi bio glavni motiv. Motiv da su u javnosti prihvaćene je želja bosanskohercegovačkog stanovništva da se osjeti posebnim.

Analizom te želje mogao bi se završiti ovaj čas inspirisan knjigom Frauds, Myths and Mysteries. Učenici bi inspirisani pseudonaukom koja ispunjava snove o veličini malih naroda mogli napraviti spisak i drugih arheoloških čuda u svojoj domovini. Grob Kolosa sa Rodosa, na primjer, u mulju Hutovog blata... Ili bazu intergalaktičkog sistema navigacije u trouglu Jajce – Žepče – Prnjavor.

 

Tekst je prvobitno objavljen u 18. broju Magazina za pravedno obrazovanje Školegijum u decembru 2016. Posljednji, 24. broj, možete kupiti na trafikama u BiH.

Najnovije

Alena Džebo o radu s djecom sa poteškoćama u razvoju

Besmisleno je pričati o inkluziji naglašavajući nečiju invalidnost

Zoran Ćatić

Djeca, komemoracije i spomenici

Odluka je na roditeljima

Saša Buljević

Koje su obaveze mentora?

Edukacija nastavnika i mentorstvo

Nastavnica na raspustu

Pravilnici, planiranje i pismene provjere znanja

Naučena bespomoćnost

Sandra Muratović

Tragom priča o zanimanjima koja iščezavaju

Turpijanje zraka kao obrazovni cilj

Osman Zukić