Obrazovna politika

Naučno savjetovanje o jeziku i književnosti održano u Sarajevu 6. aprila

Novi naziv predmeta bi mogao biti Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost i Srpski jezik i književnost

Merima Ražanica

12.04.2019

Nakon izlaganja i diskusija, profesori i profesorice osnovnih i srednjih škola, zajedno s ministricom Bogunić, zamoljeni su da napuste prostoriju...

Fotografije: Merima Ražanica / Školegijum

U Sarajevu je 6. 4. 2019. godine održano naučno savjetovanje pod nazivom Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnosti naroda Bosne i Hercegovine u školskom sistemu u BiH, čiji je inicijator i organizator bilo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Cilj savjetovanja bilo je naučno rasvjetljavanje pitanja vezanih za nastavni predmet čiji se sadržaj temelji na izučavanju jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Međutim, fokus rasprave nije bio na tome, nego na imenovanju ovog predmeta u školama.

Pored ministrice obrazovanja Kantona Sarajevo Zinete Bogunić, okupljanju su prisustvovali profesori i profesorice iz nekoliko kantona, savjetnici iz Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo, predstavnici Instituta za jezik, te nastavnici i profesorice iz osnovnih i srednjih škola s područja nekoliko kantona. U zvaničnom pozivu upućenom školama bilo je najavljeno da će savjetovanje rezultirati zaključcima koje će donijeti naučni odbor, ali informacija o tome ko ga sačinjava ostala je nepoznata.

Cilj naučnog savjetovanja u zvaničnom pozivu postavljen je jako široko i ne odgovara onome o čemu se raspravljalo i o čemu se na kraju vijećalo. Centralno je bilo pitanje naziva predmeta, koji je do sada u Kantonu Sarajevo imenovan kao Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost, a u skladu s njim formiran je i Nastavni plan i program te provedba u učionicama. Najavljeni izlagači, iz oblasti jezika profesor Ismail Palić s Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik, a iz oblasti književnosti profesor Sanjin Kodrić s Odsjeka za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ponudili su prijedloge.

Podsjećanja radi, u novembru 2018. godine Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo kreiralo je i na adrese škola distribuiralo anketne listiće na kojima su roditelji učenika i učenica trebali zaokružiti jedan od tri predložena naziva za predmet iz jezika koji će stajati u učeničkim knjižicama i na diplomama. Ponuđene opcije Ministarstva, na čelu s prethodnim ministrom Elvirom Kazazovićem, bile su Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost te Srpski jezik i književnost. No, zbog pritiska roditelja i ostatka javnosti koja je prepoznala političku instrumentalizaciju ovog pitanja u predizbornom periodu, dodata je i četvrta opcija: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost.

Kao rješenje problema razlika u nominaciji predmeta, profesor Palić je u svom izlaganju predložio model 1-3-3-1, što ukratko znači: jedan predmet, tri nastavna plana i programa, tri udžbenika, jedna nastavna grupa. Taj model nazvao je Dinamični balansirani model proučavanja bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika u školama u BiH. Nakon njegovog iscrpnog izlaganja, profesor Sanjin Kodrić iznio je problematiku proučavanja književnosti, u okviru koje je posebno ukazao na različite omjere zastupljenosti bošnjačkih, hrvatskih i srpskih književnika i književnica u udžbenicima koji se koriste u školama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

 

Slika 1

 

Poslije njihovih izlaganja, visokoškolski stručni kadar, predstavnici Instituta za jezik i savjetnice Prosvjetno-pedagoškog zavoda imale su priliku iznijeti svoje prijedloge na temu ovog savjetovanja, te komentare na iznesene prijedloge. Osjetne su bile dvije divergentne struje u izlaganjima. Jedna je težila potpunom razdvajanju naziva predmeta, ali i udžbenika koji bi se koristili, a druga pronalaženju rješenja koje bi bilo uključujuće i što manje segregacijsko. Neki od govornika čak su predlagali fizičko razdvajanje učenika i učenica uvođenjem dodatne i neobavezujuće nastave iz odabranog jezika. Na tu nastavu bi onda išli đaci koji su se odlučili za određeni predmet na kome žele dodatno izučavati specifične odlike odabranog jezika. Nastavnici i profesorice osnovnih i srednjih škola ukazivali su, s druge strane, na stalne propuste koje njihove kolegice i kolege s visokoškolskih ustanova prave zbog nepoznavanja realnog stanja pri radu s djecom u učionicama.

Nakon izlaganja i diskusija, profesori i profesorice osnovnih i srednjih škola, zajedno s ministricom Bogunić, zamoljeni su da napuste prostoriju kako bi ostatak prisutnih učestvovao u izglasavanju prijedloga koji će ispred naučnog odbora biti zvanično poslani Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. U sali je ostalo mnogo visokoškolskih radnika i radnica iz struke, stručnih saradnika s Instituta za jezik i drugih čiju uloga i prisustvo na izglasavanju niko nije objasnio.

Ostatak auditorijuma i ministrica Bogunić malo kasnije su pozvani natrag u salu, te je profesor Palić predstavio netom donesene zaključke. Istaknuo je kako su oni u velikom dijelu usvojeni jednoglasno, a neki su usvojeni većinom glasova.

 

Temeljni zaključci koje je naučni savjet usvojio su:

  1. Maternji jezici u Bosni i Hercegovini i književnosti naroda BiH, uključujući i svjetsku, trebaju činiti jedan nastavni predmet pod nazivom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost i Srpski jezik i književnost.
  2. Nastava iz tog predmeta izvodit će se u jednoj učionici za sve đake, odnosno za jednu nastavnu grupu.
  3. Nastavni plan i program za taj predmet bit će jedan. U njemu će postojati posebne oznake koje će se ticati specifičnosti jezika, odnosno književnih tradicija naroda BiH, a koje će biti nastavna obaveza onih učenika i učenica koje su se na početku školske godine izjasnile za određeni jezik.
  4. U različitim dokumentima, rubrikama iznad imena učenika, đačkim knjižicama, svjedočanstvima i slično pisat će se samo jedan od tri naziva iz imena predmeta u Nastavnom planu i programu. Ovo treba tumačiti isključujuće. Nema dvostrukih, trostrukih ili zbirnih kombinacija, a ovisit će o izjašnjenju i nameće obavezu iz programa koja je označena na poseban način.
  5. Za nastavu iz tog predmeta iz oblasti književnosti koristit će se jedan udžbenik, u kojem će biti obrađeni svi književni sadržaji. Udžbenik neće u naslovu sugerirati za koji jezik se učenik opredijelio. Za jezik će postojati tri udžbenika s posebnim nazivima: Bosanski jezik, Hrvatski jezik i Srpski jezik. Uradit će ih jedan tim stručnjaka. Naučni odbor će sugerirati Ministarstvu da donese odluku da se na jednom području, naprimjer u Kantonu Sarajevo, koristi samo jedan udžbenik iz jezika i književnosti kako bi se osiguralo da ovaj model zaživi i da ne bude zloupotrebe.

 

Navedeni zaključci nisu obavezujući za Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo koje treba da odluči na koji način će se prema njima odnositi. Najavljeno je i publikovanje zbornika sa svim izlaganjima u narednih 15 dana, nakon čega se može očekivati i šira naučna rasprava.

Najnovije

Darovita djeca trebaju podršku

Više od 50% đaka s natprosječnim sposobnostima ne prolazi dobro u školi

Maksuda Muratović

Mjesec dana do isteka kolektivnog ugovora radnika u obrazovanju Kantona Sarajevo nema sporazuma ni na vidiku.

Višak šaka za stolom za obaranje ruku

Nenad Veličković

Kad PISA postane pitanje od vitalnog interesa za RS

Vitalno postihnuće

Nenad Veličković

Dok čekamo da korona odluči kako će izgledati nova školska godina

Dragi roditelji, pedijatri, ministri...

Maksuda Muratović

Hajrudin Ćuprija, direktor Osnovne škole Fatima Gunić i predsjednik Udruženja direktora osnovnih škola Kantona Sarajevo

Direktori škola trebaju biti dio pregovaračkog tima o kolektivnom ugovoru

Marina Stojaković