Odgojni aspekti

Filozofija na baušteli / 7

Sedmi čas: Filozofsko preispitivanje znanosti

Ferhat-beg Vuković

16.04.2019

Da li je izjava: Dešava se, implikacija Einsteinovih teorija relativnosti na scijentističku pretpostavku o koherentnom temelju znanosti?

Foto: Školegijum

Filozofsko preispitivanje znanosti smjera preispitivanju njezinih prvih pretpostavki, prvih principa i njezinih konačnih svrha. (Valja samo spomenuti da uz filozofiju znanosti uopće postoje i filozofije pojedinih znanosti – primjerice filozofija fizike, filozofija matematike i tako dalje.) Spomenut ću ovdje samo jedan problem. U našem vremenu je naglašeno aktualno pitanje napukline, odnosno razdora između humanističke svrhe znanosti s jedne strane, i njezine pragmatične svrhe s druge strane. Tu su uključena i pitanja odnosa znanosti i tehnike, tehnologije i industrije.

Nadalje, dok je scijentizam polazio od pretpostavke o koherentnom temelju znanosti, daljnji je razvitak znanosti samoj znanosti postavio probleme koji su eminentno filozofske prirode. Riječ je ponajprije o implikacijama Einsteinovih teorija relativnosti i Heisenbergova načela neodređenosti u kvantnoj teoriji.

S druge strane, pokazalo se da za svijet čovjekova djelovanja i svijet njegovih misli ne vrijede naprosto načela fizičke opstojnosti. Zato se unatoč svim onim zadivljujućim rezultatima znanosti u 20. stoljeću rasprava u samoj znanosti vraća i uvijek mora vratiti na problem njena odnosa prema čovjeku i društvu. I to ne samo radi problema humaniziranja i prevladavanja otuđenih moći znanosti, primjerice u vojnoj industriji, nego i radi preispitivanja samih spoznajnih osnova znanosti.

Naime, u razvoju suvremene znanosti sve očitije se otkriva nepobitna činjenica da je znanost dio opće civilizacije svijeta u cjelini, te da je zato budućnost znanosti u ostvarivanju sklada između čovjeka, prirode, tehnike i znanosti same (Boris Kalin, Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, XXII izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1998, str 18).

 

Jedna od prvih stvari koju sam uvidio jeste da svi čelični elementi na skladište dolaze u dvije veličine: od šest i od dvanaest metara. Ako nam je poznato da je standardna dužina utovarnog prostora našeg dostavnog kamiona devet metara, postavlja se logično pitanje: kako dostaviti šipke od dvanaest metara potencijalnom kupcu? Barem je to nemoguće izvesti, a da šipke ostanu ispravljene ili u punoj dužini.

Tu dolazi do izražaja jedna vještina o kojoj se vjerovatno malo zna među autonomnom književnom elitom – takozvano savijanje u ribu. Proces je sljedeći: šipke se polože na zemlju u svojoj dužini, jedan radnik stane na jedan kraj armature, dok druga dvojica ili trojica podignu drugi kraj i savijaju šipke prostom fizičkom snagom gurajući ih ispred sebe u poluluk. Nakon što uspiju saviti šipke do drugog kraja, radnik koji je sve vrijeme pridržavao nogama drugi kraj tada komadom paljene žice (unaprijed pripremljene) veže dva kraja, i na taj način dobijamo armaturu savijenu u obliku ribe. Ostaje još samo da dvojica ili trojica radnika podignu čeličnu ribu i odlože je ispred viljuškara, koji će je pospremiti na kamion. Jednostavno i krajnje učinkovito. Potrebna je obična sirova snaga tjelesa, a takav proces se na našem skladištu ponavlja iz dana u dan. Uobičajena aktivnost na koju nemaju utjecaja nikakve vremenske prilike. Potrebno je još napomenuti da se kod ovih radnji ni u jednom trenutku ne smije zastati prilikom savijanja jer će snaga čelične šipke poput katapulta lansirati umorne nadničare. To sam iskustvo osjetio na svojoj koži.

Naime, jedne prilike, zbog brzine i nedostatka dovoljnog broja radnika, samo smo Ramiz i ja obavljali savijanje u ribu, i to direktno na kamionu kupca. Mali kamion, dvotonac, s otvorenom karoserijom, bio je prostor gdje jedan kraj šipke uvučemo za jednu stranicu karoserije, a zatim savijamo šipke u polukrug sve dok ne budemo u mogućnosti da drugi kraj šipke uvučemo za suprotnu stranicu kamiona. Radilo se o šipkama dvadesetkama, znači predzadnjim po debljini koje imamo na ponudi. Zbog snage savijenih šipki, stranica kamiona je u jednom trenutku počela da popušta i Ramiz je panično pokušao da je nekako ojača, ostavivši mene samog na pola savijanja. Katapultiranje je bilo neizbježno i svoj let sam završio na gomili mreža osmica, s popriličnim posjekotinama na laktovima kojima sam pokušao da ublažim pad. Šivenje u stanici Prve pomoći i sedam dana neplaćenog bolovanja bili su krajnji epilog upoznavanja s ribljim čudima čelika.

Dešava se, bio je jedini komentar našeg poslodavca.

 

Pitanja za vježbu:

Proces savijanja čeličnih šipki u ribu posljedica je humanističke ili pragmatičke svrhe znanosti?

Da li je izjava: Dešava se, implikacija Einsteinovih teorija relativnosti na scijentističku pretpostavku o koherentnom temelju znanosti?

Je li katapultiranje Ferhat-bega Vukovića primjer otuđenih moći znanosti?

Najnovije

Treba li više ikome oštrač

Vrata na kojima piše s. z. r. Oštrica

Irhad Suljić

Filozofija na baušteli, šesnaesti čas

Neki od izvora spoznaje

Ferhat-beg Vuković

Filozofija na baušteli, petnaesti čas

O izvorima filozofije – ekstaza, religija, umjetnost, znanost i svakodnevni život

Ferhat-beg Vuković

Filozofija na baušteli, četrnaesti čas

Šta je moral?

Ferhat-beg Vuković

Neuspio pokušaj edukacije

Vuk, Petrol i Vitapur

Nenad Veličković