Nova čitanja

Promocija knjige Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne Esada Kurtovića

Treba nam institut za srednjovjekovnu Bosnu

Saša Buljević

24.09.2019

Ovdje ćemo naći dosta primjera o dubrovačkim majstorima različitih zanata, koji su primali na nauku djecu iz zaleđa i obavezivali se da će ih godinama izdržavati, učeći ih tajnama svog zanata u zamjenu za njihov posluh, odanost i predani rad.

Foto: Saša Buljević / Školegijum

Istoričar Esad Kurtović je na promociji svoje nove knjige Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne, objavljene u tri sveske, pozvao na osnivanje instituta za izučavanje srednjovjekovne bosanske istorije, što bi uveliko olakšalo rad bosanskohercegovačkim medijevalistima.

Orijentalni institut ima zavidne rezultate u izdavanju građe za historiju osmanskog perioda. Zemaljski muzej ima nevjerovatne rezultate na polju izučavanja materijalne kulture, epigrafije i usmene predaje. To su sve specijalizirane institucije koje se mogu baviti izučavanjem određene građe. Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta ne može posjećivati pažnju samo srednjovjekovnoj građi. Za ovakvo nešto je potreban institut za izučavanje srednjovjekovne bosanske historije, kazao je Kurtović, ne krijući da trotomna knjiga možda izgleda megalomanski, krupno i veliko, ali i da posao koji je uradio nije bio nimalo lak.

U knjizi je priređena arhivska građa iz Dubrovačkog arhiva, koja obrađuje odnose građana Dubrovačke Republike i stanovnika srednjovjekovne Bosne. Kurtović je na njoj radio dvadeset i pet godina, pri čemu je važno znati da priređivanje ovakvog djela ne predstavlja samo selekciju relevantnih izvora za proučavanje istorije srednjovjekovne Bosne, već i prevod sa latinskog i italijanskog, te transkripciju srednjovjekovnih pisama.

Maida Čohodar Husić, prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevu, zadovoljna je što se Bosni i Hercegovini pripisuje kontinuitet još od srednjeg vijeka.

Okupili smo se danas da promoviramo jedno vrijedno djelo i radujemo se uspjehu ove tri institucije. Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne autora Esada Kurtovića ugledaće svjetlo dana i siguran je garant da ćemo sačuvati od zaborava vjerne trenutke koji su obilježili jedan period postojanja naše domovine, izjavila je prorektorica Čohodar Husić.

 

Slika 2
Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne / UNSA

 

Vršilac dužnosti direktora Instituta za historiju Sedad Bešlija je prilikom promocije ove knjige opisao istoriju kao nauku koja afirmira prošlost i identitet, u skladu sa devetnaestovjekovnom romantičarskom idejom, koristeći se vojnim žargonom i kolektivizmom.

Svjedoci smo izostanka adekvatne podrške nauci koja afirmira bosanskohercegovačku prošlost i identitet u cjelini. Imajući to u vidu, za svaku je pohvalu odziv Historijskog arhiva i Instituta za historiju u Sarajevu da djelo Esada Kurtovića ugleda svjetlo dana. Ovo je pobjeda svih nas, ovo je značajan doprinos bosanskohercegovačkoj historiografiji. Hvala profesoru Kurtoviću koji nam je tu pobjedu omogućio svojim predanim dugogodišnjim radom na arhivskoj građi, rekao je Bešlija.

No, promocija knjige je pokazala da ona nema dokumentarističku vrijednost samo s aspekta istorije. Relja Seferović, naučni saradnik Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku, ukazao je na značaj ovog djela za život običnih ljudi koji su davali sve od sebe da prežive u surovim uslovima srednjovjekovlja.

Pred nama je dragocjena zbirka sa više od četiri tisuće i sedam stotina ispisa arhivskih dokumenata koji govore o svakodnevnim gospodarskim i društvenim vezama stanovnika srednjovjekovne Bosne i Dubrovnika, u kronološkom okviru od približno dva stoljeća, između 1341. i 1526. godine. Ovdje pred nama je cijeli labirint sudbina tisuća ljudi u njihovoj mukotrpnoj borbi za opstanak. Bili su suočeni sa pošastima i raznim nedaćama, kao što su glad, nevodice, vremenske nepogode, izravne ratne prijetnje ili hajdučke prijetnje, razbojnički upadi na putevima na kojima su se kretali oni i njihova roba. To su ljudi koji se nisu latili oružja, već proizvodnje i oni su bili ti koji su se zalagali za kulturu i razmjenu, kazao je Seferović i naglasio važnost arhivske građe u ovoj knjizi za izučavanje društvenih veza dubrovačkih građana sa stanovništvom bosanskog zaleđa.

 

Slika 2
Emir Filipović / Foto: Saša Buljević / Školegijum

 

Osim gospodarskih veza, još su značajnije društvene veze koje su povezivale zaleđe sa dubrovačkom komunom. Ovdje ćemo naći dosta primjera o dubrovačkim majstorima različitih zanata, koji su primali na nauku djecu iz zaleđa i obavezivali se da će ih godinama izdržavati, učeći ih tajnama svog zanata u zamjenu za njihov posluh, odanost i predani rad, naglasio je Seferović.

Ukazao je i na značaj ove publikacije za niz naučnih odsjeka u okviru humanističkih i društvenih nauka.

Sav ovaj materijal nudi mnoštvo mogućih interpretacija povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, stručnjacima iz gotovo svih odsjeka društvenih i humanističkih znanosti, rekao je Seferović.

Emir Filipović, profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, istakao je da ovo djelo predstavlja temelje historiografije srednjovjekovne Bosne i da već duže vrijeme postoji potreba za ovakvim projektima, koji imaju potencijal da promijene percepciju o srednjovjekovnoj bosanskoj državi.

Mi već više od stoljeća i po imamo razvijenu historiografiju o srednjovjekovnoj Bosni. Ona je više ili manje kritička, ovisi o autoru i sredinama u kojima se stvaralo, ali je jedna stvar jasna –novi rezultati i nove spoznaje ne mogu se napraviti bez novih izvora i novih dokumenata. U nekim naprednijim sredinama ovakve stvari bile su priređivane krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Mi smo, zapravo, u historiografiji Bosne pravili krov, a da nismo stavili temelje kuće, zaključio je Filipović.

Promocija je održana u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, a izdavači su Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu i Arhiv Bosne i Hercegovine. Autor je na kraju kazao da je bilo teško opremiti ovu knjigu jer je teško sve iščitati, teško je to složiti, teško odraditi, ali smo uspjeli, uz izvinjenje svima koje je zanemario u proteklo vrijeme.

Najnovije

Izgubljeno u printanju

Empatija, druga riječ za inkluziju

Nenad Veličković

Komentar

Parada inteligencije

Samir Lemeš

Mesto radnje: škola (2)

Meritokratija i emancipacija

Dejan Ilić

MetaFora / 6

Pismenost i sjećanje

Enes Kurtović

Predmet: narativne umjetnosti

Mesto radnje: škola

Dejan Ilić