Odgojni aspekti

Filozofija na baušteli, petnaesti čas

O izvorima filozofije – ekstaza, religija, umjetnost, znanost i svakodnevni život

Ferhat-beg Vuković

01.10.2019

Foto: Školegijum

Neki autori pored spomenutih izvora filozofije navode ekstazu (izvor filozofije kao mistike), religiju, umjetnost, znanost. Samostalan izvor filozofskog mišljenja današnjeg čovjeka konačno je i svakidašnji život u znanstveno-tehnički organiziranom svijetu atomskog (informatičkog) doba, bilo da je riječ o opstanku čovjeka na radu ili u dokolici, o njegovu društvenom ili pojedinačnom djelovanju, ljubavi ili borbi. Svagdje čovjek nailazi na manipulirane granice mogućnosti svog čina, te napokon mora postaviti sam sebi pitanje: ukoliko je on sam postao napravom, koliko je on sam u stanju učiniti u svijetu naprava i može li ga on ikako izmijeniti? (Boris Kalin, Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, XXII izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1998, str. 15)

Problematika prilaznih puteva objektima djelovanja ili mjestima izgradnje je za građevinske poslove posebna i važna oblast. Zato je Murto i govorio da bi na nekim terenima trebali u startu imati duplu dnevnicu. Naš objekat djelovanja, kuća, nalazi se u Švrakinu Selu. Radilo se o skidanju krova, nadogradnji jednog sprata i ponovnom pokrivanju objekta. Ništa nije bilo neobično, osim saznanja koje dobijamo na putu do objekta djelovanja. Kuća nije imala prilazni put.

Dolazimo kamionom na kojem je materijal i prinuđeni smo da se parkiramo dvije ulice niže. Prolazeći kroz taj dio Švrakina Sela uskom stazom između kuća shvatite da je svako ko je gradio ovdje kompletan materijal za objekat tokom izgradnje morao doslovno nositi na rukama. Na licu mjesta se otkrivaju sve one blagodati staromahalskog prostornog planiranja. No, to nije sve.

Nakon što smo uspjeli da nekako prenesemo materijal, određen sam za rad na miješalici. Pošto se sama kuća nalazi na veoma strmom terenu, najveći izazov mi je bio da se ona tokom rada ne prevrne. Kreč, cement i pijesak smo nekako smjestili iznad miješalice i pravo je žongliranje lopatom bilo sve dopremiti do mašine, a ne izgubiti ravnotežu – i ja i mašina.

Sam posao je, ako izuzmemo te specifičnosti terena, bio sasvim uobičajen i proticao je normalnim tempom. Jedino što nisam primijetio na vrijeme jeste da mi je prilikom rada jedan grumen kreča ušao u cipelu i tu pružio čari hemijske reakcije u dodiru sa kožom stopala. To sam otkrio kasno, tačnije tek nakon što sam naveče došao kući. Šteta je već bila učinjena. Ta zakašnjela reakcija je normalna posljedica cjelodnevne zaokupljenosti održavanjem vlastite ravnoteže, kao i ravnoteže mašine kojom se radi. Spaljeno krečom, stopalo je izgledalo kao da sam marširao nekom popriličnom razdaljinom, a gruba je istina da se nisam pomjerio skoro cijeli dan, odnosno cjelodnevno kretanje mi se svodilo na tih par kvadrata pod nagibom od 45 stepeni. U pravu je Murto: kada radimo po ovim mahalama i na objektima koji nemaju prilaznog puta, trebali bismo imati duplu dnevnicu, minimum. Možda bi i ljudi koji sebi grade, a potom i stanuju u ovim kućama bez prilaznog puta, trebali imati duple godine živote, minimum.

 

Pitanja za vježbu:

Koji su izvori filozofije, pored čuđenja, sumnje i potresenosti?

Zašto filozofija nije jedini mogući pristup svijetu?

Zašto je svakidašnji život pouzdan izvor filozofije?

Zašto filozofiranje nije samo privilegija filozofa?

Najnovije

Motivacija za učenje

Priče ili anegdote iz života velikana

Amna Dervišagić

Školske obaveze za roditelje – zaboravljene

Na roditeljskom samo jedan roditelj

Midheta Omić

Parkiranje i obrazovanje

Zašto ukoso ako može ravno

Nenad Veličković

Skoro pa zapis iz učionice

Mogu li odrasli bar malo biti djeca?

Mirza Ahmetović

Pozdrav iz Stoca

Kultura i prosvjeta biće naša osveta?

Enes Kurtović