Metodika

Još jedan zanimljiv eksperiment za učionicu

Povodom dana osnivanja Mense: uloga pamćenja u nastavi fizike

Amna Dervišagić

28.10.2019

Korištenjem slobodnih asocijacija, igranja uloga, ali i metoda pamćenja obogaćuje se i poboljšava mašta i nastavnika i učenica.

Ilustracija: Anson0618 / Shutterstock.com

Govornik treba imati na umu tri stvari: šta govori, kome govori i kako govori.

Ciceron

 

Učenici i učenice prvog razreda gimnazije iz Bosanske Krupe učestvovali su u još jednom neobičnom međunarodnom projektu – Dan inteligencije, koji je pokrenut sa idejom da se obilježi 1. oktobar – dan Mense, udruženja koje je 1946. godine osnovano u Oxfordu.

Ovaj projekat su pokrenuli Mensa Srbije i Udruženje Kreativni učitelji, želeći ukazati na značaj stimulacije intelektualnih sposobnosti. U projekat je bio uključen veliki broj stručnjaka i stručnjakinja iz zemlje i regiona koje rade sa djecom i odraslima. Namijenjen je svim uzrastima, od predškolskog preko nižeg i starijeg (osnovna škola), te svim razredima srednje škole, do studenata i odraslih iz cijelog regiona.

 

Privlačenje pažnje

Savremeni život pred nas, nastavnice, stavlja zadatak razvijanja visokog stepena kreativnosti kako bismo postale uspješne profesionalke koje su u stanju osmisliti način da predstave i provedu u praksi nove ideje i vještine. Veliku ulogu u tome igra dobro pamćenje i sposobnost koncentracije. Istraživanja pokazuju da, bez stalnog ponavljanja, 98% onoga što smo doznali zaboravimo u roku od tri sedmice. Dakle, ako se doista ne trudimo zapamtiti to što učimo – sve ćemo zaboraviti. Šta trebamo učiniti da se to ne bi dogodilo?

Lekcije fizike daju neograničene mogućnosti za razvoj mnogih sposobnosti, uključujući pamćenje i pažnju. U nastavi fizike često provlačim učenje učenja fizike, kroz koje đaci mogu steći kreativne vještine u rješavanju zadataka. Korištenjem slobodnih asocijacija, igranja uloga, ali i metoda pamćenja obogaćuje se i poboljšava mašta i nastavnika i učenica. No, prva stvar koju nastavnik treba uraditi jeste – privući pažnju! Kako to postići na času?

- Kada govorite o mehanici, možete, naprimjer, pitati koliko brzo se kreće određeni učenik. Zapišite njegovo ime u zadatak, a zatim riješite problem upravo za tog učenika. Pitajte drugog učenika o približnoj udaljenosti od njegove kuće do škole kako biste odredili oblik i dužinu putanje i pomak. Ova tehnika privlači đake jer svi žele da se zadatak odnosi na njih lično.

 - Možete dati zadaću i da potpuno opišu svoje kretanje od škole do kuće, da procijene vrijeme kretanja, brzinu pojedinih faza kretanja, da odrede referentni sistem, te da nađu srednju brzinu. Za ovaj zadatak obično pitaju računa li se pauza za kafu u kafiću pored škole, na šta odgovorim da to priznajem samo ako uz kafu nije i cigareta ili kladionica!

- U zadacima u kojima se traži masa čovjeka budite oprezni sa podacima: pokušajte ne tražiti masu učenika ili je namjerno isticati jer je u njihovim godinama to osjetljiva tema. Ne uzimajte ni sebe za primjer mase ako ste u osjetljivim godinama kada se sve lijepi na vas!

- Kada radite eksperimente sa, naprimjer, određivanjem gustoće čvrstih tijela, privući ćete pažnju učenica ako im zadate da odrede gustoću sapuna, jabuke, krompira, luka... Povrće ili voće možete čak i donijeti na nastavu i učenicama podijeliti kako bi riješile svoj problem. Možete unaprijed postaviti pitanje da posmatraju i razmisle kako i zašto se upravo tako ponaša mandarina uronjena u vodu i šta će se dogoditi ako je ogule. Na kraju časa mogu pojesti voće.

 - Proučavajući vrste deformacije čvrstih tijela možete pozvati učenice da razmisle šta se događa s njihovim rukama, nogama i kralježnicom pod određenim fizičkim naporom i pritom povezati gradivo biologije i tjelesnog!

- U nastavi fizike je korisno dati zadaću da se napiše naučnofantastična priča na temu: Jedan sat bez sile trenja ili Dan bez svjetlosti ili na neku sličnu temu, gdje će đaci morati koristiti sva znanja fizike kako bi naveli što više primjera i objasnili šta se sve može dogoditi u različitim situacijama.

 

A sad formule

Neizbježan dio u podučavanju fizike jeste pamćenje formula! Može li to postati prava radost? MOŽE! Za pamćenje formula možete koristiti mnemotehnike, ali i druge metode. Evo nekoliko zgodnih primjera.

- Masa tvari koja se oslobađa tokom elektrolize je m = k I t, što mogu zapamtiti kao KIT. To se načelo može primijeniti i u brojnim drugim formulama. Naprimjer, sila kojom je provodnik sa strujom pomaknut u magnetnom polju je F = Bil sin a, no lakše će zapamtiti: Čim se spomene sila sjetite se Bil-a ili Sila provodnika je pomaknula Bil-ovog sin-a. Učenici savršeno pamte na taj način, a korisno je da i sami ponude svoje ideje!

- Za bolje razumijevanje fizičkih procesa i pojava korisno je učenicama reći da sebe zamisle kao Brownovu česticu ili elektron unutar provodnika i slično, jer Brownovo kretanje najbolje zapamte kada zamisle sebe na velikom odmoru! Jedne prilike su donosile balone različitih boja na kojima su napisale hemijski simbol najviše prisutnih molekula u zraku, te su ih kasnije pustile uvis!

 - Kada radite optiku i kretanje svjetlosti, recite učenicima da zamisle svjetlosne zrake kao sportiste koji savladavaju distancu (staklena prizma) i zbog različite fizičke sposobnosti imaju i različite brzine pri prolasku u tvari, odnosno da dolazi do disperzije. Usput je dobro ponuditi tehniku pamćenja boja na koje se razlaže bijela svjetlost: Ljepotica Miluje Pomalenu Zelenu Žabu Na Cigli, što će ih asocirati na boje: ljubičasta, modra, plava, zelena, žuta, narandžasta, crvena. Dakako, zna se desiti da ljepotica miluje žabu po leđima ili da žaba sjedi na lokvanju, ali i to može biti zabavno.

 

Ciceronova metoda

Boje u dugi mogu zapamtiti i takozvanom Ciceronovom metodom kojom smo obilježili Dan inteligencije 1. oktobra. Naime, osnovna odlika savremenog života je ogromna količina informacija i dnevnih zadataka sa kojim se jedna osoba svakodnevno suočava: pozvati razrednicu djeteta, naručiti se za mjesečne lijekove, kupiti namirnice za ručak i večeru, uključiti se u trening, platiti račune, otići na sjednicu nastavničkog vijeća, provjeriti e-mailove i odgovoriti… No, ne može svaka osoba, posebno ako je pod raznim stresovima, brzo i u potpunosti pohraniti primljene podatke u memoriju. Prisjećanje nekih dijelova sa to do liste obično nastupi mnogo vremena nakon što je trebalo nešto uraditi, što može proizvesti dodatni stres, čak paniku! U takvim situacijama najčešće uključimo podsjetnike pametnog telefona, ako ga ne zaboravimo ponijeti. Ali, ti stalni podsjetnici nas mogu još više zatrpati nelagodom i osjećajem izgubljenosti. Ciceronova metoda samo je jedna od mnogih fantastičnih načina pamćenja. Omogućuje nam pamćenje velike količine informacija. Ljudska memorija je nevjerovatna, naučnici i dalje pokušavaju riješiti njene misterije.

Aktivnost sam počela nizom zanimljivih pitanja: Da li ste znali da je arheolog Heinrich Schliemann mogao naučiti strani jezik za šest sedmica? U razredu smijeh: Ma daaaj... Kakooo???

Prešutjela sam činjenicu da sam se i ja to upitala jer nisam naučila njemački jezik ni nakon 14 godina učenja u osnovnoj i srednjoj školi, pa na fakultetu, a bolje znam engleski koji sam učila na kursevima.

Znate li ko je bio Ciceron? Čuli su za njega, kažu, ali zapravo nisu ostavili informaciju u trajno pamćenje.

Znaju da je Marko Tulije Ciceron bio izuzetan rimski govornik i pisac i da ga smatraju jednim od najsvestranijih umova antičkog Rima.

A da li znate da je svoje govore iznosio bez ikakvih zabilješki?, nastavljam pitati.

Jedna učenica kaže: Ja, kad me mama pošalje u prodavnicu, zapamtim samo bombone!

Smijeh!

Ne dam se zbuniti, mada ih i ja (nažalost) zapamtim, te nastavljam izlaganje:

E sada imamo mnogo različitih tehnika koje omogućuju treniranje vlastite memorije. Jedna od najrazumljivijih, najpoznatijih i najpopularnijih metoda je rimska soba ili metoda Cicerona. Zapravo, sami počeci ove metode idu ka jednom pjesniku Simonidesu i prilično tužnom događaju. U razredu tišina.

Simonides je bio na nekoj gozbi i otišao rano spavati. Ubrzo nakon toga strop se srušio i zatrpao mnoge goste, pričam. Čujem komentar kako je očit dokaz da je večera bukvalno nezdrava, i smijeh.

Ono što je važno jeste da je pjesnik uspio reproducirati u svojoj glavi sobu u kojoj se održavala gozba i navesti ko je od gostiju i gdje ostao pod ruševinama. Nakon toga, Ciceron je savladao ovu metodu pamćenja i to mu je omogućavalo da sve citate i činjenice drži u glavi i da ne koristi unaprijed pripremljene bilješke. Pravim pauzu. Opet čujem komentar: E, da mi je to naučiti kada odgovaram geografiju!

Metoda rimske sobe znači dodijeliti pojmove koje želimo zapamtiti na odvojena mjesta u sobi koju dobro poznajete. Kako to učiniti? Vrlo jednostavno. Da biste to uradili možete koristiti svoju sobu, cijele zgrade… bilo koje rute koje dobro znate. Trebali biste se kretati u jednom smjeru, naprimjer s desna na lijevo ili duž jednog toka ulice. Nekoliko puta obiđite sobu ili cestu popravljajući redoslijed formiranih slika. Nakon nekog vremena naučit ćete to uraditi i mentalno. Tako oblikujete okvir na koji se nova znanja mogu nanizati. Tako će vas poznati predmeti interijera ili, naprimjer, detalji puta do škole povući poput užeta potrebnih stranih riječi, važnih činjenica, događaja, aforizama, pojašnjavam. U učionici muk.

Nakon uvoda krenula sam s prvom vježbom: zapamtiti deset nasumice smišljenih namirnica u prodavnici: kupus, mlijeko, bombone, deterdžent, sir, čips, grah, kruh, sveska, ulje. U početku su se malo opirali, smijuljile, ali su i reproducirali, žmireći i zamišljajući poznati prostor i namirnice u njemu. Koristeći ovu metodu, učenici i učenice su nasumičan spisak znali ponoviti i na sljedećem času, tek za osam dana.

Dakle, Ciceronova metoda radi i korisna je, djeci zanimljiva i drži pažnju, a primjenjiva je u svim segmentima života. Tako nas fizika uči da pamtimo.

Najnovije

Rad sa teškim đacima

Najvažniji dio je klasifikacija

Amna Dervišagić

Eksperiment za čas fizike

Važnost mjerenja atmosferskog pritiska

Maksuda Muratović

Zapisi iz učionice

Inkluzivna nastava preko leđa nastavnika

Mirza Ahmetović

Zapisi iz učionice

Analiza pismene vježbe

Mirza Ahmetović

Zapisi iz učionice

Fiskultura na časovima jezika i književnosti

Mirza Ahmetović