Obrazovna politika

PISA 2018 u Bosni i Hercegovini

Ispod prosjeka, u zadnjoj četvrtini od 80 zemalja

Školegijum redakcija

03.12.2019

Prvi rezulati PISA istraživanja 2018: Ko je učestvovao, šta se ispitivalo, koliko godina BiH kasni za prosjekom

Foto: OECD / Predstavljanje rezultata PISA 2018 istraživanja

Šta je PISA

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je 1997. godine pokrenula PISA program, koji procjenjuje sposobnosti 15-godišnjaka u oblasti čitanja, matematike i prirodnih nauka, i vještine učenica i učenika u primjeni onoga što su naučili u školi na situacije iz stvarnog života.

Cilj programa je da pruži kontinuirani uvid u obrazovne politike i prakse koje direktno utiču na sticanje znanja i vještina đaka u različitim zemljama i u različitim demografskim podgrupama u svakoj zemlji. Putem PISA rezultata, kreatori obrazovnih politika mogu procijeniti znanje i vještine učenika u svojim zemljama u poređenju sa onima u drugim zemljama, postaviti ciljeve politika prema mjerljivim ciljevima postignutim u drugim obrazovnim sistemima, te učiti iz politika i praksi država koje su pokazale poboljšanje.

Od prvog ciklusa testiranja, 2000. godine, do danas, u istraživanju su učestvovali đaci koji predstavljaju više od 80 zemalja i ekonomija. PISA procjenjuje do koje mjere su 15-godišnjaci, koji su na kraju obaveznog obrazovanja ili su ga već završili, stekli ključna znanja i vještine neophodne za puno učešće u modernim društvima. Procjena ne potvrđuje samo da li oni mogu reproducirati znanje, nego se ispituje i koliko dobro ga mogu ekstrapolirati iz onoga što su naučili, te primijeniti u nepoznatim situacijama – kako u školi tako i van nje. Ovaj pristup pokazuje da moderne ekonomije vrednuju pojedince prema onome što znaju i što mogu uraditi sa tim što znaju.

 

Novi kolačić

Bosna i Hercegovina prvi put je učestvovala u PISA istraživanju 2018. godine. Ono je obuhvatilo 6.480 đaka uzrasta od 15 godina, iz 213 škola širom zemlje – odabranih metodom slučajnog uzorka. Učenice i učenici radili su dvosatni test koji nije u direktnoj vezi s nastavnim planovima i programima u BiH, nego je zasnovan na kompetencijama, te uporediv na međunarodnom planu. Pored testova, popunjeni su i upitnici, koji su također korišteni za tumačenje rezultata.

PISA program za BiH je od posebnog značaja jer će joj omogućiti da na međunarodnom nivou dobije sliku svojih obrazovnih sistema i donese odluku u kom smjeru se oni mogu unaprijediti. PISA rezultati predstavljaju referentni izvještaj o kvalitetu obrazovanja u nekoj zemlji, tako da je za BiH ovo odlična prilika da utvrdi stvarni kvalitet obrazovanja. Pretpostavka je da će generacije koje se sada školuju u BiH biti građani i građanke EU – zato je važno da se utvrdi u kojoj mjeri ih obrazovanje priprema za budućnost. Nadalje, PISA rezultati pokazuju koliko obrazovni sistemi podržavaju ekonomski i društveni razvoj u BiH. Dobit će se uvid u to na kojem nivou obrazovna postignuća učenica i učenika odražavaju uslove u kojima djeluju obrazovni sistemi, te koji je nivo pravičnosti obrazovanja.

 

Pravedno obrazovanje

Pravedan obrazovni sistem je onaj koji minimizira uticaj ličnih i društvenih okolnosti izvan kontrole pojedinca (kao što su spol, etničko porijeklo ili porodična pozadina) na mogućnosti za sticanje kvalitetnog obrazovanja i, na kraju, na ishode učenja koje učenice mogu potencijalno postići. U ovom kontekstu raspravlja se o pravičnosti u obrazovanju u odnosu na pružanje pet ključnih temelja za uspjeh: inkluzivno okruženje, kvalitetno podučavanje, vrijeme za učenje, materijalni resursi i podrška porodice i zajednice.

Inkluzivni obrazovni sistem osigurava da svi mladi dostignu barem minimalni nivo postignuća, uspjeha, dobrobiti i angažmana koji su potrebni za učešće u društvu. Iako prepreke za postignuća, rezultate i zdravlje ne potiču nužno iz obrazovnih institucija, fokus na inkluziji zahtijeva da obrazovne politike uklone ove prepreke, tamo gdje one postoje, tako da djeca mogu slijediti ono što im je važno u životu.

Budući da u BiH nije razvijena kultura donošenja odluka u obrazovanju na temelju empirijskih podataka i zbog nedostatka mehanizama redovnog praćenja kvaliteta obrazovanja, PISA podaci su od posebnog značaja za utvrđivanje stvarnog stanja, sa mogućnostima poboljšanja i intervencija gdje je potrebno.

 

Za BiH, nalazi PISA podataka od posebnog su značaja za:

  • razvoj nastavnog plana i programa usmjerenog na sticanje ključnih kompetencija;
  • unapređenje nastavne prakse koja podrazumijeva kvalitetno podučavanje i interakciju s đacima, kao najvažnijih uticaja na kognitivne, emocionalne, socijalne i bihevioralne ishode školovanja;
  • bolji uvid u trenutne kapacitete obrazovnih sistema da osiguraju jednake mogućnosti za svu djecu i smjernice za poboljšanje jednakosti i pravičnosti obrazovnog sistema u zemlji;
  • odnos između obrazovnih postignuća i tržišta rada, kako bi se utvrdila znanja i vještine neophodne za razvoj karijere.

 

Šta testira PISA?

Svaki ciklus PISA programa mjeri sposobnosti učenika u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Pritom je naročit naglasak na njihovoj sposobnosti da primijene znanja i vještine u stvarnim životnim kontekstima: moraju pokazati da analiziraju, razumiju i efikasno komuniciraju u procesu prepoznavanja, tumačenja i rješavanja problema u različitim situacijama.

Definicija čitalačke pismenosti u ciklusu PISA 2018: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korištenje, vrednovanje, promišljanje i angažman u tekstovima radi postizanja vlastitih ciljeva, razvoja znanja i potencijala, te aktivnog sudjelovanja u društvu.

Matematička pismenost definiše se kao sposobnost pojedinca da formuliše, upotrebljava i interpretira matematiku u različitim kontekstima. To uključuje matematičko razmišljanje i korištenje matematičkih pojmova, procedura, činjenica i sredstava za opisivanje, objašnjavanje i predviđanje pojava. Ona pomaže pojedincima da prepoznaju ulogu koju matematika igra u svijetu, i da donesu utemeljene zaključke i odluke potrebne za život konstruktivnih, angažovanih i promišljenih građana.

Pismenost iz prirodnih nauka (naučna pismenost) definisana je kao sposobnost pojedinca da se na analitički način bavi pitanjima u vezi s prirodnim naukama i idejama nauke. Naučno pismena osoba voljna je da se uključi u obrazloženi diskurs o prirodnim naukama i tehnologiji, koji zahtijeva sposobnosti naučnog objašnjavanja fenomena, procjene i dizajna istraživanja u prirodnim naukama, te tumačenja podataka i dokaza u prirodnim naukama.

Najlakši način da se sumiraju rezultati učenika i učenica i da se poredi relativni uspjeh zemlje sa ostalim zemljama je da se koristi srednje postignuće (prosjek) đaka u zemlji i u oblasti koju testira PISA. Ali, PISA također mjeri rezultate učenika po nivoima znanja, s tim da je najviši nivo šest, a najniži jedan. Naročito je važno da se u svakoj oblasti identifikuje osnovni nivo uspjeha (nivo 2), koji se također smatra minimalnim nivoom stručnosti u čitanju, matematici i prirodnim naukama. U sve tri oblasti PISA-e, osnovni nivo je onaj gdje učenice mogu pristupiti zadacima koji zahtijevaju minimalnu sposobnost i sklonost ka samostalnom razmišljanju.

U čitanju, osnovni nivo vještina definiše se kao nivo na kojem su učenici sposobni čitati jednostavne i poznate tekstove i razumjeti ih doslovno, ali i pokazati, čak i u odsustvu jasnih uputstava, sposobnost povezivanja nekoliko informacija, izvlačenja zaključaka koji nadilaze ono što je eksplicitno navedeno, i povezivanja teksta sa ličnim iskustvom i znanjem.

U matematici, osnovni nivo vještina definiše se kao nivo na kojem učenici nisu sposobni provoditi samo rutinske procedure, kao što su aritmetičke operacije, kada su im data sva uputstva, nego su sposobni interpretirati i prepoznati kako se jednostavna situacija (npr. poređenje ukupne udaljenosti na dvije alternativne rute ili pretvaranje cijena u drugu valutu) može predstaviti matematički.

U prirodnim naukama, osnovni nivo znanja odgovara nivou na kojem učenice mogu da se oslanjaju na svoje znanje o osnovnim naučnim sadržajima i procedurama za tumačenje podataka, da prepoznaju pitanje koje se razmatra u jednostavnom eksperimentu ili da utvrde validnost nekog zaključka na osnovu dostupnih podataka.

Poređenjem broja učenika koji se nalaze ispod i iznad osnovnog nivoa znanja, te broja učenika koji postižu najviše nivoe znanja, može se procijeniti prosječni nivo postignuća (koji nam pokazuju srednji rezultati u BiH) i kapacitet bh. obrazovnih sistema da podržavaju izvrsnost i osiguraju minimalne standarde postignuća.

 

Pročitajte također: U našoj biblioteci možete preuzeti cjelokupni Izvještaj od 170 strana — PISA 2018 Izvještaj za BiH

 

Postignuća i uspjeh učenika i učenica u BiH

Bosna i Hercegovina je u sve tri oblasti plasirana značajno ispod OECD prosjeka i nalazi se u posljednjom kvartalu od ukupno 80 zemlja, zajedno sa Sjevernom Makedonijom i Kosovom od zemalja iz regiona.

Razlika u bodovima između BiH i OECD prosjeka u čitanju iznosi 84 boda, u matematici 83, a u prirodnim naukama 91 bod, što predstavlja skoro tri godine školovanja.

Najbolje plasirana zemlja iz regiona je Slovenija, čiji je rezultat bolji od OECD prosjeka, slijedi Hrvatska sa 15 bodova zaostatka od OECD prosjeka u čitanju, 25 u matematici i 18 u prirodnim naukama.

Srbija ima zaostatak od 41 boda iz matematike, 48 iz čitanja i 49 iz prirodnih nauka.

Slijede Crna Gora, Albanija...

Najlošije rangirane zemlje u regionu su Albanija, BiH, Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Postavlja se pitanje – ako učenice i učenici u BiH, u dobi od 15 godina, već danas zaostaju za svojim vršnjacima iz evropskih zemalja za čak tri godine školovanja, na koji način naša zemlja može prevazići ovaj jaz i dugoročno obezbijediti ekonomski razvoj koji bi bio konkurentan drugim zemljama u okruženju i Evropi?

U tabeli su prikazani prosječni rezultati za sve zemlje koje su učestvovale u programu PISA 2018.

 

Slika 1

 

Najnovije

Neuspjeh na Eurosongu

Svijetla tačka na beskraju tunela

Nenad Veličković

Intervju

Evo zašto nam je kako nam je

Nenad Veličković

Hajlajti sa tematske sjednice Skupštine KS posvećene obrazovanju / 9

Odjava

Nenad Veličković

Hajlajti sa tematske sjednice Skupštine KS posvećene obrazovanju / 8

Pepezjanija

Nenad Veličković

PISA 2018 u Bosni i Hercegovini

Pročitajte PISA 2018 Izvještaj za BiH

Školegijum redakcija