Nova čitanja

Digitalizacija obrazovanja u Republici Srpskoj

Projekat Dositej i treća sreća s 27 miliona KM

Enes Kurtović

05.12.2019

Učenici najbolje rješavaju zadatke koji zahtijevaju prepoznavanje ili reprodukciju, s primjenom i analizom su manje uspješni.

Foto: Enes Kurtović / Školegijum

Krajem 2018. i početkom 2019. godine u Republici Srpskoj realizovana je i treća faza Projekta Dositej, pa su i preostale 62 osnovne škole instalirale informatičku opremu koja omogućava nastavnicima da sadržaj nastavnih jedinica učenicima predstave u digitalnom formatu. Prva faza ovog projekta realizovana je u školskoj 2012/2013. godini u 65 osnovnih škola, a druga u školskoj 2014/2015. godini u 60 škola.

 

Pssssst, stigao Dositej!

Prethodne dvije faze projekta bile su praćene značajnim predstavljanjem u medijima, uz komentare predstavnika Vlade i Ministarstva prosvjete i kulture – pojasnili su da se radi o projektu kojim obrazovanje u Republici Srpskoj čini značajan iskorak naprijed u odnosu na sve sisteme obrazovanja u okruženju. Tada smo i saznali da će svaka ova faza koštati poreske obveznike oko devet miliona maraka, a za finansiranje druge faze bilo je potrebno održavanje posebne sjednice Skupštine Republike Srpske, kako bi se odobrilo zaduženje entiteta za finansiranje ovog projekta.

U Školegijumu br. 11 iz marta 2015. godine pisali smo detaljno o tome šta Dositej donosi i koje mogućnosti pruža, naglašavajući da je to skupa igračka čija nabavka ima opravdanje i smisao samo ako se svakodnevno koristi u obrazovanju.

Za razliku od prve dvije, realizacija treće faze Dositeja prošla je medijski puno tiše. Zvanično nije objavljena ni cifra koliko je koštala. U trećoj fazi, 42 škole dobile su novu opremu, a 20 škola dobilo je opremu iz škola koje su već zadužile veći broj kompleta opreme u prethodne dvije faze. Iz ovog se može zaključiti da je prvobitno planirani budžet od 27 miliona KM za realizaciju ovog projekta u trećoj fazi nešto smanjen, ali ipak je to značajna investicija od koje se očekuje da rezultira bitnim unapređenjem kvaliteta obrazovanja u RS-u.

 

Skupa igračka zaključana u ormaru

Razlog medijskoj tišini i izostanku hvalospjeva o Projektu Dositej leži u ne baš impresivnim rezultatima koji su postignuti nakon prve dvije faze. Na upit Pedagoškom zavodu Republike Srpske da li je rađena i da li se planira raditi analiza upotrebe ove informatičke opreme, te da li postoji neki izvještaj o korištenju Dositeja u nastavi, kao odgovor došla je samo automatska poruka da je upit zaprimljen. I ništa više ni nakon 15-ak dana čekanja. Intenzivna internetska pretraga navodi na zaključak da zvanična statistika o broju časova koji su realizovani uz korištenje ove opreme ne postoji, a ne zna se ni ko bi trebao pratiti njeno korištenje kao nastavnog sredstva. Čini se kako je samo firma Lanaco, koja je isporučila opremu i radi na njenom održavanju, zainteresovana da Dositej zaživi. Sa svakom novom fazom Dositeja poraste i njihov interes za organizaciju takmičenja za nastavnike i ažuriranje sadržaja na stranici eUčionica, na kojoj se može naći i elektronski časopis Dositej. Dinamika objave članaka i časopisa poklapa se sa realizacijom pojedinih faza projekta, tako da se na početku svake faze rad ove stranice intenzivira, a onda postepeno dolazi do prestanka objavljivanja novih sadržaja, sve do nove faze. Zato je upitno koliko dugo će trajati njihovo interesovanje sad kad je i treća faza završena.

 

Dosije Dositej: informatizacija obrazovanja u Republici Srpskoj
 

Slika 1

Svi smo mi za modernizaciju sistema obrazovanja, samo što svako od nas modernizaciju shvata na svoj način. U Finskoj modernizacija znači prestanak korištenja pisanih slova. U Srpcu modernizacija znači pretvaranje školske učionice u mini crkvu. U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske sinonim za modernizaciju u obrazovanju je Projekat Dositej.

 

Informatička polupismenost

Na internetskoj stranici Pedagoškog zavoda Republike Srpske mogu se naći rezultati provjere postignuća učenika sedmih razreda iz osnova informatike koje je provedeno u školskoj 2018/2019. godini u 187 škola sa 9.418 učenika. Prosječan uspjeh koji su ostvarili učenici u ovom testiranju iznosio je 51%. Pojašnjenja radi, nezadovoljavajući nivo postignuća (manji od 45%) ostvaren je u 54 škole, nizak (45-54%) u 73 škole, srednji (55-74%) u 60 škola, dok visok nivo postignuća (75-100%) nije ostvaren ni u jednoj školi. Slabiji rezultati postižu se u područnim školama i u kombinovanim odjeljenjima. O kvalitetu nastave govori i činjenica da učenici najbolje rješavaju zadatke koji zahtijevaju prepoznavanje ili reprodukciju, dok zadatke koji zahtijevaju primjenu ili analizu rješavaju manje uspješno.

Rezultati ovog testiranja nisu u direktnoj vezi sa Projektom Dositej, ali i iz njih možemo izvući zaključak da ima još jako puno prostora za poboljšanje u oblasti informatičke pismenosti đaka. Redovna upotreba informatičke opreme u nastavi tokom cijelog školovanja sigurno bi rezultirala boljim rezultatima sličnih testiranja.

 

Digitalizacija na koljenima

U nastojanju da se dobije bar približna predstava o tome koliko se ustvari koristi ova oprema, kontaktirao sam roditelje djece koja pohađaju škole što su Dositeja dobile u prve dvije faze projekta. Zanimalo me je koliko su časova u toku školske godine njihova djeca koristila ovu informatičku opremu. Dobiveni odgovori kretali su se u rasponu od nula do četiri, što je poražavajući podatak koji priču o modernizaciji i digitalizaciji nastave u RS-u baca na koljena. Odgovor: U prošlom razredu smo imali dva časa, a u ovom nijedan čini se indikativnim u smislu da je na početku Dositej možda i bio zanimljiv nastavnicima, ali već u sljedećoj godini entuzijazam se izgubio. Osjeti se to i na Facebook-stranici Intel - Classmate PC Teachers – Bosnia and Herzegovina, na kojoj nastavnici objavljuju postove o korištenju Dositeja u nastavi.

 

e-promašena investicija

Među nastavnicama je teško naći sagovornice o ovoj temi. Projektom je, inače, predviđeno da obuku o korištenju opreme dobije manji broj nastavnika, koji bi onda trebali održavati obuke svojim kolegama. Takve obuke se održavaju, ali bez česte upotrebe opreme u samoj nastavi stečeno znanje se lako zaboravi i teško je kasnije naći motivaciju i vrijeme da se rad sa opremom ponovo savlada, posebno u situaciji kad to od nastavnika niko ne traži, kad mogu svoj dio posla odraditi kao i do sada, po ustaljenoj šemi i za iste pare.

Ovaj vid nastave u odnosu na živu riječ ne može i neće nikad biti bolji, komentar je jednog prosvjetnog radnika na post kolege koji je na Facebook-stranici grupe predstavio kako je organizovao nastavni čas koristeći informatičku opremu. Dositej izgleda ostaje na samilost entuzijastima koji su spremni izdvojiti vrijeme i uložiti dodatni rad na osmišljavanje i pripremu časova, svjesni da će im malo ko vrednovati taj njihov napor, a postoji barem 27 miliona razloga zašto upotreba Dositeja u nastavi mora biti svakodnevna.

Najnovije

Eshatologija i futurologija iz močvare

Dejan Ilić

Učeničke zadruge

Kad se male ruke slože

Enes Kurtović

Izgubljeno u printanju

Učitelj lutkar

Osman Zukić

Naučna fantastika i fantazija u kurikulumu veronauke

Dejan Ilić

Izgubljeno u printanju

Škola kao sigurna zona

Lamija Begagić