Nova čitanja

Digitalizacija obrazovanja u Republici Srpskoj

Projekat Dositej i treća sreća s 27 miliona KM

Enes Kurtović

05.12.2019

Učenici najbolje rješavaju zadatke koji zahtijevaju prepoznavanje ili reprodukciju, s primjenom i analizom su manje uspješni.

Foto: Enes Kurtović / Školegijum

Krajem 2018. i početkom 2019. godine u Republici Srpskoj realizovana je i treća faza Projekta Dositej, pa su i preostale 62 osnovne škole instalirale informatičku opremu koja omogućava nastavnicima da sadržaj nastavnih jedinica učenicima predstave u digitalnom formatu. Prva faza ovog projekta realizovana je u školskoj 2012/2013. godini u 65 osnovnih škola, a druga u školskoj 2014/2015. godini u 60 škola.

 

Pssssst, stigao Dositej!

Prethodne dvije faze projekta bile su praćene značajnim predstavljanjem u medijima, uz komentare predstavnika Vlade i Ministarstva prosvjete i kulture – pojasnili su da se radi o projektu kojim obrazovanje u Republici Srpskoj čini značajan iskorak naprijed u odnosu na sve sisteme obrazovanja u okruženju. Tada smo i saznali da će svaka ova faza koštati poreske obveznike oko devet miliona maraka, a za finansiranje druge faze bilo je potrebno održavanje posebne sjednice Skupštine Republike Srpske, kako bi se odobrilo zaduženje entiteta za finansiranje ovog projekta.

U Školegijumu br. 11 iz marta 2015. godine pisali smo detaljno o tome šta Dositej donosi i koje mogućnosti pruža, naglašavajući da je to skupa igračka čija nabavka ima opravdanje i smisao samo ako se svakodnevno koristi u obrazovanju.

Za razliku od prve dvije, realizacija treće faze Dositeja prošla je medijski puno tiše. Zvanično nije objavljena ni cifra koliko je koštala. U trećoj fazi, 42 škole dobile su novu opremu, a 20 škola dobilo je opremu iz škola koje su već zadužile veći broj kompleta opreme u prethodne dvije faze. Iz ovog se može zaključiti da je prvobitno planirani budžet od 27 miliona KM za realizaciju ovog projekta u trećoj fazi nešto smanjen, ali ipak je to značajna investicija od koje se očekuje da rezultira bitnim unapređenjem kvaliteta obrazovanja u RS-u.

 

Skupa igračka zaključana u ormaru

Razlog medijskoj tišini i izostanku hvalospjeva o Projektu Dositej leži u ne baš impresivnim rezultatima koji su postignuti nakon prve dvije faze. Na upit Pedagoškom zavodu Republike Srpske da li je rađena i da li se planira raditi analiza upotrebe ove informatičke opreme, te da li postoji neki izvještaj o korištenju Dositeja u nastavi, kao odgovor došla je samo automatska poruka da je upit zaprimljen. I ništa više ni nakon 15-ak dana čekanja. Intenzivna internetska pretraga navodi na zaključak da zvanična statistika o broju časova koji su realizovani uz korištenje ove opreme ne postoji, a ne zna se ni ko bi trebao pratiti njeno korištenje kao nastavnog sredstva. Čini se kako je samo firma Lanaco, koja je isporučila opremu i radi na njenom održavanju, zainteresovana da Dositej zaživi. Sa svakom novom fazom Dositeja poraste i njihov interes za organizaciju takmičenja za nastavnike i ažuriranje sadržaja na stranici eUčionica, na kojoj se može naći i elektronski časopis Dositej. Dinamika objave članaka i časopisa poklapa se sa realizacijom pojedinih faza projekta, tako da se na početku svake faze rad ove stranice intenzivira, a onda postepeno dolazi do prestanka objavljivanja novih sadržaja, sve do nove faze. Zato je upitno koliko dugo će trajati njihovo interesovanje sad kad je i treća faza završena.

 

Dosije Dositej: informatizacija obrazovanja u Republici Srpskoj
 

Slika 1

Svi smo mi za modernizaciju sistema obrazovanja, samo što svako od nas modernizaciju shvata na svoj način. U Finskoj modernizacija znači prestanak korištenja pisanih slova. U Srpcu modernizacija znači pretvaranje školske učionice u mini crkvu. U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske sinonim za modernizaciju u obrazovanju je Projekat Dositej.

 

Informatička polupismenost

Na internetskoj stranici Pedagoškog zavoda Republike Srpske mogu se naći rezultati provjere postignuća učenika sedmih razreda iz osnova informatike koje je provedeno u školskoj 2018/2019. godini u 187 škola sa 9.418 učenika. Prosječan uspjeh koji su ostvarili učenici u ovom testiranju iznosio je 51%. Pojašnjenja radi, nezadovoljavajući nivo postignuća (manji od 45%) ostvaren je u 54 škole, nizak (45-54%) u 73 škole, srednji (55-74%) u 60 škola, dok visok nivo postignuća (75-100%) nije ostvaren ni u jednoj školi. Slabiji rezultati postižu se u područnim školama i u kombinovanim odjeljenjima. O kvalitetu nastave govori i činjenica da učenici najbolje rješavaju zadatke koji zahtijevaju prepoznavanje ili reprodukciju, dok zadatke koji zahtijevaju primjenu ili analizu rješavaju manje uspješno.

Rezultati ovog testiranja nisu u direktnoj vezi sa Projektom Dositej, ali i iz njih možemo izvući zaključak da ima još jako puno prostora za poboljšanje u oblasti informatičke pismenosti đaka. Redovna upotreba informatičke opreme u nastavi tokom cijelog školovanja sigurno bi rezultirala boljim rezultatima sličnih testiranja.

 

Digitalizacija na koljenima

U nastojanju da se dobije bar približna predstava o tome koliko se ustvari koristi ova oprema, kontaktirao sam roditelje djece koja pohađaju škole što su Dositeja dobile u prve dvije faze projekta. Zanimalo me je koliko su časova u toku školske godine njihova djeca koristila ovu informatičku opremu. Dobiveni odgovori kretali su se u rasponu od nula do četiri, što je poražavajući podatak koji priču o modernizaciji i digitalizaciji nastave u RS-u baca na koljena. Odgovor: U prošlom razredu smo imali dva časa, a u ovom nijedan čini se indikativnim u smislu da je na početku Dositej možda i bio zanimljiv nastavnicima, ali već u sljedećoj godini entuzijazam se izgubio. Osjeti se to i na Facebook-stranici Intel - Classmate PC Teachers – Bosnia and Herzegovina, na kojoj nastavnici objavljuju postove o korištenju Dositeja u nastavi.

 

e-promašena investicija

Među nastavnicama je teško naći sagovornice o ovoj temi. Projektom je, inače, predviđeno da obuku o korištenju opreme dobije manji broj nastavnika, koji bi onda trebali održavati obuke svojim kolegama. Takve obuke se održavaju, ali bez česte upotrebe opreme u samoj nastavi stečeno znanje se lako zaboravi i teško je kasnije naći motivaciju i vrijeme da se rad sa opremom ponovo savlada, posebno u situaciji kad to od nastavnika niko ne traži, kad mogu svoj dio posla odraditi kao i do sada, po ustaljenoj šemi i za iste pare.

Ovaj vid nastave u odnosu na živu riječ ne može i neće nikad biti bolji, komentar je jednog prosvjetnog radnika na post kolege koji je na Facebook-stranici grupe predstavio kako je organizovao nastavni čas koristeći informatičku opremu. Dositej izgleda ostaje na samilost entuzijastima koji su spremni izdvojiti vrijeme i uložiti dodatni rad na osmišljavanje i pripremu časova, svjesni da će im malo ko vrednovati taj njihov napor, a postoji barem 27 miliona razloga zašto upotreba Dositeja u nastavi mora biti svakodnevna.

Najnovije

Crtani film kao pomagalo u nastavi: Peppa Wutz i epizoda Međunarodni dan

Od akuzativa i novog vokabulara do kolonijalizma i ljudskih prava

Marina Stojaković

Iskustvo online nastave

Rezultati konkursa za Nagradu Šukrija Pandžo 2020.

Školegijum redakcija

Iskustvo online nastave

Pristigli radovi na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo 2020.

Školegijum redakcija

Svjetski dan žirafe

Veliko srce, pogled svisoka i pumpe koje hrane mozak i srce

Amna Dervišagić

Nagrada Šukrija Pandžo

Još 10 dana za radove

Školegijum redakcija