Metodika

Nauka i umjetnost u funkciji razvoja đaka

Lov na svjetlost ili svjetlopis trebao bi biti dio nastave

Amna Dervišagić

27.08.2020

Vjerujem da fotografija pomaže djeci da promijene svoj doživljaj zakona fizike kao mnoštva teških, dosadnih i nerazumljivih formula.

Foto: Amina Fazlić, Amna Dervišagić / Školegijum

Svaki predmet koji sam po sebi nije zanimljiv može postati zanimljiv ako se pridruži objektu za koji već postoji interes. Tako povezana, dva objekta rastu kao da su zajedno.

— William James (1899)

 

Objedinjavanje nauke, konkretno fizike, i umjetnosti za mene je oduvijek bio fascinantan koncept, pa sam, vođena Einsteinovom mišlju da su najveći naučnici istovremeno i umjetnici, odlučila da promijenim tradicionalni pristup nastavi i da od učenica i učenika zatražim da mi fotografijom pokažu kako razumiju određene pojave koje fizika proučava. Moja učenica Amina Fazlić fotografisala je disperziju svjetlosti koja se svaki dan, za sunčana vremena, pojavi u njenoj sobi. Te svoje naučne fotografije poslala je na The MILSET STEAM Photo Contest ili fotografsko takmičenje Međunarodnog pokreta za slobodno vrijeme u nauci i tehnologiji (Mouvement International pour le Loisir Scientifique et Technique).

Kako je Amina dobila dugine boje? Kaže, slučajno ih je ugledala na staklu! Očito se dešava disperzija na komadu stakla koji na putu zraka svjetlosti u njenu sobu predstavlja Newtonovu prizmu.

Prijavljujući svoje fotografije, Amina je trebala ukratko opisati naučni fenomen koji je uhvatila fotoaparatom.

Ako na prizmu koso pada bijela svjetlost, pri izlasku iz prizme dolazi do disperzije, odnosno razlaganja svjetlosti na boje. Drugim riječima, ako snop složene, odnosno bijele svjetlosti padne na optičku prizmu – prelama se i razlaže na svjetlost različitih boja. Ako zraci padnu na zastor, daju traku boja koja se zove spektar. Ova pojava naziva se razlaganje ili disperzija svjetlosti, napisala je uz fotografiju.

Ovim povodom ispričala sam joj lijepu priču o tome kako je otkriven fenomen disperzije svjetlosti. U engleskom gradu Cambridgeu 1666. godine mladi naučnik Isaac Newton bavio se nekoliko dana bez prestanka neobičnim poslom: lovio je sunčevu svjetlost. Zatvorio je sve pukotine na prozorima, osim na jednom mjestu gdje je napravio rupicu veličine zrna graha kroz koju je prolazio snop sunčeve svjetlosti. U ruci je držao trostranu staklenu prizmu, običan komad stakla sa tri ravne površine, te ju je okrećući postavljao pod raznim uglovima na put svjetlosti. Na zidu, na njegovom dlanu, kaputu i drugim ravnim površinama pojavljivala se traka raznih boja – gornji dio trake bio je crven i neprimjetno je prelazio u narandžastu, pa u žutu, iz žute u zelenu, iz zelene u dvije nijanse plave, pa na kraju u ljubičastu. Bijeloj svjetlosti izgubio se svaki trag! Nakon dugotrajnog razmišljanja ostalo mu je da zaključi kako sunčeva svjetlost uopšte nije bijela, već nam takva samo izgleda! Da, veoma je teško razumjeti da bijelo nije bijelo i da je sunce zapravo prekrasna svjetiljka koja nam daje sedam boja. Svoju tvrdnju dokazao je tako očigledno da mu se nije imalo šta prigovoriti. On je čak uradio i obrnuto: sve boje je ponovo vratio u bijelu svjetlost, jednostavno, drugom prizmom.

Kako je fotografija ili svjetlopis (kako je neki vole zvati) i umjetnost i nauka, moja ideja je da je kao medij i metodu za podučavanje u oblasti optike uvedem u nastavni plan i program srednje škole. Naučnom interpretacijom snimljene fotografije dobijamo objašnjenja za gotovo sve ono što je u našem svijetu, ali i svjetovima izvan njega. Tako je moj cilj bio da učenici efikasno povežu zakone naučene u učionici: disperzija, odbijanje i prelamanje svjetlosti sa stvarnim iskustvima – fotografisanjem. Ovu kreativnu aktivnost učenja, posebno kada obrađujem teme iz oblasti optike, stalno nanovo uvodim u nastavni proces kako bih učenicama pružila priliku da razviju dublje razumijevanje prirodnih zakona optike.

 

Slika 1
Učenica Amina Fazlić i disperzija svjetlosti u njenoj sobi

 

Također sam željela da nauče koliko su relevantni naučni predmeti u njihovom svakodnevnom životu. Osim toga, vjerujem da fotografija pomaže da se razvije kreativnost kod đaka, poboljšaju njihove tehničke vještine, pomaže im da u sebi otkriju istraživačku sklonost u komunikaciji s prirodom, te na taj način promijene doživljaj zakona fizike kao mnoštva teških, dosadnih i nerazumljivih formula. Uz to im fotografija i lov na trenutak može pomoći da razviju socijalne vještine, osjećaj pripadnosti grupi, međusobno uvažavanje, može im razviti ili pojačati toleranciju.

I ranijih godina moji đaci su pravili vrlo zapažene fotografije: jedna koja prikazuje kristalizaciju tankog sloja vode na staklu sada stoji u holu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, na Odjelu za fiziku, a druga je objavljena u uglednom časopisu The Physics Teacher 2014. godine i prikazivala je zaleđen vodopad na lokalitetu Svetinja u Bosanskoj Krupi. Otkud tamo? Fotografije su poslane na natječaj Hrvatskog fizikalnog društva i American Association of Physics Teachers, pa su je zapazili i objavili.

Mi često ne razumijemo gdje sve srećemo nauku, a to je od pada vode do duge, od mjehura sapunice do plavetnila neba, od dima svijeće do svjetlosti sa Mjeseca, od latice ruže do paukove mreže... Svuda. Isto tako, mnogo ljudi misli da su umjetnost i nauka potpuno različite discipline, odvojeni entiteti, a one se zapravo nadopunjuju na način koji nam pruža mogućnost potpunog doživljaja svijeta u kojem živimo. A djeca vole fotografisati – zašto ih ne potaknuti da na fotografiji uoče neki prirodni fenomen ili zakon i da istraže vizuelni aspekt STEAM-a preko umjetnosti fotografije?

Međunarodni pokret za slobodno vrijeme u nauci i tehnologiji MILSET (Mouvement International pour le Loisir Scientifique et Technique) je nevladina, neprofitna i politički neovisna omladinska organizacija čiji je cilj razvijanje naučne kulture kod mladih organizacijom naučno-tehnoloških programa, uključujući naučne sajmove, kampove, kongrese i druge visokokvalitetne aktivnosti. MILSET historiju napisali su sjajni ljudi koji vjeruju da se mladi mogu motivisati naukom i tehnološkim inicijativama, stvarajući bratsku mrežu STEAM institucija i organizacija širom svijeta, a 2017. godine obilježili su trideset godina postojanja.

Fotonatječaj MILSET STEAM (SPC) za cilj ima stvaranje prostora mladim ljudima da kreativno izraze ono što vide oko sebe i povežu to sa naukom na svojim digitalnim fotografijama. Mladima se želi pružiti prilika da ove pojave zaustave za vječnost!

Prijavljene fotografije anonimno će ocjenjivati ​​žiri koji će se sastojati od najmanje deset kompetentnih osoba u području fotografije, STEAM obrazovanja ili naučne komunikacije. Ocjenjivat će se originalnost, kreativnost fotografije i/ili fotografske tehnike, informativni sadržaj pojave ili koncepta, fokus, kompozicija, dubina polja, obrada slike, umjetnički i vizuelni aspekt – estetski kvalitet, vizualna i emocionalna privlačnost...

Također, bit će odabrano deset najboljih fotografija u procesu glasanja na platformama društvenih medija MILSET. Dok čekamo rezultate Amine Fazlić, pobjedničke fotografije iz 2019. godine možete vidjeti ovdje.

Najnovije

Nastava u vrijeme pandemije

Obrnuta učionica kao rješenje

Maksuda Muratović

Dan asteroida

Uloga grupe Queen u podučavanju fizike

Amna Dervišagić

Googlanje umjesto razmišljanja

Ima načina da se đaci potaknu da misle, samo treba vremena i truda

Maksuda Muratović

Besplatna internet-pomagala, a nisu džaba

Phet simulacije u nastavi fizike

Maksuda Muratović

Fizika u stvarnom životu

Kako nam kokice mogu pomoći da bolje razumijemo uticaj pritiska i temperature na brzinu kretanja?

Amna Dervišagić