Medijska kultura

Svjetski mediji o obrazovanju

Savjeti za roditelje pred novu školsku godinu

Merima Dervišić

01.09.2020

Djeca mogu osjećati strepnju u vezi s pozicijom u razredu ili među grupom prijatelja – objasnite im da se prijateljstva mijenjaju, to će im pomoći da se prilagode.

Ilustracija: Evgeny Atamanenko / Shutterstock.com

Psihologinje Bettina Hohnen i Jane Gilmour za Guardian su sastavile listu od osam savjeta za porodice djece koja u septembru ponovo kreću u školu.

 

Ukoliko vi smatrate da se djeca trebaju vratiti u škole, i vaše dijete će razmišljati na isti način.

Povratak u školu znači povratak rutini, ali ne i danas kada su se pravila u većini škola prilagodila razvoju pandemije. Ukoliko vidite da su vaša djeca uznemirena, bitno je da im na smiren način objasnite kako je sigurno da se vrate u školu. Objasnite im, koristeći što više detalja, na koji način će se njihov školski dan promijeniti i šta se od njih očekuje. Tako ćete im pomoći da lakše prevaziđu svaku promjenu u školskom okruženju. Isto tako, ukoliko nekada zaborave neko novo pravilo, recite im kako je to sasvim normalno i kako svima treba vremena da se naviknu na novu situaciju.

 

Dobro se upoznajte sa onim što se može, a pomirite se s onim što se ne može predvidjeti

Dosljednost je najbolji način da se djeci pruži osjećaj sigurnosti. Planirajte događaje koji su izvjesni, kao što je, recimo, zajednički porodični obrok. Osjećaj sigurnosti pružit ćete im i ukoliko jasno odredite pravila u vezi s odlaskom u krevet ili upotrebom tehnologije. Vanjski svijet može se mijenjati, štaviše – opet možemo biti prinuđeni da živimo u karantinu. Bitno je da o takvim događajima pričate kao o gnjavaži, a ne kao o katastrofi, i da neobične događaje objasnite običnim terminima. Naprimjer, kada se pojavi stomačni virus u školi, moramo se ponašati drugačije – isto se dešava sa COVID-om – ako ga objasnite na način na koji je njima prepoznatljiv, koristit će strategije suočavanja sa stresom koje već posjeduju. Bitno je i da budete iskreni kako ne biste izgubili njihovo povjerenje u vrijeme kada je svijet u neizvjesnoj situaciji. Isto tako, ako ne znate odgovor na neko pitanje, recite to djetetu.

 

Dajte djeci podršku kako bi izrazila svoje brige

Vrijeme koje provedemo razdvojeni od drugih ljudi može dovesti do anksioznosti, a naš zadatak je da pomognemo djeci da toleriraju tu anksioznost tako što ćemo im objasniti širi kontekst. Čak su i oni mlađi najvjerovatnije bili izloženi nekim strašnim vijestima, pa je bitno da sa njima pričamo smireno. Ukoliko vam kažu da ne žele ići u školu, saznajte zašto. Napravite listu briga, od najveće do najmanje. Izbjegavanje je loša strategija kada se radi o anksioznosti, a misao o nečemu često je strašnija nego bilo kakva radnja. Zatim sa njima napravite plan i nagradite ih nakon prvih koraka, jer su oni često najteži.

 

Mladi mozak najbolje uči kad je smiren

Mnogi roditelji boje se da će im dijete stagnirati i prestati učiti. Ako se djeca raduju povratku u školu, bitno je da i roditelji ispolje entuzijazam. Ukoliko se, pak, osjećaju nespremnima, prevelik pritisak na akademski uspjeh može biti kontraproduktivan. Dobrostanje djeteta treba da bude na prvom mjestu, kako za škole tako i za roditelje. Tek onda možemo očekivati dobre akademske rezultate. Dobronamjernost i pomoć danas su bitniji nego ikad.

 

Moguće je da se njihov krug prijatelja promijenio

Odlazak u školu, pored učenja, znači i druženje. Djeca mogu osjećati strepnju u vezi sa svojom pozicijom u razredu ili među grupom prijatelja i prijateljica. Objasnite im da se prijateljstva mijenjaju – to će im pomoći da se prilagode i budu otvorena za promjene. Za djecu koja imaju strah od socijaliziranja, potrebno je malo truda porodica i organiziranje druženja sa njihovim vršnjacima i vršnjakinjama.

 

Pomozite im da komuniciraju s vama

Neka su djeca otvorena, dok druga na upit o školi daju jednosložne odgovore. Povučeniju djecu ne treba previše ispitivati, nego im dati vremena i pričati im o tome kako ste vi proveli dan. To im daje poruku da ste spremni na razgovor kad god ona budu spremna. Druga će djeca mnogo pričati o onome što ih brine i bitno je preusmjeriti i ograničiti te brige kako se ne bi otele kontroli. Konstantno uvjeravanje neće vam pomoći – recite im da napišu ili nacrtaju ono što ih brine i sa njima redovno pričajte o tome.

 

Slušajte, razmišljajte i – ovo je najteži dio – prihvatite

Nezavisno od stila koji vaše dijete koristi u komunikaciji, savjet je isti: prvo ga saslušajte, a onda preformulirajte ono što je reklo. Na taj način će znati da ste ga čuli, što će mu pomoći u razumijevanju vlastitih osjećaja i misli. Slušanje i prihvatanje samo po sebi iscjeljuje.

 

Razumijte emocije i suosjećajte, pa tek onda rješavajte problem

U ovom polugodištu očekujte mnogo različitih emocija, od ushićenja, anksioznosti, tuge, do bijesa. Mlađima pomozite da imenuju emocije, ali ne pokušavajte popraviti situaciju. Dovoljno je da ste uz njih i da im pokažete empatiju. Tek nakon toga možete pokušati pomoći djetetu. Naprimjer, ukoliko vaše dijete plače jer želi da škola bude kao prije, prvo ga saslušajte i recite mu kako i vi želite da život bude kao prije. Recite mu da je situacija teška, ali da će znati kako se nositi sa njom i da će nakon toga biti jače i pametnije. Kao i svi mi.

 

Izvor: The Guardian: Psychologists' tips: preparing children for return to school

Najnovije

Svjetski mediji o obrazovanju

Djeca koja odrastaju u zelenilu imaju viši IQ

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

U Madridu će nova školska godina početi nastavničkim štrajkom

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Upravljanje razredom – sedam grešaka i sedam rješenja koje nudi nauka

Merima Dervišić

Zapisi iz učionice

Film

Mirza Ahmetović

Svjetski mediji o obrazovanju

Nazad u školske klupe prepolovljene pilama

Merima Dervišić