Iz dječije perspektive

U njihovim cipelama

Eksperimenti u razrednoj nastavi

Edina Međić

31.03.2021

Provjere znanja nakon eksperimenta pokazale su bolje razumijevanje i funkcionalniju upotrebu naučenog. Povećao se interes i motivacija za rad.

Ilustracija: Syda Productions / Shutterstock.com

Nastavni proces treba motivisati učenike da što više učestvuju u praktičnom radu, jer činjenice i informacije su dostupne bilo kada i bilo gdje, ali je put do spoznaje mnogo zahtjevniji. On se najlakše prelazi praktičnim radom, s kojim treba početi već u nižim razredima osnovne škole zato što su tada đaci još uvijek razigrani i nespremni za puko usvajanje činjeničnog znanja.

Upoznavanjem djece sa istraživanjima i eksperimentima motivirat ćemo ih da uče, nastavni proces učiniti zabavnijim i zanimljivijim, a samim tim razviti brojne vještine i drugačiji način spoznavanja činjenica, okruženja i svijeta uopšte. Učenici tako neće samo usvajati znanje, nego i sposobnost posmatranja, kritičkog mišljenja, prosuđivanja i logičkog zaključivanja. Ovladat će i koracima znanstvenih postupaka.

Većina nastavnika koji rade u nižim razredima osnovne škole pokušava ispoštovati princip zornosti i razviti pažljivo posmatranje, ali im nastavni plan i program ostavlja vrlo malo vremena za to. Istovremeno, dio nastavnika smatra da đaci nižih razreda nisu spremni za istraživačke postupke.

Pokušala sam sa svojim učenicama ispitati mogućnosti izvođenja eksperimenata, njihov uticaj na funkcionalno znanje, i ispitati njihovo mišljenje o provođenju eksperimenata.

To mi je najlakše bilo provjeriti u obradi teme Biljke. Izučavajući životne zajednice, biljne organe i njihovu ulogu, biljnu ćeliju i njene dijelove, realizovali smo mnogo eksperimenata. Neka od pitanja na koja smo tražili odgovore bila su: da li su biljke sastavljene od ćelija, zašto luk izaziva suze, da li biljka proizvodi hranu u procesu fotosinteze, da li korijen upija vodu korijenskim dlačicama, zašto biljka u čaju otpušta boju pri dodiru s toplom vodom, da li biljka vrši transpiraciju... Učenice su u obrazac bilježile pitanje i pretpostavku odgovora, tok eksperimenta i zaključke, te su tako usvajale i znanstveni pristup istraživanja nekog problema. Svojim radom dokazale su da su sposobne i motivisane za takav način rada.

U toku rada pratila sam angažman đaka, a znanje provjeravala usmeno i putem pismenog rada. U usmenoj prezentaciji rješavali su problem u kojem su koristili znanja iz realizacije eksperimenata, ali i iz svakodnevnog života. Pismena provjera bila je test sa različitim tipovima zadataka na tri nivoa, po Bloomovoj taksonomiji. Oba vida ispitivanja pokazala su bolje razumijevanje i funkcionalniju upotrebu naučenog. Povećao se interes i motivacija za rad.

Kasnije sam mišljenje učenika i učenica dobila anketom koju su individualno popunjavali – trebali su iskazati stepen slaganja s navedenom tvrdnjom.

 

  1. Nastava prirode je zanimljiva.

Sa ovom tvrdnjom u potpunosti se složilo 14 đaka (77,77%), dok su 4 (22,23%) izrazila djelimično slaganje.

 

  1. Najviše mi odgovaraju sljedeće metode rada (mogućnost više odgovora):
  1. razgovor (6 ili 33,33%)
  2. pismeno izlaganje (1 ili 5,55%)
  3. demonstracija (2 ili 11,11%)
  4. rad s tekstom (6 ili 33,33%)
  5. diskusija (6 ili 33,33%)
  6. pismeni rad (3 ili 16,66%)
  7. praktičan rad (9 ili 50%)
  8. laboratorijski rad ili eksperimenti (10 ili 55,55%)
  9. grafički rad (1 ili 5,55%)

 

  1. Tokom časova sam se dobro osjećao/la.

U potpunosti se složilo 10 učenika (55,55%), a 8 (44,44%) je zabilježilo da se djelimično slaže.

 

  1. Časovi su bili zanimljivi za 13 (72,22%) đaka, a djelimično za njih 5 (27,78%).

 

  1. Nakon časa mogu ponoviti nastavne sadržaje.

U potpunosti se slažem obilježilo je 11 (61,11%) učenika, djelimično se slažem 6 (33,33%), a jedan (5,55%) učenik se ne slaže s tvrdnjom.

 

  1. Nastavnik je dobro objasnio nastavni sadržaj.

U potpunosti se složilo 14 (77,77%), djelimično 3 (16,66%), a ne slaže se jedan đak (5,55%).

 

  1. Razumio/razumjela sam sve što smo radili/e na času.

U potpunosti se slaže 10 (65,55%), a djelimično 8 (44,44%) učenica.

 

  1. Čas me potaknuo na razmišljanje.

U potpunosti se slaže 15 (83,33%), djelimično 2 (11,11%), a jedan (5,55%) đak se ne slaže s tvrdnjom.

 

  1. Potražit ću dodatne sadržaje o temi časa.

Dodatne sadržaje će potražiti 10 (55,55%) đaka, dok se 6 (33,33%) djelimično složilo s tvrdnjom. Dva učenika (11,11%) ne slažu se s tvrdnjom.

 

  1. Nastavnik me potaknuo na učenje u nastavi.

U potpunosti se slažem zabilježilo je 12 (66,60%), djelimično 4 (22,22%), a ne slažu se dva (11,11%) učenika.

 

  1. Đaci su imali mogućnost ocjenjivanja časa. Tako je njih 13 (72,22%) dalo ocjenu 5, tri (16,66%) su dala ocjenu 4, jedan (5,55%) ocjenu 3 i jedan ocjenu jedan.

 

Anketa mi je pokazala šta moji učenici i učenice misle i na čemu još treba raditi. Sad je jasno da je moguće realizovati istraživanja i eksperimente u nižim razredima osnovne škole bez obzira na opterećenost plana i programa. Dokazali smo da su đaci sposobni za taj vid rada i da je znanje funkcionalnije i trajnije. Njihovi interesi i želje pokazuju nam put kojim trebamo ići u nastavnom procesu.

Najnovije

Gimnazijalka iz Bosanske Krupe otkrila geoglif u Mongoliji

Otkriće kao poticaj za daljnje učenje

Amna Dervišagić

Pravila su pravila, a život je život

Peti razredi spašavaju norme

Dženisa Mešanović

Uticaj pandemije na rad u školama

Trebaš biti virtuoz da smisliš kako da rade sami i imaju osjećaj zajedništva

Edina Međić

Motivacija djece kao svakodnevni izazov

Da bi motivisale učenice, nastavnice moraju raditi više

Maksuda Muratović

U njihovim cipelama

Konvencije o pravima djeteta u BiH u slučaju djece s dijabetesom

Edina Međić