Obrazovna politika

Zakon i kolektivni ugovor u koliziji

Stručno usavršavanje nastavnica

Arifa Isaković

22.09.2021

Zar nije logično da koeficijent za obračun plaća magistara i doktora nauka bude u skladu s njihovom stručnom spremom?

Ilustracija: safriibrahim / Shutterstock.com

Pri zasnivanju radnog odnosa nastavnice sa dvije, tri, četiri ili pet godina studija imaju isti status, a kod određivanja koeficijenata za obračun plaća nemaju!?

Kolektivni ugovor za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje predviđa isti koeficijent za obračun plaće nastavnicima sa VII stepenom stručne spreme i sa završenim I ili II ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, a nastavnici sa VI stepenom, odnosno oni sa višom stručnom spremom, imaju znatno niži koeficijent.

 

Slika 1

Službene novine Kantona Sarajevo / Godina XXV - Broj 36 / Str. 9-11 (Tabelu prilagodio: Školegijum)

 

Dakle, nastavnicima sa završenim prvim ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa priznaje se koeficijent visoke stručne spreme, ali oni su, isto kao i nastavnici s višom stručnom spremom, mogli konkurisati i biti primljeni na poslove nastavnika do 1. septembra 2021. godine. Za dalje ne znamo jer još nije dogovoreno.

Osim toga, u Kolektivnom ugovoru za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo piše: Plaće radnicima, utvrđene na način iz st. (2), (5) i (8) ovog člana, ne mogu biti manje od plaća radnika u državnoj upravi (organima uprave), kulturi, srednjem i visokom obrazovanju iste stručne spreme i složenosti poslova. No, prema Registru zaposlenih u javnom sektoru u Kantonu Sarajevo, osnovna plaća asistenata na fakultetima Univerziteta u Sarajevu sa završenim II ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa je 1.354 KM, a osnovna plaća nastavnika sa VII stepenom stručne spreme ili sa završenim II ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, nastavnika sa zvanjem magistra nauka i nastavnika sa zvanjem doktora nauka je 1.165 KM!

Od nastavnika se, prema Pravilniku o stručnom usavršavanju odgajatelja, profesora/nastavnika i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim, srednjim školama i domovima učenika (iz 2004. godine) očekuje i da se stručno usavršavaju, individualno i kolektivno, ali za to je predviđen jedan školski čas ili 45 minuta sedmično!

U stručno usavršavanje, između ostalog, spada: praćenje stručnih listova i časopisa i druge stručne literature, naučno-istraživački rad, objavljivanje publikacija, učešće na savjetovanjima, seminarima, kursevima, naučnim ekskurzijama, i studijska putovanja. Teorijski, nastavnici su dužni raditi sve to, ali u praksi školske uprave prate i provjeravaju samo izvođenje oglednih i uglednih časova i učešće u radu stručnih organa ustanove; druge obaveze niko ne provjerava. Ovo znači da nastavnici i nastavnice, pratili ili ne stručnu literaturu, pisali ili ne naučno-istraživačke radove, učestvovali ili ne na seminarima, imaju istu plaću. Njihov ugled se ne mijenja ni među đacima ni među roditeljima, a ni među radnim kolegama i kolegicama.

Te obaveze izvršavaju uglavnom nastavnici koji su završili ili žele završiti magistarske i doktorske studije, ali taj viši stepen obrazovanja ne samo da neće donijeti veću plaću, nego, kao i nastavnici s nižom stručnom spremom, u okviru svoje 40-satne radne sedmice imaju obavezu jedan sat stručnog usavršavanja! Moraju, iako su već prekvalificirani i, možemo reći, potplaćeni!

Uključivanjem djece s lakšim i težim poteškoćama u razvoju u redovne škole stručno usavršavanje nastavnica proširilo se i na polje medicine, i to ne mijenja njihovu osnovnu plaću, iako je osnovna plaća doktora medicine (VII stepen stručne spreme) 1.973 KM – gotovo 800 KM veća od nastavničke, bez obzira na stepen obrazovanja!

Poredeći Pravilnik o stručnom usavršavanju i Kolektivni ugovor nameće se zaključak da se od nastavnika očekuje da u okviru svog stručnog usavršavanja rade sve ono što je potrebno za sticanje naučnog zvanja magistra i doktora nauka, ali se očekuje da nikad ne steknu to zvanje! Mogu steći, ali im Ministarstvo ne priznaje naučno zvanje! U javnim kritikama školstva često se može čuti da su nastavnici nestručni, a Ministarstvu je stručno usavršavanje i stručna sprema nastavnog kadra problem u kontekstu plaće – već duže vrijeme ignorišu zahtjeve nastavnika za povećanje koeficijenata u skladu sa stepenom obrazovanja i usavršavanjima. Osim toga, stručna sprema i koeficijenti za obračun plaća problem su i među nastavnicima koji ne trpe razlike u plaćama pozivajući se na pravo na jednaku plaću za jednak posao. No, ako se to primijeni u obrazovnom sistemu – obesmišljava se stručno usavršavanje jer, u konačnici, stručna sprema nema nikakve veze sa stručnim usavršavanjem na koje su nastavnice zakonom obavezane! Ako se od profesorica u osnovnim i srednjim školama očekuje i naučno-istraživački rad, ako je prije petnaest godina Ministarstvo napravilo znatnu razliku u koeficijentima za obračun plaća između nastavnica sa višom i visokom stručnom spremom, a radno mjesto nastavnica nije zahtijevalo visoku stručnu spremu, zar nije logično da i koeficijent za obračun plaća magistara i doktora nauka bude u skladu s njihovom stručnom spremom?

Kolektivnim ugovorim propisane su mjere zaštite radnika u osnovnim školama u postupku zaštite dostojanstva, odnosno od diskriminacije i mobinga, ali niko nastavnike i nastavnice nije zaštitio od plaće nedostojne njihove stručne spreme i sve veće složenosti njihovog posla.

Najnovije

Kad komisija ima diskreciono pravo

Nula bodova za rad u trinaest škola

Nakon izmjena Zakona o visokom obrazovanju

Lubrikacija privremenih odluka naspram sistemskog rješenja

Hana Vranac

Idealni obrazovni sistem u BiH

Čekajući Godoa

Maksuda Muratović

Prilog javnoj raspravi o novim kurikulumima u Zeničko-dobojskom kantonu

Razlike su minimalne

Edina Međić

Komisije za prijem novih zaposlenika

Abakusi u hladu fikusa

Dženeta Ajanić