Obrazovna politika

Uz javnu raspravu o kurikulumima u Zeničko-dobojskom kantonu

Smanjen broj obaveznih knjiga mogao bi biti mač s dvije oštrice

Mirza Herco

24.01.2022

U obavezne sadržaje uključena su recentna književna djela, uvršteni su film i pozorište, a zastupljena je i medijska pismenost kao jedan od važnih aspekata pismenosti.

Ilustracija: Dzelaluddin / Shutterstock.com

U Zeničko-dobojskom kantonu u toku je javna rasprava o kurikulumima za osnovne škole i gimnazije. Kao nastavnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i književnosti uočio sam da nema većih razlika među pojedinim jezicima i pripadajućim književnostima, ali su, u odnosu na kurikulume iz 2008. godine, uvedeni pojmovi čitalačka pismenost, jezička pismenost i medijska pismenost. Promjene nisu velike, ali mogu značiti početak reformi jer predloženi kurikulum ipak donosi korisne novitete, s tim da mislim kako bi nam trebalo više časova posvećenih debati i da bi smanjen broj obaveznih knjiga mogao biti mač s dvije oštrice na nivou općih kompetencija učenika i učenica.

 

Prvi razred

U okviru čitalačke pismenosti od nastavnice se očekuje da učenik pažljivo čita ili sluša tekst s ciljem razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka, na sadržajnom i izražajnom nivou razlikuje i opisuje književni tekst prema strukturi, temi i žanru, te usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove, opisuje i upoređuje književne tekstove u kontekstu književnog i historijskog razdoblja u kojem se javljaju, čita i objašnjava informativne tekstove o historiji bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, integriše i procjenjuje sadržaj predstavljen u različitim medijima i formatima. 

Obavezni i dodatni tekstovi isti su kao u prethodnom kurikulumu (2008), s tim da se pojavljuje novi – Asag Miljenka Jergovića. Obavezni književni tekstovi za cjelovito čitanje (lektira) su: Homerova Odiseja, Sofoklova Antigona, Banović Strahinja i Hasanaginica.

U kurikulumu za srpski jezik i književnost neki tekstovi nisu navedeni kao obavezni, poput Jergovićeve priče ili Džamonjine Ratne priče. Suštinski, taj kurikulum je nešto manjeg obima u odnosu na bosanski ili hrvatski jezik i književnost, a svi ostali sadržaji su identični. Isto važi i za ishode učenja za sva tri jezika.

U programu koji se bavi jezičkom pismenošću očekuje se da učenik pokazuje vladanje gramatičkim pravilima predviđenim gradivom za prvi razred i njihovom primjenom, pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i njihovom primjenom, usvaja i koristi nove riječi i izraze, učestvuje efikasno u nizu razgovora i sarađuje s različitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izražavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo, kreira jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici, piše rad usavršavajući ga planiranjem, revizijom, redigovanjem ili pokušajem novog pristupa. 

Za jezičku pismenost predviđeni su isti sadržaji iz gramatike, pravopisa i leksike za sva tri jezika i isti je broj pismenih zadataka.

U toku školske godine učenici i učenice moraju uraditi četiri školske pismene zadaće, u skladu s ključnim sadržajima – dva teksta vezana za opisivanje kao tip vezanog teksta, jedan esej potaknut književnoumjetničkim djelom i jedan tekst s ciljem stvaralačkog izražavanja prema ličnom interesu (slobodna tema). Pored obaveznih pismenih zadaća, pišu i jedan tekst funkcionalnog stila, prema izboru. Također, organizuju se usmene vježbe – jedan govor (monološki tekst) informativnog karaktera na zadatu temu i jedan govor o poznatoj ličnosti.

Zadatak medijske pismenosti je da učenik/učenica istražuje različite izvore s ciljem izgradnje i prezentacije znanja i ideja i koristi različite kreativne postupke i savremene tehnologije za kreiranje i objavljivanje različitih sadržaja, te ostvari interakciju i saradnju s drugima. 

Sadržaji iz historije jezika, gramatike i opće lingvistike isti su kao u prethodnom kurikulumu.

 

Drugi razred

U okviru čitalačke pismenosti od učenika se očekuje da pažljivo čita ili sluša tekst radi razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka, da na sadržajnom i izražajnom nivou razlikuje i opisuje književni tekst prema strukturi, temi i žanru, te usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove, da opisuje i upoređuje književne tekstove u kontekstu književnog i historijskog razdoblja u kojem se javljaju, da čita i objašnjava informativne tekstove o historiji bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, da integriše i procjenjuje sadržaj predstavljen u različitim medijima i formatima. Od novih sadržaja (tekstova) predložen je Izbor iz poezije Stanka Vraza, a obavezne lektire su: Izbori iz Soneta Frančeska Petrarke (deset soneta po izboru), pet novela po izboru iz Dekamerona Đovanija Bokača, Don Kihot Miguela Servantesa, Volterov Kandid, Geteovi Jadi mladog Vertera i Šekspirov Hamlet. Predviđeni kurikulum koji se odnosi na književnost isti je za sve nacionalne jezike.

Kad je riječ o jezičkoj pismenosti, od učenika se očekuje da pokazuje vladanje gramatičkim pravilima predviđenim za drugi razred gimnazije i njihovom primjenom, da pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i njihovom primjenom, da usvaja i koristi nove riječi i izraze, da efikasno učestvuje u nizu razgovora i saradnji s različitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izražavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo, da kreira jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici, da piše rad usavršavajući ga planiranjem, revizijom, redigovanjem ili pokušajem novog pristupa. 

Noviteti su da učenik/učenica treba naučiti da daje komentar na aktuelnu vijest, izvještaj, diskusiju, anketu i intervju na zadatu temu, te savladati funkcionalne stilove kao što su esejistički i stripovni. Također, treba savladati slobodno pisanje u vezi s obrađenim oblicima izražavanja, te dobiti radionicu kreativnog pisanja – pisanje pripovijetke. Predviđene aktivnosti iste su za sve nacionalne jezike. 

Ciljevi za medijsku pismenost koje učenik/učenica treba ostvariti su: naučiti istraživati različite izvore s ciljem izgradnje i prezentacije znanja i ideja, koristiti različite kreativne postupke i savremenu tehnologiju, kreirati i objaviti različite sadržaje, te ostvariti interakciju i saradnju s drugima.

U toku školske godine učenice i učenici moraju imati četiri školske pismene zadaće, u skladu s ključnim sadržajima, i to dva teksta vezana za pripovijedanje kao tip vezanog teksta, jedan esej potaknut književnoumjetničkim djelom i jedan tekst s ciljem stvaralačkog izražavanja, prema ličnom interesu (slobodna tema). Pored obaveznih pismenih zadaća, đaci pišu komentar na aktuelnu vijest, te različite tekstove koristeći se monologom i dijalogom, kao i jedan tekst funkcionalnog stila, prema izboru. Također, predviđene su usmene vježbe – jedan govor (monološki tekst) na zadatu temu i jedan dijaloški tekst s obilježjima pripovjednog diskursa, naprimjer izvještaj, anketa i intervju.

 

Treći razred

U okviru čitalačke pismenosti đaci trećeg razreda gimnazije trebaju savladati pažljivo čitanje i slušanje teksta s ciljem razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka, trebaju znati na sadržajnom i izražajnom nivou analizirati i uporediti književne tekstove iste teme, strukture ili žanra i primijeniti književnoteorijske pojmove, interpretirati književne tekstove s obzirom na kontekst književnog i historijskog razdoblja u kojem se javljaju, čitati i objašnjavati informativne tekstove o historiji bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, integrisati i procjenjivati sadržaj predstavljen u različitim medijima i formatima. Nova obavezna književna djela su Na rubu pameti Miroslava Krleže i Pusta zemlja T. S. Eliota, a dodatna Mizantrop Ahmeta Muradbegovića i eseji Virdžinije Vulf. Obavezni književni tekstovi za cjelovito čitanje su (za sva izborna područja) Zločin i kazna F. M. Dostojevskog, Proces Franca Kafke, Grozdanin kikot Hamze Hume, Ibzenova Nora, Bodlerovo Cvijeće zla i Krležin roman Na rubu pameti, dok je dopunski za pedagoško izborno područje Zolin Žerminal, a za jezičko izborno područje Tolstojeva Ana Karenjina i Zolin Žerminal.

Razlika u sadržajima za čitalačku pismenost u tome je da su obavezni sadržaji za srpski jezik i književnost definisani prema stilskim formacijama (realizam, moderna, avangarda), dok za bosanski i hrvatski to nije slučaj, nego se u kurikulumu navodi lista obaveznih tekstova bez stilskih odrednica, s tim da navedeni tekstovi pripadaju istim književnima pravcima. 

Zadaci iz jezičke pismenosti koje učenik treba ostvariti su da pokazuje vladanje gramatičkim pravilima predviđenim za treći razred i njihovom primjenom, pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i njihovom primjenom, usvaja i koristi nove riječi i izraze, efikasno učestvuje u nizu razgovora i sarađuje s različitim sagovornicima, nadograđuje ideje drugih i izražava vlastite ideje jasno i uvjerljivo, kreira jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici, piše rad usavršavajući ga planiranjem, revizijom, redigovanjem ili pokušajem novog pristupa.

Predviđeni sadržaji iz jezičke pismenosti (gramatika, pravopis, leksika) isti su za sva tri jezika.

U pedagoškom i jezičkom izbornom području obavezne su četiri školske pismene zadaće (jedan tekst vezan za raspravljanje kao tip vezanog teksta, dva eseja potaknuta književnoumjetničkim djelima i jedan tekst na slobodnu temu s ciljem stvaralačkog izražavanja, prema ličnom interesu), dok u ostalim izbornim područjima đaci imaju tri obavezne školske pismene zadaće (jedan tekst vezan za raspravljanje kao tip vezanog teksta, jedan esej potaknut književnoumjetničkim djelom i jedan tekst s ciljem stvaralačkog izražavanja, prema ličnom interesu, na slobodnu temu). Pored obaveznih pismenih zadaća, učenice i učenici pišu i jedan tekst funkcionalnog stila, prema izboru. Također, organizuje se usmena vježba koja podrazumijeva učešće u najmanje jednoj debati na zadatu temu.

Iz medijske pismenosti od učenika i učenica očekuje se da istražuju različite izvore s ciljem izgradnje i prezentacije znanja i ideja, da koriste različite kreativne postupke i savremenu tehnologiju, da kreiraju i objave različite sadržaje, te ostvare interakciju i saradnju s drugima.

 

Četvrti razred

Ciljevi koji se odnose na čitalačku pismenost u četvrtom razredu su da učenik/učenica pažljivo čita ili sluša tekst radi razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka, analizira i upoređuje književne tekstove iste teme na sadržajnom i izražajnom nivou, analizira i obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje uticaj različitih konteksta na književni tekst, čita i objašnjava informativne tekstove o historiji bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, integriše i procjenjuje sadržaj predstavljen u različitim medijima i formatima. 

Novi obavezni tekstovi su: Murakamijev Kafka na žalu, Kad sam bio hodža Damira Ovčine; za jezičko i pedagoško izborno područje Lovrenovićev Liber memorabilium i Jergovićev Freelander; za jezičko izborno područje Brešanova predstava Hamlet u selu Mrduša Donja i Vešovićev izbor iz eseja, te, dodatno, Izbor iz poezije Amira Brke, Uhvati zeca Lane Bastašić, roman Itake Benjamina Bajramovića, Kad bi ovo bila predstava Almira Imširevića. Obavezni književni tekstovi za cjelovito čitanje za sva izborna područja su Kamijev Stranac, Andrićeva Prokleta avlija, Selimovićev roman Derviš i smrt, poema Jama Ivana Gorana Kovačića, Dizdarev Kameni spavač.

Kao i u predloženom kurikulumu za treći razred, razlika u sadržajima iz čitalačke pismenosti u tome je da je obavezni sadržaj za srpski jezik i književnost definisan prema stilskim formacijama (modernizam i postmodernizam), dok to nije slučaj sa bosanskim i hrvatskim jezikom i književnošću, nego je lista obaveznih tekstova navedena bez stilskih odrednica. Uz ovo, kurikulum za srpski jezik i književnost ne predviđa obradu funkcionalnih stilova u četvrtom razredu, što je za ostala dva jezika predviđeno.

Posebna novost je da se u kurikulumu predlaže i gledanje filmskih adaptacija u skladu s pročitanim književnim tekstovima i književnim temama (Stranac, Derviš i smrt, Ugursuz, Prokleta avlija), potom aktuelnih pozorišnih adaptacija, i to drama, opera, baleta, u skladu s pročitanim književnim tekstovima i književnim temama, gledanje stripovne adaptacije Stranca iz olovke Žaka Fernandeza, te animiranih i dokumentarnih filmova, radiodrama, radijskih i televizijskih emisija.

Za jezičku pismenost predviđeno je da učenik/učenica pokazuje vladanje gramatičkim pravilima i njihovom primjenom, vladanje pravopisnim pravilima i njihovom primjenom, usvaja i koristi nove riječi i izraze, efikasno učestvuje u nizu razgovora i saradnji s različitim sagovornicima, nadograđuje ideje drugih i izražava vlastite ideje jasno i uvjerljivo, kreira jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici, piše rad usavršavajući ga planiranjem, revizijom, redigovanjem ili pokušajem novog pristupa, slobodno piše u vezi s obrađenim oblicima izražavanja, te da prođe radionicu kreativnog pisanja i pisanja dramskog teksta. Ovi sadržaji jednaki su za sve jezike.

Za izborno područje pedagogije i jezika planirane su četiri obavezne školske pismene zadaće (dva eseja potaknuta književnoumjetničkim djelom, jedan tekst administrativne forme po izboru nastavnice/nastavnika i jedan tekst s ciljem stvaralačkog izražavanja, prema ličnom interesu, na slobodnu temu), a u ostalim izbornim područjima obavezne su tri školske pismene zadaće (dva interpretativna eseja potaknuta književnoumjetničkim djelima i jedan tekst administrativne forme po izboru nastavnice/nastavnika).

Ciljevi medijske pismenosti za četvrti razred su da učenik/učenica istražuje različite izvore radi izgradnje i prezentacije znanja i ideja, koristi različite kreativne postupke i savremenu tehnologiju, da kreira i objavi različite sadržaje, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.

Osim što imam dilemu je li Murakamijev roman Kafka na žalu preporučiv za đake, jer u nekoliko pasusa ima eksplicitne opise seksualnih scena koje su, rekao bih, na rubu pornografije, prijedlog kurikuluma za gimnazije u Zeničko-dobojskom kantonu donosi izvjestan broj noviteta u književnim tekstovima, što je naročito izraženo u sadržaju predviđenom za prvi i četvrti razred uključivanjem recentnih književnih djela u obavezni dio. Također je pohvalno što je zastupljena i medijska pismenost kao jedan od važnih aspekata pismenosti. U dijelu koji se odnosi na jezičku pismenost došlo je do određenih premještanja sadržaja koji su bili prisutni tek u četvrtom razredu (funkcionalni stilovi) u niže razrede. Posebno je bitno da se u nastavne planove uključuju film i pozorište. U ovom prijedlogu kurikuluma imamo nove formulacije nastavnih cjelina u odnosu na nekadašnje (književnost, jezik).

Dakle, u gimnaziji se pomjeramo naprijed, dok srednje tehničke i stručne škole čekaju na svoju reformu i rade po nastavnim planovima iz 1995. godine?!

Najnovije

Kad politika uđe u škole

U udžbenicima istorije u Republici Srpskoj nema ZAVNOBiH-a

Rubina Čengić

Stari papir, Novi Grad

Bilješka sa javne rasprave o Budžetu Općine Novi Grad za 2023. godinu

Nenad Veličković

Dok čekamo novog ministra_icu za vruć krompir koji nosi nepovoljan omjer rizika i profita

Inercija i improvizacija

Nenad Veličković

Dok čekamo odgovore kantonalne ministrice obrazovanja

Kad momak koji otvara e-mailove, zapravo pomoćnik ministra, dobije zadatak...

Rubina Čengić

Kantonalni stručni aktivi ostali samo u pravilnicima

Plaši li se obrazovna vlast saradnje među nastavnicima

Arifa Isaković