Obrazovna politika

Uz novu reformu

Ishodi učenja ne mijenjaju podučavanje

Arifa Isaković

16.02.2022

Dakle, razlika između podučavanja prije najavljene reforme i uz nju je – samo u terminologiji!

Ilustracija: PICTOR PICTURE COMPANY / Shutterstock.com

Uz najave da u školskoj 2022/23. godini nastava počinje u skladu s najavljenom reformom obrazovanja, barem u Kantonu Sarajevo, često se može čuti definicija ishoda učenja kao skupine sposobnosti koje izražavaju ono što će učenik znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon što završi proces učenja. Na osnovu toga se stiče dojam da se nastava u školama dosad odvijala neorganizirano, da nastavnice nisu znale zašto podučavaju, a đaci zašto neke sadržaje uče. 

Možda nije loše podsjetiti se da se do sada u školama podučavalo na osnovu ciljeva i zadataka – za svaki čas nastavnik je morao odrediti cilj i zadatke nastavne jedinice, te metode i oblike rada kojima ih planira ostvariti, i to sve u pisanoj formi u nastavnim pripremama. One su, praktično, konkretizacija nastavnih planova i programa. Do 2018. godine planovi i programi za sve predmete bili su zasnovani na ciljevima, a onda je ekspertna komisija Ministarstva za odgoj i obrazovanja Kantona Sarajevo provela reviziju. Sada imamo sljedeću situaciju:

  • Nastavni plan i program za Bosanski jezik i književnost/Hrvatski jezik i književnost/ Srpski jezik i književnost zasniva se na odgojno-obrazovnim ciljevima i postignućima;
  • Nastavni plan i program za Engleski jezik na odgojno-obrazovnim ishodima
  • Nastavni plan i program za Matematiku na obrazovnim postignućima
  • Nastavni plan i program za Historiju na ishodima učenja
  • Nastavni plan i program za Geografiju na odgojno-obrazovnim ishodima
  • Nastavni plan i program za Tehničku kulturu na očekivanim postignućima
  • Nastavni plan i program za Biologiju na ciljevima i obrazovnim ishodima
  • Nastavni plan i program za Fiziku na ciljevima, zadacima i očekivanim ishodima
  • Nastavni plan i program za Muzičku kulturu na ciljevima i ishodima učenja

 

U didaktičko-metodičkoj literaturi iz Hrvatske (BiH iz ove oblasti nema ozbiljnijih studija), objavljenoj na portalu škole.hr., može se naći digitalni Priručnik za učenje i poučavanje iz 2007. godine, a u njemu i definicije cilja i zadataka časova. 

Cilj je izražena namjera, iskaz očekivanja i djelotvornosti odgojno-obrazovnog procesa. Odgovara na pitanje: što trebamo/želimo postići ostvarenjem nastavnog susreta/sata/situacije? Ostvarenje mora biti mjerljivo nekim od oblika, postupaka i instrumenata vrjednovanja. Ono se provodi na kraju sata, ili na kraju neke druge vremenske ili sadržajne jedinice. 

Zadaci su razrada postupaka ka ostvarenju tog cilja. Cilj konkretiziramo nizom zadataka koji će nam pomoći u ostvarenju didaktičke namjere. Zadatci kojima ostvarujemo postavljeni cilj su odgojni i obrazovni. 

U metodičkom priručniku Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja autorice Marijane Marinović, koji je 2014. godine izdala Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, objašnjena je povezanost ciljeva i ishoda učenja, a zadaci se nigdje ne spominju. Tako autorica piše: Dakle, da bi se ostvarili utvrđeni ciljevi, ishodi učenja u kurikulumu moraju biti razlomljeni i konkretizirani na niz užih i ograničenih iskaza na srednjoj razini, i to tako da nastavnik u tematskoj pripremi, prateći zadane ciljeve i standarde te nastavne cjeline u kurikulumu, oblikuje konkretnije ishode koji postaju putokazima na kretanju do cilja. 

Uporedimo li objašnjenje cilja i zadatka časa ili nastavne jedinice iz priručnika iz 2007. godine sa tumačenjem povezanosti ciljeva sa ishodima učenja iz priručnika iz 2014. godine, dolazimo do zaključka da su zadaci časa transformirani u ishode učenja. 

Paralelno sa uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja izdavačke kuće su, uz udžbenike, izdavale i priručnike za nastavnike sa kreativnim nastavnim pripremama koje se sadržajno ne razlikuju od onih po ishodima učenja u pogledu nastavnih metoda i oblika rada. 

Zagovornici nastave sa ishodima učenja nazivaju nastavne metode i oblike rada nastavnim strategijama, a uvidom u pripreme moguće je uočiti da je svaki postupak nastavnika na času označen rednim brojem. Ovaj način pisanja pripreme podsjeća na pripravnički staž, kada se od pripravnika tražilo da u pripremi opiše svaku svoju radnju, uz obrazloženje da početnici moraju tako! 

Za ilustraciju, evo izvoda iz novog kurikuluma za historiju u devetom razredu osnovne škole i iz Nastavnog plana i programa po kojem se izvodila nastava historije u devetom razredu osnovne škole u Kantonu Sarajevo do 2018. godine, po kojem su izrađeni jedini udžbenici historije do sada odobreni za korištenje. Jedina očigledna razlika između ova dva dokumenta je u strukturi, odnosno u nazivima rubrika. Sadržaj je suštinski isti, samo drugačije strukturiran i napisan drugim riječima. 

NOVI KURIKULUM ZA NASTAVU HISTORIJE

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA HISTORIJU DO 2018. GODINE

Ključni sadržaji

Tematske cjeline/teme i dio rubrike Znanje historije, proces i sadržaj

Prvi svjetski rat i period nakon rata: uzroci i povod, suparništva i savezništva, frontovi i bitke u Prvom svjetskom ratu, Oktobarska revolucija u Rusiji, posljedice rata, Versajski mir, Društvo naroda, svjetska ekonomska kriza, vanevropske zemlje između dva svjetska rata, zemlje liberalne demokratije, socijalizam, totalitarni režimi i put u Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat: uzroci, povod i tok rata, vojno-politički savezi, frontovi i bitke, holokaust, konferencije antifašističke koalicije, kraj rata i posljedice, Poslijeratno razdoblje: Osnivanje i organizacija UN-a, Hladni rat, lokalni ratovi i političke krize, dekolonizacija, zemlje Trećeg svijeta, Nesvrstani, integracijski procesi i slom socijalizma u Evropi, nauka, tehnika, kultura savremenog doba Bosna i Hercegovina u 20. vijeku: Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu, jugoslovensko pitanje i ulazak Bosne i Hercegovine u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba; Bosna i Hercegovina i njen položaj u okviru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Bosna i Hercegovina i njen položaj u okviru Kraljevine Jugoslavije, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu, položaj Bosne i Hercegovine u okviru SFRJ, raspad SFRJ, referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, međunarodno priznavanje Bosne i Hercegovine, vojno-politički tok rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine, opsada Sarajeva, etničko čišćenje, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine, genocid u Srebrenici, Dejtonski mirovni sporazum

Evropske i Vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata. Prvi svjetski rat (1914–1918). Svijet između dva svjetska rata. Drugi svjetski rat (1939–1945). Savremeno doba (1945–2000). BiH u XX vijeku


Interesi velikih sila. Evropski vojno-politički savezi. Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu. Velike međunarodne krize pred Prvi svjetski rat. Nauka, tehnika i kultura na prijelazu dva vijeka. Uzroci i povodi izbijanja rata. Frontovi (ratišta). Svakodnevni život. Revolucije u Rusiji. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata. Versajski mir i njegove odluke. Nastanak novih država na evropskom kontinentu. Društvo (Liga naroda). Svjetska ekonomska kriza. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 1918. do 1939. godine. Liberalna demokratija. Socijalizam. Sovjetski savez (SSSR). Fašizam u Italiji. Nacizam u Njemačkoj. Formiranje saveza sila Osovine. Naučnotehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata. Obrazovno- kulturni život. Uzroci i povodi izbijanja rata. Prvi ratni period (1939–1943). Antifašistička koalicija. Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga.

 

ISHODI UČENJA 

CILJEVI I ZADACI, OČEKIVANI REZULTATI, OBRAZOVNI ISHODI (Znanje historije, proces i sadržaj), Vrijednosti, stavovi, ponašanje, Aktivnosti učenika

Primjenjuje bitnu informaciju iz didaktički oblikovanog izvora. Koristi slikovni i pisani historijski materijal. Interpretira teme koristeći informacije iz didaktički oblikovanih izvora.

Analizira različite vrste historijskih izvora (slikovni, auditivni, narativni, primarni, sekundarni, itd.) sa aspekta njihovog nastanka. Upoređuje historijske podatke iz korištenih historijskih izvora sa faktima iz udžbenika radi sagledavanja različitih perspektiva. Kreira primjere vlastitih historijskih izvora (kraće historijske tekstove, saopštenja, koristeći IKT alate).

Iznosi zaključke o društvenim, privrednim, političkim i kulturnim promjenama u evropskim zemljama i svijetu u 20. stoljeću, pomoću historijskih izvora. Objašnjava važnost kulture sjećanja za savremeno društvo na primjeru kulturnohistorijskih spomenika i njihovih simbola. Prezentira vlastiti stav o prošlim događajima potkrepljujući ga saznanjima iz historijskih izvora, odnosno različitih historijskih stajališta.

Koristi samostalne grafičke prikaze vremena pri opisu određenog historijskog razdoblja. Izrađuje sinhronističke tablice radi sagledavanja povezanosti događaja iz svjetske, regionalne i historije Bosne i Hercegovine kroz različite epohe.

Objašnjava periodizaciju 20. stoljeća na osnovu karakteristika epoha – razdoblja. Procjenjuje značaj događaja koji su obilježili početak i kraj historijskih razdoblja koja se vezuju za historiju 20. stoljeća. Ukazuje na ključna obilježja određenih historijskih razdoblja analizirajući društvene, ekonomske, kulturne, vjerske i političke prilike.

Navodi historijske događaje prema hronološkom slijedu ukazujući na njihovu uzročno-posljedičnu povezanost. Povezuje historijske događaje i procese različitih konteksta istog historijskog razdoblja. Određuje pojave i procese, hronološki i prostorno, koji su obilježili period 20. stoljeća u kontekstu svjetske, regionalne i historije Bosne i Hercegovine. Ukazuje na promjene granica u svijetu tokom različitih razdoblja 20. stoljeća. 

Poredi određene oblike društva kroz historijska razdoblja i regije radi utvrđivanja sličnosti i povezanosti. Tumači migracije stanovništva, kao i širenje ideja, tehnoloških inovacija i robe pomoću različitih historijskih izvora, pomoću geografske karte.

Raspravlja o određenim oblicima društva i društvenim pojavama od starog vijeka do savremenog doba. Poredi različite ideje, vrijednosti, ličnosti, institucije i obrasce ponašanja u svakodnevnom životu otkrivajući sličnosti i razlike među njima. Propituje društvene, kulturne, političke, ekonomske i religijske norme i vrijednosti zapadne civilizacije radi usporedbe s drugim kulturama u svijetu.

Procjenjuje uzroke promjena određenih oblika društva analizirajući različite kontekste historijskih događaja. Izražava stav o pogubnosti rata i njegovim višestrukim posljedicama. Postavlja ključna pitanja za interpretaciju kompleksnih tema vezanih za promjene u svim aspektima života jednog prostora, države i sl.

Procjenjuje razlike uzroka i posljedica događaja po važnosti i kategorijama, npr. trenutni – dugoročni, direktni – indirektni, lokalni – globalni. Klasifikuje uzroke i posljedice, imajući na umu: višestruke uzroke određenog događaja, važnost utjecaja određenih osoba u historiji, utjecaj ideja, ljudskih interesiranja i vjerovanja i utjecaj sreće, slučajnosti i iracionalnoga. 

(Dio iz rubrike Znanje historije, proces i sadržaj)


Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede, vojno-političke saveze i njihove članice. Pojam imperijalizam. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob. Naučna, tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva vijeka.

Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize. Razumije značaj naučnog, tehničkog i kulturnog napretka. 

Zna uzroke i povod izbijanja prvog svjetskog rata, glavne frontove, kako je tekao svakodnevni život ljudi. Zna revolucije u Rusiji; rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata.

Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata. Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena.

Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji. Može objasniti i razumije posljedice Prvog svjetskog rata. Zna odluke Versajskog mira. Države nastale nakon Prvog svjetskog rata.


(Dio iz rubrike Aktivnosti učenika) 


Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici, razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke. Istražuju temu i odgovaraju na postavljene zadatke. Učenici analiziraju različite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju mišljenja, rješavaju postavljene zadatke. Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. Analiziraju izvore, istražuju teme, razmjenjuju stavove, odgovaraju na pripremljene zadatke. U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju. Učenici analiziraju različite izvore, razmjenjuju mišljenja, iznose vlastiti sud, na osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Učenici analiziraju različite izvore, iznose vlastite stavove, učestvuju u aktivnostima učenja na času. Istražuju i prezentiraju temu. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času. Učenici analiziraju različite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju mišljenja. Istražuju i predstavljaju temu.



(Dio iz rubrike Vrijednosti, stavovi, ponašanje)


Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama, kako se razvijala suprotnost i kako su se formirali savezi velikih sila. Razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova). Razvijaju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi. Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila dovele do izbijanja svjetskog sukoba – Prvog svjetskog rata, mogu da razlikuju uzroke i povod. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu. Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička karta Evrope, da su formirane nove države u Evropi. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata.

 

Dakle, razlika između podučavanja prije najavljene reforme i uz nju je – samo u terminologiji! Izdavačka kuća Bosanska knjiga je 2018. izdala Zbirku savremenih i kreativnih nastavnih priprema, u kojoj se mogu naći pripreme s ishodima učenja i pripreme s ciljevima i zadacima časa, a i jedne i druge su po sadržaju savremene i kreativne! Zbog dostupnosti informacija o procesima osavremenjivanja nastave u evropskim državama i državama regiona nastavnici osavremenjuju nastavu prije nego što reforma zvanično počne. 

Na tematskoj sjednici ministara i ministrica obrazovanja o kurikularnoj reformi obrazovanja, održanoj u novembru 2021. godine, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović najavila je da će se u školama u Kantonu Sarajevo početi podučavati na osnovu ishoda učenja. Nakon analize novog kurikuluma sa ishodima za učenje i nakon čitanja niza priručnika za izradu ishoda učenja i metodičkih priručnika za nastavu prema ishodima učenja, i dalje ne razumijem šta se mijenja u odnosu na dosadašnji koncept nastave i kako će ishodi učenja doprinijeti boljem uspjehu đaka na bilo kakvom testiranju, a ne samo na PISA testiranju.

Najnovije

Počela provedba kurikularne reforme

Nastavni plan i program izgubljen u reformskom vihoru

Arifa Isaković

Autonomija univerziteta

Puno verbalizma i nejasnih formulacija

Lamija Tanović

Neophodno je popraviti visoko obrazovanje u BiH

Nekontrolisana privatizacija visokog obrazovanja značajno je snizila kvalitet 

Lamija Tanović

Pred početak nove školske godine

Besplatni udžbenici i neostvareni ciljevi

Arifa Isaković

Pravilnik o prijemu u radni odnos za osnovne i srednje škole Unsko-sanskog kantona

Osnova za cvjetanje korupcije i nepotizma, ali i krađa budućnosti djece

Amna Dervišagić