Nomenklatura zanimanja Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu poznaje zanimanje cvjećar – vrtlar, što valjda znači i da vrtlar sadi cvijeće u vrtu. Bilo bi svakom jasno da vrtlar sadi cvijeće u vrtu da u jednom od odobrenih udžbenika Moja okolina za drugi razred osnovne škole, iz kojeg uče djeca u sarajevskim školama, ne piše: U vrtu raste povrće: luk, paradajz, salata, kupus, mrkva..., a u udžbeniku Moja okolina za treći razred piše vrt i u zagradi bašča, što implicira zaključak da je vrt isto što i bašča. 

Prema udžbeniku Moja okolina za treći razred, u vrtu ili bašči se uzgaja: mrkva, luk, paprika, krastavac, špinat, kupus, krompir i ostalo povrće. Dakle, đaci nauče da se u vrtu ili bašči uzgaja isključivo povrće. Kada učenici s ovakvim poimanjem vrta i bašče posjete botanički vrt ili botaničku baštu Zemaljskog muzeja u Sarajevu neminovan je osjećaj zbunjenosti – tu dominira cvijeće, drveće i grmlje, a na zvaničnoj stranici ove naučno-obrazovne ustanove piše da se u njenom vrtu uzgaja oko 1.700 vrsta biljaka. I šta sad? 

I krompir i mrkva su biljke! Možda su mrkva, luk i kupus skriveni pod krošnjama drveća i grmlja. No, da li je bašča zemljište na kojem se uzgaja povrće? 

Prema Rječniku bosanskog jezika lingviste Dževada Jahića, bašča je prostor, zemljište pored kuće na kojem se uzgaja povrće, voće i cvijeće. U Rječniku piše i da je bašča otvoreni prostor ugostiteljske namjene i to da je bašča isto što i bašta. 

U Rječniku bosanskog jezika lingviste Senahida Halilovića samo se spominje bašča, nema oblika bašta. 

Na području Bosanske Krajine u narodnom jeziku postoji samo oblik bašča, i to isključivo u značenju prostora na kojem se uzgaja povrće. S druge strane, u Sarajevu su bašte dvorišta ili ono što se narodnim krajiškim jezikom kaže prekuća. U originalnoj verziji pjesme Emina Alekse Šantića bašta se pominje u značenju vrta jer Emina stoji u hladu jasmina. 

Oblik bašta podsjeća na sintagmu plemenita baština koja se sreće na stećcima u značenju djedovine, očevine, a u rječnicima srpskog i hrvatskog jezika prevodi se i u značenju livade i njive. S druge strane, izraz bašča etimološki se veže za tursku riječ bahče u značenju prostora na kojem se uzgaja cvijeće. 

Zadatak lingvistima je da riješe sve ovakve jezičke dileme, a dotad, s ovakvim udžbenicima, besmisleni su tenderi za odabir jednog udžbenika za svaki predmet. Besmisleni su jer u svakom udžbeniku se mogu naći slični primjeri i ozbiljne materijalne greške. Nema smisla provoditi ni kurikularnu reformu na ishodima učenja jer jedini ishod učenja iz ovakvih udžbenika je da će učenici po završetku osnovne škole imati mnogo konfuznih informacija – neće znati jesu li pošli ili došli!