Medijska kultura

Online lice škola

Škole su dužne informacije učiniti dostupnim, a lijepo je i da se pohvale

Andrej Arkoš

01.12.2023

Internet kao obrazovni resurs je loše iskorišten, a stranice škola ilustruju stepen zanemarenosti medijske pismenosti u našim školama.

Ilustracija: Cagkan Sayin / Shutterstock.com

U protekla tri mjeseca Školegijum je ocijenio 55 internet-stranica osnovnih škola u Bosni i Hercegovini. Ocjenjivali smo po kriterijima koje smo formirali na osnovu ankete provedene među saradnicima s kompetencijama za obrazovne politike, ali i komunikacije. 

Škole nijednim dokumentom nisu obavezne da imaju internet-stranice, ali kako u brojnim obavezujućim aktima piše da su dužne određene informacije učiniti dostupnim što većem broju ljudi ili što većem dijelu javnosti – škole su kreirale svoje web-strane. One sada, s razvojem interneta i njegovim ulaskom u sve sfere života, postaju vrlo koristan komunikacijski alat putem kojeg škole, kao javne ustanove koje rade u interesu javnosti i koje su finansirane javnim sredstvima, mogu da predstave svoje nastavnike i nastavnice, obavijeste javnost o uspjesima i dostignućima svojih učenika i zaposlenica, učine dostupnim operativne informacije kao što su nastavni planovi i programi, godišnji plan rada, potrebne nabavke, raspored časova, provjera znanja, izleta, različitih posjeta..., ali i da oglase eventualne pozive za pomoć socijalno ugroženim đacima ili za pripremanje školske priredbe, izložbe, predstave... 

Sve ove informacije nisu važne samo za zaposlene i učenike u određenoj školi ili samo za roditelje djece koja pohađaju tu školu. Van škole uvijek postoje ljudi koje obrazovanje zanima ili oni koji su zainteresovani za rad u nekoj školi, kao i roditelji koji su zainteresovani za određenu školu jer bi djecu željeli upisati baš tamo ili prebaciti iz jedne škole u drugu i važno im je da znaju ko su i kakvi su nastavnici, postignuća, plan rada.... Za svakog je važno dobro se predstaviti, pa tako i za škole. 

Kroz anketu koju smo proveli kreirali smo listu i oblik sadržaja koje bi trebalo očekivati na internet-stranicama škola: 

  • Informacije o zaposlenicima i zaposlenicama, uključujući podatke o njihovoj stručnoj spremi, uspjesima, nagradama ili objavljenim radovima; 
  • Uspjeh na kraju polugodišta i školske godine, prosječne ocjene, broj izostanaka i opravdanih i neopravdanih;
  • Dostupne informacije vezane za nastavu, spisak udžbenika, godišnji plan rada škole, raspored nastave, nastavni planovi i programi, pristup elektronskom dnevniku (do lozinke), termini konsultacija i informativnih razgovora za roditelje; 
  • Ažurno opisan život u školi, sa rubrikama i sadržajima u kojima se nalaze izvještaji i vijesti o školskim dešavanjima i uspjesima učenica i nastavnica;
  • Foto i videogalerije koje opisuju školske događaje;
  • Linkovi na nastavne materijale i druge korisne sadržaje;
  • Vizuelna preglednost koja bi omogućila jednostavno i brzo pronalaženje potrebnih informacija za đake i roditelje, ali i kvalitet objavljenih sadržaja, da li su tekstovi lektorisani, opremljeni i potpisani;
  • Jasne, optimizirane i potpisane fotografije;
  • Pravni akti, kao što su relevantni zakoni i pravilnici ministarstava, ali i formulari za žalbe i prijave, odluke i zapisnici sa sjednica školskih vijeća i odbora;
  • Informacije o upisu učenika i učenica u prvi razred.

 

Nabrojana očekivanja donekle su subjektivna i proizvoljna i uprave škola koje su vidjele da Školegijum radi analizu mogle su ih doživjeti kao neobavezujuća ili čak prezahtjevna i zaključiti da ih se tabele i bodovi ni na koji način ne tiču. Međutim, ako se u nekim dijelovima kriteriji čine kao najobičnije zanovijetanje, ostaje činjenica da za školske stranice moraju važiti visoki medijski standardi: lako dostupne, tačne, provjerene i korisne informacije i naznaka ko je za ponuđeno odgovoran. 

Do sada nijedna škola nije osvojila više od 67 bodova od mogućih 100. Među najbolje ocijenjenim su osnovne škole Musa Ćazim Ćatić, Čengić Vila I i Skender Kulenović u Sarajevu, a najniže ocjene dobile su stranice osnovnih škola Mejdan u Tuzli, Suljo Čilić u Jablanici i Meša Selimović u Zenici. I bolje i lošije ocijenjenim stranicama nedostajala je knjiga pohvala i žalbi, formulari za žalbe i prijavu vršnjačkog nasilja, najave ispita, takmičenja, izleta ili posjeta. Nigdje nismo naišli na potpisane fotografije. Oprema teksta najčešće nije zadovoljavala kriterije, člancima su nedostajali podnaslovi i potpisi autora. 

Na pregledanim stranicama često smo nailazili na neažurirane i nepotpune informacije o nastavi, prošlogodišnje školske kalendare, stare rasporede časova, termine pisanih provjera znanja iz proteklih školskih godina i starije spiskove udžbenika. Ni na stranicama sa višom ocjenom nismo nalazili nastavne planove i programe.

Kod većine škola nema podataka o nastavnicama i nastavnicima, pored imena, prezimena i fotografije nije navedena stručna sprema niti bilo kakve dodatne informacije.

Mala je razlika između škola u urbanim i ruralnim sredinama. Primjer je stranica škole Rainci Gornji u Kalesiji koja je osvojila više bodova nego osnovna škola Fatima Gunić u Sarajevu. Nema ni bitnih razlika u kvalitetu stranica između škola u Federaciji, Republici Srpskoj ili škola u Hercegovini koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu. Na svim stranicama uočavamo slične nedostatke, poput objavljivanja skeniranih kopija službenih dokumenata ili nepotpunih članaka koji se sastoje od dvije kratke rečenice.

Od do sada 55 pregledanih, samo devet škola na svojim internet-stranicama ima linkove na korisne sadržaje, nastavne materijale ili online katalog školske biblioteke. 

Nakon tri mjeseca analize još smo čvršće uvjereni da je internet, kao obrazovni resurs, loše iskorišten, a da upravo stranice škola ilustruju, između ostalog, stepen zanemarenosti medijske pismenosti u našim školama. Nastavićemo pratiti situaciju s nadom i željom da će naša kampanja inicirati osmišljanje i primjenu viših medijskih standarda i prateću pravnu podršku. 

Osim nešto izmijenjenog ključa u odabiru škola (koji će, nadamo se, rezultirati donekle zabavnijim sadržajima), uskoro ćemo se početi vraćati na već posjećene i ocijenjene stranice, radoznali da vidimo da li je javna kritika dovela do poboljšanja.

Najnovije

Online lice škola No. 23

Moguće naći i izvještaje sa pojedinih roditeljskih sastanaka

Andrej Arkoš

Online lice škola No. 21

Desanki Maksimović bi bilo žao što nema informacija o uspjesima đaka

Andrej Arkoš

Online lice škola No. 20

Linkovi Vijeće roditelja i Vijeće učenika vode na praznu stranicu

Andrej Arkoš

Online lice škola No. 19

I dalje objave iz 2021., školski kalendar za 2021/22

Andrej Arkoš

Online lice škola No. 18

Stare greške ostale, ali je novih mnogo manje

Andrej Arkoš