Medijska kultura

Svjetski mediji o obrazovanju

Je li nam u školi potrebna policija?

Merima Dervišić

09.10.2019

Djecu mlađu od 15 godina hapse 21% više nego prije

Foto: Simone Hogan / Shutterstock.com

Florida je jedna od država SAD-a u kojoj je, radi zaštite đaka, donesen zakon o prisustvu policijskih snaga u školi. F. Chris Curran, profesor na Univerzitetu Florida, donosi osvrt na ovu praksu, posebno nakon hapšenja šestogodišnjakinje koja je odvedena u kazneno-popravni centar gdje su joj uzeti otisci prstiju i napravljene fotografije za policijski dosje.

Profesor smatra da je prisustvo policijskih snaga donekle negativno zbog toga što ovi službenici na drugačiji način tumače situacije koje su često rutinski disciplinski postupci u školi. On ovu pretpostavku gradi na dugogodišnjem radu na polju discipline u školi, školske sigurnosti i uloge koju policajci mogu imati u osnovnim školama.

U periodu od 2005. do 2015. godine procenat škola koje su unajmile policijske službenice porastao je za 65%, što znači da danas jedna od tri osnovne škole u SAD-u zapošljava policajku, iako možda tek na nekoliko sati sedmično. U državama Florida i Maryland 2018. godine doneseni su zakoni da se policijska prisutnost dodatno pojača.

S druge strane, zabilježeno je da se čak 12% nastavnika suoči sa nekom vrstom fizičkog napada đaka. Upravo je šestogodišnja djevojčica uhapšena zato što je nogom udarila člana osoblja škole.

Međutim, prema autoru članka o hapšenju ove djevojčice, škole se počinju drugačije nositi sa ovakvim ispadima nasilja i upravo prisustvo policijskih snaga može dovesti do hapšenja. U istraživanju koje on navodi stoji da se djeca mlađa od 15 godina hapse 21% više nego prije.

Postavlja se pitanje da li će prisustvo policije u školi promijeniti ciljeve obrazovanja, odnosno đacima poslati poruku da su škole mjesto gdje se kažnjava, a ne mjesto gdje će naučiti zašto ovakvo ponašanje nije dobro i šta mogu uraditi da ga poprave, kaže on.

Autor navodi da, iako u mnogim školama postoji priručnik o tome u kojim situacijama školski policajci trebaju reagovati, često se odluka prepušta samim policajcima. U njihovom slučaju primjenjuju se i niži standardi preduslova potrebnih za pretres, a u slučaju ispitivanja nisu nužni đacima pročitati njihova prava. Autor smatra da je ovo veoma opasno jer školski policajci na ovaj način imaju prostora da zaobiđu zakon koji je van škole apsolutno nužan.

Potrebno je istaknuti i da je policajac koji je uhapsio ovu djevojčicu otpušten zbog kršenja procedure – nije dobio zeleno svjetlo od nadređenih, što je potrebno u slučaju hapšenja djece mlađe od 12 godina, a državna tužiteljica Aramis Ayala odbila je podignuti optužnicu jer ne želi doprinijeti novom slučaju prakse od škole do zatvora.

Iako oba čina pokazuju pozitivan angažman državnih organa, autor smatra da škole i policijske snage moraju imati bolje razrađen sistem smjernica o umiješanosti policajki u školske procedure. On također smatra da policajke ne trebaju biti umiješane u probleme discipline na času, te da nastavnice moraju imati bolju podršku školske administracije kada je disciplina, odnosno odsustvo discipline u pitanju. Njegov prijedlog je i da školske policajke prođu obuku o razvojnim fazama đaka, odnosno o tome na koji način trebaju odgovoriti na loše ponašanje, jer je 93% njih prošlo obuku o pucnjavi u školi, ali tek jedna trećina edukaciju o traumi u djetinjstvu ili u adolescenciji.

Izvor: The Conversation: Arrests of 6-year-olds shows the perils of putting police in primary schools

Najnovije

Svjetski mediji o obrazovanju

Zagrli učiteljicu za bolje ponašanje u školi

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Program digitalnog odvikavanja za tinejdžere Južne Koreje

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Novac je novac: duhanska industrija gradi škole

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Barbie lutke dobile izgled stvarnih žena značajnih za historiju

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Najveći problemi u obrazovanju

Merima Dervišić