Obrazovna politika

Pet mjeseci nakon pucnjave u OŠ Lukavac Grad

U školama Tuzlanskog kantona pištolji, prijetnje...

Anisa Mahmutović

14.11.2023

Iz Službe za odnose s javnošću Vlade Tuzlanskog kantona kažu da je informacija još u izradi i da će, nakon što uskoro bude razmatrana na Vladi TK, biti upućena Skupštini TK.

Ilustracija: needpix

Učenik sedmog razreda Osnovne škole Solina u Tuzli je putem društvene mreže Snapchat prijetio djevojčicama iz svoje škole da će uzeti pištolj i sve ih pobiti. Gotovo u isto vrijeme tri učenika prvih razreda Mješovite srednje škole Kalesija su u školu donijela i drugarima pokazivala pištolje. Sve ovo dešava se peti mjesec nakon pucnjave u OŠ Lukavac Grad, kada je učenik ranio nastavnika. 

Povodom ovih događaja kalesijski vijećnik Admir Karić je zatražio sastanak predstavnika Općine Kalesija, općinskih vijećnika, te predstavnika ili direktora pet osnovnih škola i MSŠ Kalesija sa predstavnicima Policijske stanice Kalesija, gdje bi razgovarali o sigurnosti u školama na području općine. 

Tema ovog sastanka ne bi bila isključenje ili suspenzije koje je izreklo Nastavničko vijeće MSŠ Kalesija ili policijska istraga koja je u toku, nego – šta dalje, kaže Karić. 

Direktor Mješovite srednje škole Kalesija Mensur Mešić nije odgovorio na naša pozive. Prema dostupnim informacijama, 19. oktobra Mešić je policijskoj stanici Kalesija prijavio učenika koji je donosio pištolj u školu, a policija je nakon toga utvrdila da se radi o tri učenika koja su policijskim službenicima predala startni pištolj bez municije i jedan pištolj sa punjenjem od plastičnih kuglica. Iz MUP-a Tuzlanskog kantona kažu da su predmeti oduzeti i uz izvještaj predati Tužilaštvu TK na dalje postupanje

Vršnjačko nasilje ili neprilagođeno ponašanje maloljetnika bilo je tema i na sjednici Vlade Tuzlanskog kantona koja je održana 24. oktobra – tačka se zvala Informacija o realizaciji planiranih mjera i aktivnosti u oblastima obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, pravosuđa i unutrašnjih poslova s ciljem prevencije maloljetničke delikvencije i poboljšanja sigurnosti u školama Tuzlanskog kantona, ali iz Službe za odnose s javnošću Vlade TK kažu da je dokument još u izradi i da će, nakon što uskoro bude razmatran na Vladi TK, kao javni dokument biti dostavljen Skupštini TK. 

No, Vlada TK je na sjednici 31. oktobra imenovala radno tijelo čiji je zadatak da sačini analizu potreba za fizičkom zaštitom u školama koje su obuhvaćene Uredbom o osiguranju i provođenju odgovarajuće tehničke zaštite u osnovnim i srednjim školama TK. Tu radnu grupu čine Denis Fejzić iz MUP-a TK, Arnela Topuzović iz Ministarstva obrazovanja i nauke, Suada Selimović iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku, Slavena Vojinović iz Ministarstvo zdravstva TK i Merisa Hasić iz Ministarstva pravosuđa i uprave. 

Podsjećanja radi, neposredno prije početka nove školske 2023/24. godine je, kako smo ranije pisali, u hitnom postupku usvojen niz pravilnika na osnovu kojih su u školama postavljeni videonadzor i zaštitari, te kartice za prijavu i odjavu. Za nabavke je, kako su najavili iz Vlade TK, bilo predviđeno oko milion KM, ali za sada nije sigurno da će biti provedene zbog, kako su pojasnili iz Vlade, specifičnih potreba pojedinih škola. Naime, većina škola već posjeduje videonadzor, a potrebno je osigurati i održavanje tih sistema, ali i uspostaviti protuprovalne i protuprepadne sisteme, pa se za sada u Ministarstvu obrazovanja u Vladi TK govori da će svaka škola ponaosob nabavljati ono što joj treba u skladu sa odobrenim sredstvima, ali će prvo svi morati izraditi elaborat o ugroženosti.

Prema dostupnim informacijama, u radnoj grupi za izradu pravilnika bili su predstavnici Udruženja pedagoga i psihologa, Pedagoškog zavoda TK i direktori škola, ali ne i predstavnici Savjeta roditelja TK, koji se ne slažu sa mjerama fizičkog obezbjeđenja u školama kao rješenjem za suzbijanje nasilja među školskom djecom kako je to definisano novim pravilnicima.

Mi se ne slažemo sa militarizacijom škola. Pojavljivale su se oprečne informacije i prijedlozi političara, a neki od prijedloga, kao što je uvođenje detektora metala u škole, koji dolazi od Sindikata nastavnika, za nas nisu prihvatljivi. Što se tiče fizičkog osiguranja, slažemo se da to treba donositi na nivou škola s obzirom na stvarne, problematične i analizirane potrebe, ali postoje škole gdje to nije potrebno. Osim toga, kadar koji bude angažovan na tim poslovima trebao bi biti obučen i testiran po određenim pravilnicima, kaže Senija Mujkanović-Muftić, predsjednica Savjeta roditelja Tuzlanskog kantona.

Profesor psihologije na Univerzitetu u Tuzli Elvis Vardo smatra da je pojava nasilnog ponašanja kod djece školskog uzrasta refleksija niza faktora koji su ranije djelovali na razvoj samog djeteta koje ispoljava nasilno ponašanje i da prvi korak u sprečavanju nasilničkog ponašanja treba biti uključivanje stručnjaka čija znanja mogu značajno doprinijeti kreiranju i provođenju strategija.

Jedan od najčešćih pokretača te spirale koja dovede do iskazivanja nepoželjnog ponašanja dolazi iz porodičnih prilika u kojima se dijete razvija. U okruženju gdje su često prisutni sukobi, konflikti, gdje nema jasnih pravila i njihovog dosljednog poštovanja, smanjuje se šansa da budu usvojeni i razvijeni adekvatni obrasci ponašanja prema drugima. Izostanak razvoja empatije i emocionalne regulacije vodi ka stvaranju loših odnosa sa vršnjacima, što potiče odbacivanje i posljedičnu frustraciju. Upravo zbog toga treba uključiti stručnjake poput psihologa koji, u saradnji sa drugim stručnjacima iz takozvanih pomagačkih profesija, trebaju dizajnirati i implementirati sistemska rješenja. Najbolja preporuka za početno djelovanje je edukacija i prevencija neprihvatljivog ponašanja kroz programe koji bi djecu naučili kako da prepoznaju, spriječe i reaguju na nasilje, kaže Vardo i naglašava da je u razvoju nasilničkog ponašanja važna i uloga medija.

Društvene mreže svoju popularnost i duguju mogućnostima interakcije između kreatora i konzumenta sadržaja koji se producira, pa onda za posljedicu imamo razvoj novih, do tada nepoznatih oblika nasilnog djelovanja, kao što je cyberbullying koji, za razliku od drugih oblika zlostavljanja, djeluje na žrtvu bez prestanka, kaže Vardo i zaključuje da faktički ne postoji lokacija na kojoj se zlostavljani osjećaju sigurno. 

Članica Savjeta roditelja TK Azra Mešić cijeni da su institucije spore. 

Sporo se donose odluke jer na njima ne rade uvijek ljudi od struke. Vrlo često su to politički predstavnici imenovani u određene komisije i tijela koja odlučuju o tome kako će se odvijati određeni procesi, ali i o tome koliko će javnost doznati o nekom procesu. Mi smo iz medija dobili informacije da postoje nove smjernice vezane za navodno povećanje sigurnosti naše djece u školama, ali su one zasnovane na nekakvoj fizičkoj zaštiti karakterističnoj za logore i zatvore. Uvodi se videonadzor u sve škole, zaštitari na vrata tokom nastave, kartice za prijavu i odjavu... Skoro pa militarizam, a djeca bez slobode ne mogu biti kreativna niti vesela, niti će u takvom okruženju smjeti da izražavaju ikakva vlastita mišljenja. Bilo je prijedloga da se uvedu i detektori metala. Samo da na svemu ovome zarade privatne firme određenih političara koji participiraju u vlasti. Zamislite samo pištanje na ulaznim vratima kada detektor skenira rajsferšluse, metalnu dugmad, kopče na torbama i jaknama, čizmama ili pernicu sa oštrilom i šestarom. Besmislice, cijeni Azra Mešić. Smatra da je djeci potrebno više psihologa, pedagogica, odgajatelja, značajnija posvećenost nastavnica važnim temama na časovima odjeljenske zajednice i slično. 

Nastavnicima i nastavnicama je potrebna edukacija za razgovore s đacima na ove teške teme i s pojedincima problematičnog ponašanja, ako ih ima u razredu. Prisila nikad nije davala dobre rezultate, ali prevencija uvijek jeste, kaže Azra Mešić i zaključuje da se glas struke, naspram politike, slabo čuje.

Najnovije

Asistenti u nastavi u Tuzlanskom kantonu

Ministarstvo: Za broj angažovanih prebrojte konkurse

Anisa Mahmutović

Prijedlog pedagoških standarda i normativa za osnovni odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo

Ne sam, SAFER-e

Savka Skarić

Povodom dokumenta U susret SAFER učenju

Pitanja bez odgovora ili kako je uzurpirana reforma obrazovanja

Uz dokument U susret SAFER učenju

Postnormalna nauka i halal Harari

Samir Lemeš

Povodom dokumenta U susret SAFER učenju

Pokušaji poboljšanja našeg obrazovanja se rade pogrešnim putevima

Lamija Tanović