Ideja za posuditi: kulturni ruksak / Nirnberg, Njemačka

Aiša Isaković

20.11.2024
IMG 2134
Foto: Omnibus
Naša djeca, svjetska iskustva

Ideja za posuditi: kulturni ruksak / Nirnberg, Njemačka

Kako se školuju djeca bh. državljana u inostranim školama

Školegijum ovim člankom otvara novu rubriku i poziva roditelje državljane Bosne i Hercegovine, koji žive u inostranstvu i čija se djeca školuju u sistemima zemlje domaćina, da uporede domaće i strano školstvo i opišu i ocijene razlike. U sklopu opšteg, informativnog dijela, očekujemo da saznamo kako je obrazovanje organizovano, kojeg uzrasta djeca kreću u školu, šta obuhvata, koliko košta, kako se i šta uči, kakvi su udžbenici, stepen uključenosti roditelja, stanje i vrste inkluzije, i sl.

 

Aldiana i Almir Isaković su se prije trinaest godina odselili u Njemačku. Trenutno žive i rade u Nirnbergu, pokrajina Bajern. Njihovo dvoje djece rođeno je u Njemačkoj, kćerka Lillian ide u četvrti razred, a sin Rayaan u prvi. Ovo su njihova iskustva, utisci i saznanja.

Predškolsko obrazovanje u Njemačkoj ne postoji kao zaseban sistem, nego je integrisano u posljednju godinu vrtića. Nije obavezan boravak djece u vrtiću godinu prije početka osnovnog obrazovanja. Sva djeca dva puta sedmično po jedan sat pohađaju nastavu iz njemačkog jezika i matematike. U prvom terminu podučava ih odgajateljica, a u drugom učiteljica iz škole. Djeca uče sva slova abecede na nivou prepoznavanja, a mogu i da ih pišu. Odgajateljice insistiraju da sva djeca do prelaska u osnovnu školu znaju napisati svoje ime, mama, tata i eventualno ime brata i sestre. Uče i brojeve do deset, da prepoznaju da li u skupu ima, naprimjer, tri, pet ili deset kamenčića. Zatim uče o vrstama linija i položaju – vodoravno, koso, krivudavo, spiralno i slično kako bi omogućili razvoj motorike za pisanje slova. Dakle, djeca nisu obavezna naučiti čitati, pisati i računati prije polaska u školu. Možemo još dodati da se radi na tome da sva djeca prije polaska u školu mogu razlikovati osnovne boje.

Osnovna škola, početak i trajanje: Djeca polaze u osnovnu školu sa navršenih šest godina, i ona traje do 5. razreda. Sve predmete predaje učiteljica, osim religije/etike i domaćinstva. Nismo sigurni da je pravi naziv domaćinstvo, ali podsjeća na predmet domaćinstvo koji smo mi imali u osnovnoj školi u BiH. Na tom času uče šiti, plesti, kuhati, heklati. Nakon završene osnovne škole na osnovu uspjeha djeca se upisuju u srednje škole, realne ili opšte gimnazije.

Novčani izdaci roditelja: Svi učenici dobiju od škole udžbenike, s tim da ih roditelji moraju pregledati neposredno nakon preuzimanja i prijaviti eventualna oštećenja kako prilikom vraćanja oni ne bi plaćali štetu. Godišnje roditelji uplaćuju određeni novčani iznos za kopiranje i štampanje nastavnog materijala, a visina naknade zavisi od razreda. Naknada za kopiranje nastavnog materijala za 4. razred iznosi oko 36 eura. Roditelji imaju obavezu i da kupe tzv. kulturni ruksak, što godišnje iznosi oko 13 eura, a iz tih sredstava se plaćaju ulaznice za djecu u kulturne ustanove. Grad plaća prevoz. Učenici do 4. razreda ne idu nigdje van grada.

Cjelodnevni boravak: Sve troškove boravka u vrtiću snose roditelji. Kada su djeca bolesna, ostaju kod kuće, a svaki roditelj po djetetu može od zdravstvenog osiguranja dobiti do 13 dana bolovanja zbog bolesti djece.

Djeca s teškoćama: S našom kćerkom u grupi je bilo dijete sa ADHD-om, ali u Njemačkoj postoje posebni integrativni vrtići u kojima je veći broj učenika s psihofizičkim teškoćama u razvoju. U grupi može biti samo jedno dijete s teškoćama u razvoju i mora imati asistenta.

Izbor učitelja: Roditelji mogu samo ministarstvu uputiti zahtjev da njihovo dijete ide u drugu najbližu školu od one kojoj pripadaju – ne dolazi u obzir u neku dalju školu. Škola nije obavezna uvažavati zahtjeve roditelja u koje će odjeljenje biti upisano njihovo dijete, ali oni mogu prilikom upisa djeteta napisati molbu da ono ide s određenim djetetom u odjeljenje, što direktor škole obično odobri. Isto tako, roditelji mogu uputiti zahtjev školi da njihovo dijete ne podučava određena učiteljica, ali moraju imati za to valjan razlog i opet nije sigurno da će škola udovoljiti njihovom zahtjevu.

Užina: Đaci nose od kuće jedan zdravi obrok koji konzumiraju za vrijeme odmora između časova. U školskoj zgradi se ne prodaje djeci ni hrana ni piće niti slatkiši. Poslije nastave učenice i učenici prelaze u hort, zgradu koja je odvojena od školskog objekta, to je ustvari produženi boravak. U hortu djeca imaju jedan obrok koji je uključen u cijenu produženog boravka koji roditelji plaćaju (260 eura po djetetu). Za vrijeme raspusta roditelji također imaju mogućnost da djecu ostave u hortu, uz određenu mjesečnu doplatu.

Komunikacija između škole i roditelja: Saradnja između roditelja i škole je uglavnom dobra, jer postoji aplikacija Schoolfox, gdje roditelji imaju uvid u sve obavijesti i vrlo lako mogu komunicirati sa razrednicom/razrednikom. Isto tako, ako su djeca spriječena ili bolesna i ne mogu doći na nastavu, piše se tu i svi su informirani. Postoji i aplikacija Teams za nastavnike, gdje se ima uvid u to ko koga mijenja na nastavi, tj. ko je bolestan, itd. Ne postoje Viber grupe, škola sa nastavnicima komunicira samo preko službene platforme.

Mobiteli: Djeci je zabranjeno donositi u škole mobilne telefone. U slučaju da roditelj smatra da njegovo dijete iz sigurnosnih razloga mora imati mobitel, mora uputiti molbu školi, uz obrazloženje. Dijete pri ulasku u školu predaje mobitel zaduženom zaposleniku škole, i pri povratku kući preuzima mobitel.

Dnevno opterećenje nastavnika i djece: Dnevno opterećenje djece zavisi od razreda, ali uglavnom mlađa djeca sve školske obaveze završe do 11:30, a starija do 13:00 sati. Djeca imaju domaću zadaću koju završavaju u hortu. Mi s našom djecom radimo kod kuće i vjerujemo da ne bi bila ovako uspješna da i mi ne radimo s njima kod kuće. Nismo baš zadovoljni nastavnim metodama koje se primjenjuju u školi, ne vjerujemo da djeca mogu sve savladati kroz igru. Naša kćerka je četvrti razred, i njeno dnevno opterećenje može se vidjeti iz rasporeda časova.

Kad je riječ o opterećenju nastavnica i nastavnika, o tome nemamo pouzdanih informacija. Možemo samo predstaviti u kojim periodima djeca ne idu u školu: ljetni raspust – šest sedmica; zimski raspust – dvije sedmice; uskršnji raspust – dvije sedmice; duhovi – dvije sedmice; jesenji raspust – jedna sedmica i proljetni raspust – 1 sedmica.

Strani jezici/maternji jezik: Učenici 4. razreda imaju sedam časova njemačkog jezika i jedan engleskog.