– “Živimo u društvu zasnovanom i zavisnom od znanosti i tehnologije u kojem nitko ne zna ništa o znanosti i tehnologiji’’ - Carl Sagan. Koliko puta smo se pronašli u situacijama gdje povjerenje dodjeljujemo našim telefonima nego vlastitom umu?
Svakodnevno dolazi do novih otkrića u svijetu pomoću kojih naš život postaje lakši.
Vrijeme koje bi potrošili na obavljanje poslova štedimo danas sa nekoliko klikova na pametnim uređajima. No, tih par klikova dovede nas do velikog broja sati provedenih na telefonu.
Naglo korištenje tehnologije započelo je u 2020. godini gdje smo bili osuđeni na naša računala i telefone zbog vladajuće pandemije. Naše školovanje se odvijalo putem Zoom-a i sva komunikacija se obavljala online. Ne samo to, mnogi su većinu obaveza vršili online, kao što je kupovina. Školovanje putem Zoom-a nije donijelo dobre rezultate kod mnogih učenika, kao što je i profesorima otežalo njihov rad.
Kako onda vještačka inteligencija može da utječe na naš napredak u školi, ili životu općenito? Prvi susret sa Chat GPT-om me oduševio. Mogućnostima nije bilo kraja, to je bio moj oslonac oko škole, sastava ili potrebom za brzim odgovorom. Prijatelje sam uvela u to novo ‘čudo’. Svakodnevna primjena AI-a je počinjala da ima negativan odraz. Sumnja u vlastito znanje..
”Da poprilično sam sigurna da se kaže tako, ali ipak pitaj AI-a da se uvjerimo.” Imati pristup svakom odgovoru i informaciji nas dovodi u gubitak discipline i odgovornosti. “Zašto bi tražila u knjizi odgovor kad možeš pronaći na internetu ili pitati Chat GPT?” Da bi smo funkcionisali u svijetu moramo imati sposobnost snalažljivosti. Škola nas uči da steknemo naviku obaveze i odgovornosti. Ako bi AI postao svakodnevni ‘alat’ u našem školovanju mnogi bi izgubili doticaj sa realnosti. Prednosti uvođenja vještačke inteligencije u školski sistem i program bi bio unapređenje plana i programa obrazovanja. Mladi trebaju da idu napred sa vremenom, no ovakva promjena bi mogla imati posljedice. Provođenje ogromne količine vremena na telefonima je problem koji je prisutan otkako je tehnologija krenula da napreduje sve više i više. Kad bi uslov za školovanje bio služenje vještačke inteligencije (putem naših pametnih uređaja) mlade bi bilo gotovo nemoguće odvojiti iz svijeta piksela i njihovih ekrana. U određenim područjima profesori se bore sa pasivnosti učenika. Sve manje vremena učenici provode radeći društvene i školske aktivnosti. Uvođenjem AI-a u škole nastao bi i nedostatak komunikacije među kolegama iz klupe/razreda/hodnika škole. “Hej možeš li mi pojasniti ovaj zadatak?” “Da li imaš vremena poslije škole da zajedno uradimo zadaću?” - ne bi imali potrebu za ovim pitanjima ako bi imali dostupne odgovore pomoću vještačke inteligencije. Jedna od mnogobrojnih mogućnosti AI-a je kreiranje videozapisa pomoću fotografije, ili tuđeg identiteta. Opcija poput ove bi mogla biti zloupotrebljena u budućnosti, čak i protiv vas. Ljudski um je sposoban da kreira nevjerovatne stvari, kao i da otkrije nova otkrića. Umjetnost, arhitektura, muzika, odjeća i tehnologija je nastala od čovjekova uma. Međutim veći broj ljudi u svijetu su korisnici ovih proizvoda, a ne kreatori. Počevsi od nas, svi mi ‘pokleknemo’ na novi trend i čekamo kada ćemo taj novi proizvod preuzeti. Sve što se tek pojavi na Zapadu dođe kod nas nakon nekog vremena. Sami odlučujemo da li želimo biti korisnici novina ili ne. Na osnovu utjecaja koje imaju na nas možemo donijeti tu odluku. Česta tema o kojoj mladi razgovaraju je mentalno zdravlje. Donošenje svijesti o toj temi je bio bitan pokret za mlađe generacije. Zapitate li se koliki utjecaj tehnologija ima na naš um? Računalo i ‘pametni’ telefoni nisu zapravo toliko pametni. Oni su stvoreni da bi ubrzali naš način života pristupom svih informacija u kratkom vremenskom roku. No, danas oni su glavni alat kojim se mi koristimo, i bez kojeg ne bi mogli živjeti. Naziv “društvene mreže” su vrsta tehnološkog napada na naš mozak jer one nas čine najmanje društvenima. Kako onda protumačiti naziv ‘vještačka inteligencija?’ Naš mozak se mijenja korištenjem telefona, računala ili tableta, što nam uistinu smanjuje našu prirodnu inteligenciju. Nastaju poteškoće u pamćenju telefonskog broja, dok su prije novih tehnoloških pomagala ljudi mogli pamtiti po desetak brojeva. Budi se lijenost u pisanju ili čitanju dužih tekstova. Sve manje se čitaju knjige koje su dostupne i u online formatima. Gubi se doticaj sa realnosti i svakodnevnim navikama. Zamjenjujemo prirodnu inteligenciju sa vještačkom. Smanjujemo vlastiti potencijal. Preokupirani smo notifikacijama koje dobijamo skoro svake sekunde i često ne obraćamo pažnju na mnogo bitnije stvari. Tehnologija ima negativan utjecaj na naš mozak i um iako mi nismo svjesni toga. Ovisnost o provođenju vremena online nam ne dopušta da uvidimo adikciju koja je prisutna kod skoro sviju. Microsoft je 2015. u istraživanju utvrdio kako je naša pozorsnost u zadnjih petnaest godina sa dvanaest sekundi pala na samo osam. U usporedbi sa zlatnim ribicama one imaju pozornost u čak devet sekundi. Porast u poremećaju hiperaktivnosti i deficitu pažnje kod predškolske djece je porastao za 11% što je 6% više nego u 1990. Mnogi znanstvenici i doktori smatraju kako bi moglo doći i do slabljenja pamćenja zbog pohranjenih informacija u našim telefonima. Prednosti današnje tehnologije što upravo istim načinom sačuvanja informacija možemo napraviti ‘prostor’ u našem mozgu za dodatne informacije - smatra Dr. Sam Gilbert sa londonskog Sveučilišta. Sa unapređenjem informatike treba doći do unapređenja nas samih kako bi mogli pratiti takav život bez velikih posljedica. Nedavno u muzičkoj srednjoj školi je održano predavanje o upotrebi AI-a sa muzikom. U toku predavanja razgovaralo se o prednostima vještačke inteligencije. Još uvijek se nismo dotakli veze između AI-a s muzikom do samog zaključka. AI ne može pisati note ili vršiti analizu muzičkih djela. AI može pronaći informacije o instrumentima ili kompozitorima, međutim na tome staje. To pokazuje da temelje muzike (ili umjetnosti općenito) ne možemo naučiti pomoću vještačke inteligencije već izvorno. Korištenje AI-a nije moguće u svim školama ili nastavnim programima, što je dokazano na tom predavanju. Da li škole danas trebaju nove školske planove i programe? Da, velik broj školaraca se slaže sa ovim odgovorom. Smatramo da se i dalje treba očuvati način školovanja bez vještačke inteligencije. Naročito u doba adolescencije gdje je potrebno uvidjeti svijet onakakv kakav jeste, van naših ekrana. AI ima svoje pozitivne i negativne strane. To zavisi od pojedinca i različitih oblasti. Prednosti unapređene tehnologije su poboljšanje za građane kao što su sigurniji automobili i promet, jeftiniji i dugotrajniji proizvodi. Olakšan pristup informacija i usluge u poduzećima koje bi omogućila vještačka inteligencija su također neke od prednosti. Dok sa druge strane imamo prijetnje i mane vještačke inteligencije kao što je prekomjerna upotreba i usporavanje našeg mozga i mogućnosti. Gubitak radnih mjesta, iako bi nova tehnologija trebala uvesti različite mogućnosti radnih mjesta smatra se da će zbog velike upotrebe problem biti manjak radnih mjesta. Zloupotreba vještačke inteligencije može dovesti do zbunjenosti kod ljudi koji ne bi mogli razlikovati razgovor na internetu sa AI-om ili stvarnom osobom. Također umjetna inteligencija može biti loše osmišljena ili kreirana što može izazvati sigurnosni rizik. Profesori i nastavnici u mom području smatraju da AI neće imati pozitivan utjecaj na učenike. Oni su ZA uvođenje računala u učionice, zbog unapređenja škole. Protiv su AI-a jer smatraju da učenici trebaju učiti iz knjiga i ne gubiti naviku da svoje sastave ili radove pišu pomoću literature koju sami moraju pronaći! Kako će učionice izgledati za nekoliko godina? Da li ćemo dovesti obrazovanje na nivo gdje ćemo sve učiti putem računala? To su pitanja koja ćemo tek saznati. U današnjem svijetu potrebno je zadržati škole i obrazovni sistem na tradicionalan način podučavanja. Tehnologija i vještačka inteligencija treba biti alat kojim se koristimo za pomoć, ali ne treba biti jedini oslonac. AI se ne bi trebao primjenjivati u školama, no nema ništa loše u korištenju AI-a bez zloupotrebe. Srednjoškolci trebaju učiti biti samostalni i steći radnu naviku korištenja svog mozga i knjiga.