Da li će nas zamijeniti AI?

06.01.2024
Sumeja Alić

Da li će nas zamijeniti AI?

Rad pristigao na konkurs Šta je tebi AI

AI? Čudno zvuči, a da li se trebamo bojati istog? Mislim da ne, ali sad ćemo vidjeti, pričala sam o tome sa svojim roditeljima, vršnjacima i htjela bih sada napraviti jedan zaključak, pa krećemo.

Prvo što sam uradila jeste kucala na internetu, naravno. I svi to predstavljaju kao asistenciju i pomoć u određenim radnjama. Dolaskom AI sistema sve nam je olakšano, pa i  pospremanje, komunikacija ili briga o zdravlju. Drugarica mi je čak rekla jednu informaciju a to je da jedan od evropskih projekata pomoću AI sistema rješava problem raka dojke. Iako nekada budemo tužni jer je život u nekim sferama bio mnogo sretniji, sa puno manje stresa i nervoze, to naročito misle starije osobe. Sada nam je olakšano u svakom pogledu i u gotovo svakoj sferi. Nekada nismo ni svjesni koliko je umjetna intaligencija svuda oko nas i da je upravo današnji dan nezamisliv bez nje same. Umjetna inteligencija mogla bi poboljšati sigurnost, brzinu i učinkovitost željezničkog prometa, povećanjem brzine i omogućivanjem autonomne vožnje. Često možemo čuti kako na zemlji živi skoro 8 milijardi ljudi, to je zaista puno, a da li bi sve sjajno funkcionisalo da AI ne odrađuje svoj posao i da nam ne olakšava naš posao? Sve su to dobre strane umjetne inteligencije, možda bismo trebali pričati o onoj lošoj puno više. Jer, kod naučno-fantastičnih filmova i serija, pa čak i u knjigama, umjetna inteligencija je nešto što dovede u opasnost postojanje ljudi i života uopšte, tužno ali istinito. Imamo mnogo primjera pa se puno njih dešava u životima svih nas. Jedan od primjera jeste da mašine i programi mogu učiti iz iskustva i postati pametniji tokom vremena. Čak i pretraživači nakon izvjesnog vremena počne predviđati vaše pretrage. Kada malo bolje razmislimo to je nešto za šta mi svi volimo iskoristiti termin to je samo od sebe, ne, nije, to je umjetna inteligencija. Od kad smo mali stvaramo emotivne veze,s plišanim medvjedićima dok smo djeca, kad malo porastemo s pikselima na ekranu i muzičkim ili filmskim idolima koje nismo sreli, a kao što vidimo u zadnjih par godina i poznim godinama neki se ljudi ponovo emotivno vežu uz živopisne lutke. Kao da će se ljudi znantno promijeniti, postati sebični, više ih neće pogađati neka dobra narodna pjesma i jedna od najtužnijih stvari jeste da se neće radovati drugim ljudima.Ono što je sigurno jeste da umjetna inteligencija (AI) okružuje nas na svakom koraku i postala je stvarnost, a ne više daleka budućnost. Kada pričamo o profesorima, tu su mišljenja podijeljena. Stariji profesori smatraju da je to samo  jedna od dodatnih smetnji i mogućnosti za varanje, vjerovatno jer ne žive cijeli život uz nju pa samim time nisu ni navikli na njene prednosti i mane. Sada kada ovo pišem, došao mi je jedan primjer o AI koji moram ovdje podijeliti. Riječ je o jednoj mani AI, a to je da se povećava sve više i više ljudska lijenost, sasvim logično. Sve više izlazimo iz elementa razmišljanja, logičkih zaključaka, rješavanju običnih zadataka a o pamćenju nema potrebe ni da govorimo. Tako da previše oslanjanje na AI za jednostavne zadatke, poput malih izračuna ili pamćenja brojeva ili adresa, može utjecati na ljude u svakodnevnim aktivnostima, koje zahtijevaju pamćenje ili analizu. Iako AI može zamijeniti ponavljajuće zadatke i druge vrste ručnog rada, što je korisno za organizacije, to također negativno utječe na zaposlenost. Važno bi bilo da djeca razumiju tehnologiju i nauče je pravilno koristiti. Alati kojima dajemo ime umjetna inteligencija nemaju slobodnu volju. Mi jedva da smo zagrebali po površini toga što bi sve tehnologija mogla raditi za nas i bilo bi super kad bi mediji stimulirali i ljude na razmišljanje, da dolaze sa zahtjevima prema tehnologiji. Uzaludno je zabraniti korištenje alata generativne umjetne inteligencije jer je to, smatraju stručnjaci, nemoguće, kontraproduktivno i nepraktično. Po mom mišljenju Upotreba umjetne inteligencije dobra je za pokazivanje smjera, ali nije sigurna vodilja jer ništa ne može raditi kao čovjeciji mozak. Svi smo mi različiti, imamo različita razmišljanja, ideje koje niko drugi nema. Mi možemo dobiti ideje koje nam mogu pomoći ali ja imam mišljenje da čovjek može imati puno više ideja, pronaći puno više načina da nešto odradi. Trebamo razmisliti kako su ljudi prije živjeli bez umjetne inteligencije, koristili su samo svoj mozak za razmišljanje pa su opet preživljavali, hranili se, družili, igrali, voljeli, i mnoštvo drugih stvari koje ljudi danas zanemaruju, a možda zbog AI jer se ljudi možda previše oslanjaju na nju. Možemo reči kako umjetna inteligencija nikada neće u potpunosti zamijeniti ljude te se ni ne bi trebala natjecati s ljudskim sposobnostima, nego bi im trebala samo pripomoći. Umjetna inteligencija će u budućnosti svakako automatizirati određene repetitive poslove, na primjer administrativne poslove poput organizacije rasporeda smjena ili godišnjih odmora te u toj sferi “oduzeti” ljudima radna mjesta, ali će isto tako doći do potrebe za novim radnim mjestima. Neki naučnici tvrde da se nalazimo se u posebno opasnom trenutku za AI jer su sistemi na mjestu gdje izgledaju impresivno, ali su i dalje šokantno netačni i imaju inherentne ranjivosti. Izgleda kako je došlo vrijeme da više ne moramo misliti što ćemo pisati. Odavno više ne moramo pamtiti ulice, znakove na cesti, glavne gradove velikih i malih država, razbijati glavu što znači transcendentalni idealizam i mnoge druge riječi. Računari igraju šah i provode mnoge analize, koriste se za čišćenje kuća, vode brigu o starim ili bolesnim ljudima, rade na opasnim poslovima i recepcijama hotela, pružaju finansijske i psihološke usluge, sprječavaju prevare, itd. To uočavaju svi, stariji ljudi, profesori, doktori a i svi moji vršnjaci. Ogroman dio svjetske populacije mogao bi preko noći i bez najave ostati bez radne vrijednosti. Očito pojam urođenog ljudskog dostojanstva nije dovoljan da bi se okončalo trenutno siromaštvo, diskriminacija, kršenje prava i patnja u svijetu. Malo je vjerojatno da će bliska budućnost, bez nekog većeg uplitanja, biti išta drugačija. Pitanja napretka je uvjetovana težnjom za učinkovitošću i zaradom. I dok se uvijek prijetilo kako je svatko zamjenjiv, nikad se nije dogodilo da jednu branšu zamijeni cijela vojska umjetnih strojeva. Sada su takve prognoze vrlo ozbiljne i realistične. Vrlo je teško da mladi ljudi izaberu buduće zanimanje s tvrdnjom da isto neće biti nekada zamijenjeno.