AI (artificial intelligence), ta divna umjetna inteligencija olakšala je život radnog čovjeka, danas se može pronaći u medicini, transportu, javnim ustanovama… Pitam se koliko bi život bio teži bez umjetne inteligencije. Morali bi sami tražiti odgovore na razna pitanja koja nas muče. A ovako samo par klikova i sve dileme su riješene. Ali svakako da su ljudi prije radili, mučili se i samo uz pomoć svog truda olakšali nama, mlađim generacijama. Bez truda svakako nema ni uspjeha. Novijim generacijama je sve na dohvat ruke, uživaju u plodovima tuđeg rada i inteligencije, ponekad zaboravljaju na samu bit čovjeka ono što ga razlikuje od ostalih živih bića, a to je zdrav razum i sposobnost samostalnog razmišljanja. Pojava umjetne inteligencije, kakvu danas poznajemo, je na početku predstavljala strah i veliku nepoznanicu. Došla je u obliku robota koji je voljan za komunikaciju, pozdravlja, priča, traži povratnu informaciju, odgovara na pitanja, skoro doveden do savršenstva. Umjetna inteligencija pomaže i današnjem izolovanom društvu koje se uzdalo samo u mišljenje robota i ne prihvata nikakvo drugo mišljenje. Skoro da niko, uz ovakvu olakšicu, ne posegne za knjigom, pa čak ni ne pomisli na ulaganje u vlastito znanje. Žalosno je to što se većina ljudi uzdala u tuđe mišljenje i samim tim pristala ući u stado, koje besciljno luta i povuče se samo kad mu to bude naređeno, ljudi ne trebaju biti stado ovaca. Svi trebaju biti slobodni izraziti svoje mišljenje i pustiti kreativnosti i mašti na volju. U današnje vrijeme ljudima je mrsko kliknuti na više od dva dugmeta. U neku ruku mene plaši nivo razvoja umjetne inteligencije koji je iz godine u godinu sve veći i veći. Koliko će se razvijati umjetna inteligencija? A usporedo sa njom koliki će biti razvoj modernog čovjeka intelektualno I fizički? Zbog olakšanog načina života ljudi će se sve češće rađati sa autoimunim bolestima i alergijama na šta nam sve više ukazuju zdravstveni stručnjaci, to je samo prvi dio, a psihički razvoj će najvjerovatnije biti na pragu stagnacije. Mozak nema priliku da se razvija pravilno kada se u prvim godinama života ispred očiju mladog čovjeka nađe ekran koji programira mali neiskvareni um, umjetna inteligencija svira onako kako bi volila da u budućnosti taj čovjek pleše. Voljela bi da novije generacije budu još obrazovanije, da iskoriste prednosti kojih nisu ni svjesni, da ne dopuste da budu samo još jedna žigosana ovca. Svakako ovo su neki od lošijih utjecaja umjetne inteligencije po ljude. Ljudi bi trebali da razvijaju vlastiti mozak u glavi, a ne da u ruci drže tuđi i misle da su riješili sve probleme. Nekada će i ljudi zaslužni za sva današnja dostignuća nestati sa zemlje, a neće ih imati ko nasljediti i doprinjeti razvoju i izgradnji hipermodernog svijeta. Treba se podizati svijest među mladima da bi prednjačile pozitivnije strane umjetne inteligencije naspram ovih lošijih. Nakon shvatanja prednosti pametnog korištenja umjetne inteligencije dolazi do bržeg prikupljanja informacija pri naobrazbi svakog pojedinca. Smatram da bi svaka ustavna, pa i dom prosječnog čovjeka izgledao sasvim drugačije bez umjetne inteligencije. Također smatram da će izgledati još drugačije u skorijoj budućnosti. Stručnjaci spominju da bi mnoge profesije uskoro trebali odmjeniti roboti, te da će postojati leteći automobili o tome trenutno možemo maštati dok ne vidimo proizvod izvandredne ljudske inteligencije. Koliko će se svijet zapravo promijeniti u budućnosti? Zašto je umjetna inteligencija mač sa dvije oštrice? Pomogla je obrazovanju i olakšala je funkcionisanje u školi, a u isto vrijeme i povećala mogućnost za prepisivanjem baš zbog tog laganog pristupa različitoj vrsti uređaja i informacija. Ja nemam potpuno povjerenje u umjetnu intaligenciju zato što i ona ponekad pogriješi. Pogriješi zato što sve radi po kalupu neke informacije koju je neki čovjek nekada ostavio na internetu. Nevjerovatan je taj nivo sreće koji svaki čovjek osjeti u trenetku kada sam izrazi svoje mišljenje, nešto sam napiše, svima bih preporućila. Prilikom ovog postavila sam pitanje AI-u: Da li i ti ponekad pogriješiš? Odgovor je: “Da naravno i ja ponekad griješim! Svi mi griješimo ponekad pa čak i AI. Ali se uvijek trudim biti što precizniji i naučiti iz svojih grešaka.” Umjetna inteligencija nam je sama poslala važnu pouku, treba se truditi, pokušavati, učiti na vlastitim greškama I na posljedku ih i ispravljati. Treba se truditi biti svoj makar i griješio to je u čovjekovoj prirodi, a treba biti i sin svog vremena. Dobrim balansom između korištenja svoje i umjetne inteligencije i obučavanjem svih generacija kako pravilno koristiti umjetnu intaligeniju doći ćemo do izvanrednih rezultata. Svi ljudi se trebaju truditi da nauče onoliko koliko su u mogučnosti. Da bih poslije sa stečenim znanjem doprinjeli svijetu i bili dio boljih i većih promjena. Da nije bilo ljudske inteligencije ne bi bilo ni umjetne. U vitlogu brzog razvoja ljudi su zaboravili da se njihovo tijelo sastoji i od onog ne vidljivog dijela a to je duh i ljudska emocija. Nažalost te stvari se ne mogu zadovoljiti uz pomoć klika na jedno dugme. Umjetna inteligencija može dati savjet šta treba raditi da se naše stanje popravi, a na nama je da radimo. Da gradimo i održavamo međuljudske odnose i volimo jedni druge, da budemo jedni drugima podrška jer to sve čovjek može a AI ne može. I za kraj ćemo još spomenuti šta su kretori svega ovoga rekli:
Sem Altman, koji radi na razvoju verzije AI otvorenog koda koja bi bila dostupna svima, a ne nekolicini, vjeruje da bi buduće nove verzije hardvera I softvera mogle biti dizajnirane sa zaštitom, radeći samo u dobronamjerne svrhe. 30-godišnji kompjuterski programer i predsjednik startup inkubatora Y Combinator kaže da će njegov sistem “OpenAI” nadmašiti ljudsku inteligenciju za nekoliko decenija, ali da je činjenica da je dostupan svima (za razliku od zaključavanja iza privatnih, vlasničkih vrata ) treba da nadoknadi sve rizike.
Bill Gates, šezdesetogodišnji poduzetnik i suosnivač Microsofta koji je postao filantrop gleda na blisku budućnost AI-a. Na nisku inteligenciju gleda kao na pozitivnu zamjenu radne snage, pišući da bi AI revolucija “trebala biti pozitivna ako njome dobro upravljamo“. Ali on takođe brine da će „superinteligentni“ sistemi koji će doći za nekoliko decenija postati „dovoljno jaki da budu zabrinjavajući“. Dodaje da "[ne] razumije zašto neki ljudi nisu zabrinuti."