Idejni projekat razvoja moderne biblioteke

Svaka veća sredina u Bosni i Hercegovini treba da razmišlja o kreiranju moderne, centralne biblioteke, koja bi dala savršen odgovor na danas rastuću razvojnu tehnologiju, očekivanja njenih čitalaca, kao i promjene u demografskoj strukturi tog područja. Razvoj ovakve, prije svega inkluzivne bibiloteke , treba biti podržan kao strateška inicijativa od strane nadležnih struktura, čiji zadatak i jeste nadzor i upravljanje nad bibliotekarskim fondom. U tu svrhu bi bilo poželjno uraditi arhitektonsku konstrukciju same zgrade biblioteke, sa više spratova, po mogućnosti u centralnom dijelu grada. Sam tok projekta mora biti otvoren i transparentan za korisnike-čitaoce biblioteke , na isti oni mogu i trebaju dati svoja mišljenja i sugestije. Potrebno je imenovati menažera projekta, čovjeka od struke, najbolje bibliotekara sa dugogodišnjim iskustvom , koji će uz angažman vanjskih konsultanata dodatno doprinjeti završnom mišljenju o projektu, te dati svoj sud o finansijskim i faktorima rizika , kao glavnoj ocjeni u izradi samog projekta.Moderna biblioteka treba da bude dovoljno osvijetljenih prostorija, koje su izmedju sebe tako povezane da omogućavaju usku saradnju izmedju korisnika, kao i učenje, čitanje, kreiranje. Pored prostora za čuvanje knjiga , biblioteka treba da ima i prostor za medije, kreativne svrhe i sl.

Ciljevi:

1. Napraviti modernu biblioteku.

2. Transformisati staru u novu biblioteku.

Vizija i misija:

1. Obezbijediti infrastrukturu za učenje i istraživanje.

2. Ponuditi širok dijapazon knjižnog fonda , kao relevantnog izvora informacija.

3. Podržavati podučavanje, učenje, istraživanje i razvoj.

SWOT matrica:

Obrazloženje SWOT matrice:

1. Snage:Pretpostavka je da tradicionalni koncept bibliotekarstva, a koji dominira ovim prostorima, podrazumijeva 2 ili 3 osvijetljene prostorije bez vlage, buke i sa adekvatnom temperaturom. U njima se nalazi više polica, poredanih u nekoliko nivoa u kojima je knjižni fond razvrstan prema autoru ili književnom porijeklu istog. Osoblje je educirano na Filozofskom fakultetu, smjer bibliotekarstvo i radi u jednoj smjeni, i to u dječijoj i biblioteci za odrasle. Postojeći knjižni fond donekle zadovoljava ukuse korisnika-čitalaca.
2. Slabosti: Tradicionalni koncept bibliotekarstva nije puno uzimao u obzir želju korisnika za odredjenim knjižnim fondom. Stoga se isti slabo zanavljao i štampao u novijim izdanjima. Nemarni korisnici su ga u većoj ili manjoj mjeri oštetili ili nikad nisu vratili, tako da su knjige, većim dijelom izdanja stara i preko 20 godina. Većina biblioteka ne posjeduje informatičku opremu, a solidan broj njih ni prostor za učenje i istraživanje.
3. Mogućnosti: Prelazak na moderni koncept bibliotekarstva podrazumijeva nešto po čemu bi se mogli izdvojiti od ostalih , sličnih biblioteka. Upotreba Brajevog pisma za slijepe i slabovidne bi mogao biti jedan od takvih primjera. E-bibliotekarstvo bi na početku iziskivalo dosta vremena i novca, ali krajnji ishod bi bio isplativ, jer bi privukao veći broj korisnika i zainteresovanih za biblioteku i čitanje. Prilikom traganja za izvorima finansiranja koristiti mogućnosti donacija ili pisanja projekata koji će se finansirati od strane osnivača.
4. Prijetnje: Manji broj biblioteka na ovom području je već prešao na moderni koncept rada. Samim tim broj njihovih čitalaca je daleko veći, kao i zadovoljstvo onim što takva biblioteka može da ponudi. Neophodno je koristiti njihova saznanja i to koristiti za razvoj vlastitih ideja i ono po čemu ćemo biti originalni.

Zgrada biblioteke:

1. Centralni dio-glavni dio u kojem su smještene knjige

2. Administracija-centralna baza podataka, računar i opšta dokumentacija

3. Arhiva-katalozi, publikacije, stručni časopisi, knjige i bibliotekarska gradja starijeg datuma

4. Prostor za edukaciju, informatiku i istraživanja

Osoblje:

1. Bibliotekari

2. Kompjuterski programeri

3. Administrativno osoblje

Zaključak:

Da bi se sačinio i implementirao idejni projekat razvoja moderne biblioteke , neophodno je izvršiti uvid i procjenu u trenutnu organizacionu strukturu. Ovo uključuje i procjenu planiranja i vodjenja iste. Neophodno je obratiti pažnju na kvalitet usluge ,a najviše na zadovoljstvo korisnika-čitalaca. Idejna izrada plana treba da uključuje vanjske eksperte, kao što su arhitekti i finansijski stručnjaci i sl , a sve sa krajnjim ciljem-digitalizacijom bibliotekarstva.