Svojevrsan vid potpore učenja, razvijanje kritičkog mišljena, buđenje mašte kod učenika sve je to uloga školskih biblioteka. No, da li je to danas zapravo pravilno raspoređena i namijenjena uloga ovih prostorija ili one više služe kao izložbeni prostori u koje osim bibliotekara , ostali zalaze samo kad moraju? Ove prostorije mogu više od toga ponuditi. Da li školske biblioteke u punom smislu mogu ostvariti svoju ulogu uveliko zavisi i od samog izgleda tih biblioteka. Potrebno je da su to živopisne prostorije, lijepo usklađenog enterijera u kojima se osjećate smireno, ugodno, nesmetano, da tu poželite svaki put iznova da se vratite. Obzirom da smo danas svjedoci da učenici nemaju razvijene navike čitanja, a i mnogobrojni faktori ih odvraćaju od toga da uvedu čitanje u rutinu, potrebno je ići u korak s vremenom. Prije svega je neophodno odgovoriti zahtjevima novog vremena, ponuditi učenicima zanimljivu, aktuelnu literaturu, sadržaje koji ih zanimaju a koji su u isto vrijeme edukativni i važni za njihovo učenje. Pored digitalnih tehnologija koje se učenicima nude, važno je vratiti im ljubav ka pisanoj riječi, ka čitanju. Kod obaveznih školskih lektira također je lijepo uvesti neke inovacije. Pored obavezne obrade na časovima, bilo bi lijepo organizovati i diskusiju u biblioteci, ili razmjenu mišljenja o pojedinim lektirama, gdje bi učenici iskazali svoje utiske o pročitanom, učestvovali u diskusiji ili čitali neke dijelove iz lektira. Sve to ne zahtijeva ništa novca, već samo malo truda. Ne zaboravimo da su školske biblioteke jedan prozor u svijet koji uvijek treba da nam pruža čist pogled ka vedrijoj i ispunjenijoj budućnosti.
