Na otvaranju je ambasador Velike Britanije istakao jedan detalj iz slikarevog života: taj da je, nakon što su mu u Vijećnici, gdje je imao atelje, izgorjele sve slike, u Bristolu u 70. godini života počeo ispočetka.
Veliku Britaniju i Dobrivoja Beljkašića povezala je njegova kćerka Dragana Smart, koja u Bristolu živi skoro četiri decenije. Ona i kustosica Dragana Brkić-Hodak su izložbu zamislile, motivisale sve aktere i osigurale sredstva koja su došla od Britanske ambasade u Sarajevu, Općine Centar, Bridging Histories projekta i privatnih donacija.
U njenoj zamisli, a sada evo i u stvarnosti, izložbu prati nekoliko različitih programa, među njima i didaktički materijal za nastavnike likovne kulture. Beljkašić je, naime, jedan dio svog profesionalnog života proveo kao pedagoški stručnjak, a sa legendarnim profesorom likovnog iz sarajevske Prve gimnazije napisao i udžbenik (koji se takođe može vidjeti na izložbi).
Materijal nije obiman, svega 16 stranica, od kojih 11 radnih, svaka sa jednom slikom Dobrivoja Beljkašića, podacima o slici, definisanim obrazovnim ishodom, metodičkim uputstvom za nastavnike i prijedlogom zadataka za đake. Didaktičke teme su Elementi likovnog jezika: linija; Konstruktivni karakter linije; Linija u funkciji kreiranja ritma; Deskriptivna funkcija linije; Elementi likovnog jezika: oblik/forma; Organske forme; Prazne forme/oblici; Elementi likovnog jezika: boja; Komplementarni kontrasti boja; Elementi kompozicije: simetrija; Elementi kompozicije: proporcija. Autorica materijala je Aida Šarac Berbić, koautorice Joanna Burch-Brown i George Francis, a saradnice Dragana Smart, Amra Mahmutović i Lejla Voljevica Radović. Koautorice su na jednoj stranici objasnile motive da izložbu uključe u projekat Bridging Histories, pokrenut u Bristolu s ciljem da se kroz umjetnost omogući djeci različitih kultura međusobno upoznavanje kao jednako vrijednih i ravnopravnih ličnosti. (Otuda su ključne aktivnosti vezane za crtanje, spravljanje hrane, historiju ulica, porodičnu prošlost, spomenike i obilježja i pokretanje promjena.)
Djeca čiji nastavnici posegnu za ovom brošurom, ili ona koja posjete radionice tokom trajanja izložbe, razgovaraće o napetosti, ljutnji, ugodi, zaljubljenosti, radoznalosti, začuđenosti... Biće pozvana da istražuju, pitaju, otkrivaju, pričaju, slušaju..., ali prije svega da se izražavaju kistom, olovkom, pastelom... Sve vrijeme i u svakom trenutku biće dio procesa čija je glavna poruka da je važno savladati likovni jezik, ali da jezik ne vrijedi mnogo ako se nema šta reći i ako se nema s kime razgovarati.
Dobrivoje Beljkašić ostavio je traga u likovnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine, i kao slikar i kao pedagog. Umro je i sahranjen u Bristolu, u kojem je do smrti, u 92. godini, govorio linijom i bojom. Odluka Umjetničke galerije da obilježi stogodišnjicu njegovog rođenja još jednom nas podsjeća zašto je Bosni i Hercegovini važna i potrebna ova institucija. Uz svu neizbježnu simboliku vatre i rađanja iz pepela, sama izložba učinila je krupan korak ka tome da Univerzitet u Sarajevu prepozna galeriju kao nastavnu bazu. Potpisan je, naime, ugovor o saradnji sa Pedagoškim fakultetom. Možda sada i inicijativa Likovne akademije lakše nađe otvoreno uho u Rektoratu UNSA. Mostovi prema prošlosti ne vrijede mnogo bez onih pruženih na suprotnu stranu.
