MOOC platforme tek trebaju da dobiju pažnju regiona

Prvi MOOC projekat u Hrvatskoj vezan je za učenje o povlačenjima sredstava iz europskih fondova, a pokrenut je u Rijeci. Organizovan je CARNetov kurs za nastavnike koji su mogli usavršavati svoja znanja oko pripreme i izvođenja nekih nastavnih modula. Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković iz Beograda pokrenula je inicijativu prevođenja besplatnih onlajn edukativnih kurseva na srpski jezik.

Istraživači iz regiona:

Onlajn edukacija omogućava forume ili grupne video sastanke. Međutim, komunikacija unutar onlajn zajednice nema uvek isti kvalitet kao živa komunikacija. Izgovorena reč putem interneta ne prenosi se jednakom brzinom kao unutar istog fizičkog prostora, pa ovaj tehnološko-prirodni faktor preti narušavanju usklađene komunikacije. Isto važi za pisanu razmenu informacija. Da li ste ikada četovali putem Facebook-a ili Google Talk-a i primetili koliko puta se dogodi da Vi i Vaš sagovornik pišete u isto vreme. Sagovornik Vam može postaviti pitanje, pa se setiti da zna odgovor. Vi biste kucali odgovor, a on bi već poslao informaciju da se seća odgovora. Vi biste pola otkucanog odgovora poslali u trenutku kada sagovornik započne drugu temu… Tako nastaje ono što Italijani nazivaju 'casino', a što predstavlja rizik za onlajn komunikaciju i obrazovanje.

Najveći problem e-učenja je u samomotivaciji, samoorganiziranosti i samodisciplini učenika. Na online tečajevima je vidljiv veliki broj polaznika koji započnu tečaj, ali ga ne završe. (…) I e-učenje i MOOC će u potpunosti promijeniti obrazovanje. Pred nama je doba u kojem će siromašni učiti sami iz računala i s interneta. Bogati će imati privilegiju učiti u školi. Škola će se od osnovne škole do fakulteta pretvoriti u majstorsku radionicu, mjesto na kojem će se s vrhunskim majstorom raditi projekte.

Rezultati istraživanja  su pokazali da je većina sudionika čula za ovakvu vrstu tečaja, iako ih dio još nije pohađao. O MOOC-evima sudionici su uglavnom doznali na internetskim stranicama, dok je čak petina sudionika o njima čula od kolega. Među ispitanicima koji su sudjelovali u istraživanju, najveći je broj kao glavnu prednost ovakvih tečajeva naveo mogućnost učenja vlastitim tempom i u vrijeme koje im odgovara. Privlačna im je i dostupnost sadržaja. Čimbenici koji bi sudionike motivirali za pohađanje tečaja su poboljšanje vještina, znatiželja te prikupljanje materijala o nekoj temi. Kao najveći su izazov ispitanici naveli nedostatak vremena potrebnog za dovršavanje tečaja. Zanimljivo je navesti i da je jednak broj odgovora sudionika o tome što ih može odvratiti od pohađanja tečaja bio nedostatak motivacije i upitna korist tečajeva. Osim toga, velik je broj polaznika kao prepreku naveo i nedovoljno poznavanje stranog jezika, što otežava praćenje većine dostupnih tečajeva. Zanimljivi su i odgovori na pitanje o ocjenjivanju od strane drugi polaznika, gdje je gotovo pola sudionika takav način ocijenilo pozitivnim, dok gotovo trećina nije mogla procijeniti ima li takvo ocjenjivanje prednosti. No, većina se sudionika istraživanja slaže da ovakvi tečajevi imaju pozitivan utjecaj na obrazovanje. Usprkos ovim izazovima, masovni tečajevi postaju sve popularniji u svijetu, te nam ostaje vidjeti kako će se ovaj trend razvijati u Hrvatskoj. Iz ovih je rezultata vidljivo da ima motiviranih potencijalnih polaznika tečajeva. Slični tečajevi već postoje u Hrvatskoj, te je nužno pratiti zadovoljstvo polaznika kako bi se mogli provoditi još masovniji i kvalitetniji tečajevi. 

Svako ima pravo na učenje, napredak, na pravične i zadovoljavajuće uslove za rad. Omogućavanje svakom čoveku ovih prava je težak i dugotrajan proces ali kao takav on mora biti kontinuirano sprovođen i unapređivan. Napredak nauke i tehnologije omogućava napredak čovečanstva, humanizovanje uslova za život, učenje, rad. Bolji uslovi za rad dovode do povećanja produktivnosti i daljeg napredka u svim segmentima. Ciklus poboljšanja ne sme biti prekinut i svaki njegov segment mora biti pažljivo planiran. To znači da se svakom čoveku od najranijeg uzrasta moraju obezbediti optimalni uslovi za učenje, rad i napredak.

Izvori:

1. Web stranice obrazovnih platformi:MOOC; Coursera, EdX, Udemy, Udacity, Open2Study, Open Education, Iversity,OpenLearning, FutureLearn, Canvas, CourseSite, Universarium, NovoEd
2. Medijska pismenost u Hrvatskoj – istraživanje u sklopu projekta Media Literacy for the 21st century IPA - human resources development,  Žarko Čižmar i Nenad Obrenović, Zabreb, 2013. godina
3. MOOC (Otvoreni masovni onlajn kursevi), Dina Crnovršanin, Fakultet tehničkih nauka Čačak, Tehnika i informatika, Master za elektronsko učenje, 2013/2014.
4. Online obrazovanje sad i odmah, vodič za učenje jezika na daljinu, Nemanja D. Milinović
5. Masovni otvoreni online tečajevi – izazovi i mogućnosti, Osnovna škola Veliki Bukovec, Jelena Horvat
6. Analiza karakteristika, diskusija i uspješnosti polaznika regionalnog Moodle MOOC-a Josipa Matotek, Građevinski fakultet Osijek, Gordana Jugo, CARNet
7. Spajanje akademskog i preduzetničkog znanja kroz tehnološki potpomognuto učenje (Izveštaj o uslovima za otvorene obrazovne resurse u zemljama Zapadnog Balkana) –  istraživanje BAEKTEL-a (Blending academic and entrepreneurial knowledge in tehnology enhanced learning), 2013. godina
8. Edukativna vrijednost reprezentativnih kurseva statistike dostupnih putem platformi za učenje na daljinu; Selman Repišti
9. MOOC kao izvor znanja u visokom obrazovanju, studija slučaja: Coursera-in kurs archaeology's dirty little secrets, Ivan Stojšić i Maja Mijatov,Novi Sad, 2014. godina
10. Oblikovanje nastave u sustavima e-učenja, Jelena Longin, Split, 2014. godina

Fotografija preuzeta sa world.edu.

Besplatna alternativa klasičnom obrazovanju.