Zahtjevi pojedinaca i pojedinki da se u službenim tekstovima, pa i u školskim udžbenicma, koristi rodno osjetljiv jezik, često se ismijava i smatra „traženjem dlake u jajetu“. Primjeri koji slijede ukazuju na suštinu problema.
Primjer 1.
Ona rodna, on senzitivan Foto: E. K. U našoj školi nastava se odvija pod budnim okom direktora Šefike Terzić. Ona se u svom radu puno oslanja na pomoć svojih kolega pedagoga, Gordane Mišić i Emine Hadžić. U kancelariji sekretara škole, Alme Musić, održan je sastanak na kojem je odlučeno da se učenikom generacije proglasi Dijana Matić iz 8-c razreda. Priznanje će joj biti uručeno na priredbi povodom Dana škole na kojoj će prisustvovati i načelnik opštine, Ivana Abadžić, sa svojim saradnicima.
Primjer 2.
U našoj školi nastava se odvija pod budnim okom direktorice Damira Topića. On se u svom radu oslanja na pomoć svojih kolegica pedagogica, Amara Zukića i Petra Kojića. U kancelariji sekretarice škole, Branka Obrića, održan je sastanak na kojem je odlučeno da se učenicom generacije proglasi Dino Bešić iz 8-c razreda. Priznanje će mu biti uručeno na priredbi povodom Dana škole na kojoj će prisustvovati i načelnica opštine Fuad Branković sa svojim saradnicama.
Ona rodna, on senzitivan
Oba primjera namjerno su napisana pogrešnim rodnosenzitivnim jezikom. Pa ipak, ta „greška“ se u prvom primjeru i ne čini tako velika i primjetna kao u drugom. Naše uho se valjda već naviklo da većinu zanimanja i zvanja čuje samo u muškom rodu, pa i u situaciji kada iza njih slijedi žensko ime (direktor Šefika Hadžić). Obrnuta situacija, gdje su muškim imenima pridodane titule i zanimanja u ženskom rodu (direktorica Damir Topić), para uši i svakom je razumljivo neprihvatljiva, iako je u suštini jednako pogrešna kao i prva.
Jezik je samo odraz stanja u društvu - stanja koje je normalizovalo situaciju u kojoj su direktorska mjesta rezervirana za muškarce, a sekretarska za žene. Kad se to stanje promijeni, promjene će se osjetiti i u jeziku.
