Pisana priprema za realizaciju nastavnog sata iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

Školegijum redakcija

15.04.2016
Muamer Ibrišević

Pisana priprema za realizaciju nastavnog sata iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

Oblast: Metodička priprema časa na temu djela iz opusa Šukrije Pandže

 

Osnovna škola:

O.Š. „Safvet-beg Bašagić“

Razred, odjeljenje, učitelj/ica:

IV-1, Alma Alispahić

Mentor:

Edina Vražalica

Realizator nastavnog sata (pripravnik):

Muamer Ibrišević

Dan i datum realizacije:

Ponedjeljak, 28.03.2016. godine

Početak nastavnog sata:

8:00 h

Trajanje nastavnog sata:

45 minuta

NASTAVNO PODRUČJE:

Interpretacija književnog teksta

NASTAVNA JEDINICA:

„Draga laž” Šukrija Pandžo

Tip nastavnog sata:

Obrada novog nastavnog gradiva

Funkcionalni položaj

nastavne jedinice:

 

Oblici rada:

Prethodna: IKT, „Proljeće je slikar” Jure Kaštelan (obrada)
Naredna: IKT „Draga laž” Šukrija Pandžo (dalji rad na tekstu)

 

 

Frontalni, individualni, grupni rad

Nastavna sredstva:

Kutija, kartice, ilustracije, plakat, šeširi, tekst priče, zapis sa table, listić, power point prezentacija, projektor, laptop, tabla, kreda, magneti

 

Nastavne metode:

 

U kojoj fazi realizacije nastavnog sata?

 

Svrha primjene

nastavne metode baš u toj fazi:

Metoda usmenog izlaganja

Uvodni dio sata

Glavni dio sata

Završni dio sata

– Motivacija učenika za rad

– Upoznavanje učenika sa nastavnim sadržajem

– Definisanje pravila i zadataka za domaću zadaću

Metoda razgovora

Ilustrativno-demonstrativna metoda

Uvodni dio sata

Glavni dio sata

Završni dio sata

- Podsticanje učenika na logičko, kritičko razmišljanje i zaključivanje te iznošenje vlastitog stava uz pomoć doživljaja priče

 

Metoda rada na tekstu

Metoda samostalnog rada

Glavni dio sata

Završni dio sata

– Postizanje postavljenih ciljeva časa

– Prepisivanje zapisa sa table

– Rad na nastavnom listiću

Cilj rada na času: Učenici će doživjeti i razumjeti sadržaj priče „Draga laž” te će istu znati i moći tumačiti kroz različite zadatke shodno svojim mogućnostima i sposobnostima

Zadaci rada na času

O b r a z o v n i

O d g o j n i

F u n k c i o n a l n i

Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje, doživljavanje, razumijevanje i tumačenje sadržaja književnog teksta; uočavanje toka događaja, likova, njihovih osobina i postupaka; bogaćenje rječnika; osposobljavanje učenika za uočavanje poruke djela; osposobljavanje učenika za istraživački rad individualno i u grupama.

Razvijanje ljubavi i pozitivnog odnosa prema knjizi kao izvoru ljepote pisane riječi; razvijanje shvatanja značaja čitanja za učenje, znanje i samoodgoj; razvijanje estetskih, etičkih i moralnih vrijednosti kod učenika.

 

Razvijanje pažnje, sposobnosti pamćenja i mogućnosti prezentacije pročitanog sadržaja kroz uočavanje toka događaja, likova, njihovih osobina i postupaka, razvijanje sposobnosti analize, sinteze, logičkog mišljenja i zaključivanja uočavanjem poruke; razvijanje izražajnih sposobnosti kroz kreativno usmeno izražavanje i pravilno pisanje zapisa o pročitanoj priči; razvijanje saradničkog odnosa kroz rad u grupi i kolektivu.

Globalno određenje strukture nastavnog sata

(okvirne naznake vremena i sadržaja pojedinih dijelova)

U v o d n i d i o

(10 minuta)

G l a v n i d i o

(30 minuta)

Z a v r š n i d i o

(5 minuta)

 

– Pozdravljanje učenika i predstavljanje.

 

– Otkrivanje zagonetnog predmeta.

 

 

– Igra „Dvije istine i jedna laž”.

 

– Razgovor o rješenju igre.

 

– Isticanje cilja nastavnog sata.

 

– Otkrivanje naslova na tabli.

 

 

– Interpretativno čitanje teksta u cjelini.

 

– Psihološka pauza.

 

– Globalna analiza sadržaja.

 

– Objašnjavanje manje poznatih riječi i njihovo tumačenje na nastavnom plakatu.

 

– Grupni oblik rada učenika kroz metodu kooperativnog učenja šest šešira( Detaljna analiza teksta).–

- Prezentovanje rada grupa uz adekvatno praćenje powerpoint prezentacije.

 

– Prepisivanje zapisa sa table.

 

– Rad na nastavnom listiću

Detaljna razrada strukture nastavnog sata:

S a d r ž a j

O b j a š nj e nj a

U v o d n i d i o (priprema, motivacija)

n a s t a v n o g s a t a

 

Pozdravljam učenike i predstavljam se.

Dobro jutro djeco. Moje ime je Muamer Ibrišević i danas ću se družiti sa vama na času Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti. Nadam se da ćemo lijepo zabaviti i naučiti nešto novo. Za početak našeg druženja za vas sam pripremio jedno, malo iznenađenje. Zamolit ću vas da budete tihi i pažljivi jer ćemo se uskoro zajedno igrati. Uz vašu pomoć otkrit ćemo zajedno o čemu je riječ!? Dobro.

Otkrivam učenicima iznenađenje.

Šta vidite? Opišite! Kako vam se sviđa? Kako se osjećate? Zašto? Dobro. Sada, pažljivo posmatrajte naše iznenađenje pa mi kažite, šta je to što se posebno može uočiti, a da je različito u odnosu na sve ostalo što vidite? Dobro. Ko će nam pročitati poruku?

Odabiram jednog učenika koji se javi dobrovoljno da istu pročita naglas! To će biti ujedno i sljedeća pravila naše zajedničke, buduće igre.

Za početak prvo otkrij moje ime, napiši na tabli sljedeća slova, malo se igraj sa njima, učili smo prošli čas i brojeve, izbroji pa kaži koliko ih ima; A, Ž, L?! Dakle, to je broj tri.

Učenici trebaju doći do zaključka da je tačan odgovor laž.

U ovoj igri postoji samo jedan način da pobijediš, a otkrit ćemo zajedno koji je pravi, slijedi pravila igre i lijepo se zabavi. Igrica se zove „Dvije istine i jedna laž”. Vaš zadatak će biti da na karticama koje ste dobili napišete tri rečenice od kojih će biti dvije istinite, a jedna lažna, kada završimo, zadatak ostalih će biti da otkriju koja je od navedenih rečenica laž.

(Skrećem pažnju djeci da ni u kom slučaju i nikada nije lijepo lagati, pa ni u igri, tako da našu „laž” u ovom slučaju može zamijeniti jedna neostvarena želja, dakle nešto što još uvijek nije istinito ali bi jako voljeli da se desi).

Nakon što tačno odgovorimo na zadatak, karticu sa našim odgovorima stavljamo kutiju.

Nakon toga zaključujemo na koji način smo uspjeli da pobijedimo u ovoj igri, šta je to što je ispravno i potrebno uvijek govoriti? Potrebno je uvijek govoriti istinu. Kako se naziva ta osobina čovjeka? Tu vrlinu čovjeka nazivamo iskrenost. Dobro.

Zatim iza pozadine „kutije” otkrivam adekvatnu ilustraciju dječaka te istu postavljam na tablu. Ko je na slici? Kako izgleda? Zašto? Vjerujem da je dječak jako nestrpljiv da otkrije šta ćemo danas učiti na času Bosanskog, hrvatskog,srpskog jezika i književnosti. Biću iskren pa ću vam reći pravu istinu.

 

 

G l a v n i d i o n a s t a v n o g s a t a

 

 

 

 

 

 

 

Najavljujem cilj časa: Na ovom nastavnom času ćemo se upoznati sa jednom, novom pričom, dakle radit ćemo na tekstu koji je napisao Šukrija Pandžo.

Otkrivam već napisani zapis na tabli uz sve neophodne uslove metodičke realizacije. Postavljam na tablu ilustraciju pisca, a zatim učenicima ponudim dodatne informacije o pomenutom književniku.

Šukrija Pandžo je bosanskohercegovački pisac za djecu. Radio je kao učitelj. Pisao je pjesme i priče za djecu, ali i odrasle. Dobitnik je vrijednih književnih nagrada. Napisao je knjigu priča za djecu „Samo još kosovi zvižduću”, a ja ću vam upravo sada pročitati jednu od njih.

Primjećujete da vam još uvijek nisam otkrio naslov naše priče, zamoliti ću vas da to još neko vrijeme bude tako, skriveno, a uz vašu pomoć zajedno ćemo poslije odgonetnuti naslov priče. Dobro. Sada se lijepo naslonite na stolicu, udobno se smjestite i pažljivo slušajte.

Stojim ispred svih učenika i učenicima naglas, interpretativno pročitam cijeli tekst u cjelini, a zatim slijedi psihološka pauza. Vršimo globalnu analiza pročitanog sadržaja.

O čemu se govori u ovoj priči? Kakav je utisak na vas ostavila ova priča? Dobro. Kako biste vi dali naslov ovoj priči? Šta misle ostali?

Postepeno približavam učenike ka tome da sami pokušaju doći do naslova priče, a zatim isti ćemo uredno otkriti na tabli.

Vršimo analizu i zapisujemo nepoznate riječi iz teksta.

Postavljam nastavni plakat na tablu čiji sadržaj sačinjavaju nepoznate riječi iz teksta. Uz aktivnost učenika zajedno razgovaramo o njihovom značenju.

Objašnjavam nepoznate riječi na nastavnom plakatu.

Djeco, ukoliko vi pronađete još neku nepoznatu riječ u tekstu zapišite je pa ćemo je poslije lijepo objasniti.

 

Nepoznate riječi sadržane u tekstu priče su:

šćućuriti se – sageti se, pritajiti se, držati se po strani

otprtiti kroz snijeg – hodati kroz nanose snijega

mećava – sniježna oluja

mraz – vrsta padavine

sustati – umoriti se

zakukuljen – zakopčan u odjeći do grla, uvijen, nejasan

zašlo za nokte – osjećaj smrznutih ruku

vrljati – ići nekud bez razloga

ciča – niska temperatura

jugovina – topli vjetar sa juga

prolokao snijeg – snijeg koji se uveliko topi i na nekim mjestima otkriva kopno, zemlju

pomaljati se – pojaviti se

bljuzgavica – snijeg sa ledom koji se topi

otkravljivati – osluškivati

Minhauzenova truba – stanje čovjeka koje opisuje pretjeranu maštu

 

Draga djeco sada ćete imati zadatak da radite zajedno u grupi. (Učenici su već prethodno podijeljeni u grupe).

Svakoj od pomenutih grupa, učenicima ponudim određenu mogućnost izbora u sljedećoj nastavnoj aktivnosti koja je ujedno i važna metoda kooperativnog učenja u radu sa djecom.

Molim vas da za svoju grupu zajedno odaberete boju, tj. šešir za vlastitu grupu. Učit ćemo pomoću „Šest šešira za razmišljanje”.

Nakon što svaka grupa dobije jedan od šešira, dajem učenicima detaljne upute za dalji rad. Svakom učeniku ponaosob dijelim tekst priče.

Zajednički dogovaramo pravila za detaljnu analizu teksta. Objašnjavam zadatke grupama, (u prilogu i uputstvu za grupni rad, ista su jasno navedena). Provjeravam da li su učenici pravilno razumjeli zadatak te dajem mogućnost članovima grupa da još jedanput ponove zadatak. Definiramo pravila i počinjemo sa radom.

Pomažem učenicima i uklanjam moguće nejasnoće, podsjećam učenike o vremenu sa kojim raspolažu u radu.

Motivišem učenike u radu te ih potičem i ohrabrujem.

Žuti šešir – uz pomoć teksta i detaljnog uputstva za rad, učenici će pronaći i napisati sve ono što je lijepo, pozitivno i posebno u ovoj priči. Čemu su se nasmijali, zašto?

Bijeli šešir – uz pomoć teksta i detaljnog uputstva za rad, učenici zapisuju i analiziraju tačan tok događaja u priči, navode osnovne činjenice koje se odnose na sadržaj teksta.

Crveni šešir – uz pomoć teksta i detaljnog uputstva za rad, učenici će opisati osobine glavnog lika priče. Uočiti sporedne likove te opisati izgled nepoznatog čovjeka u priči. Pažnju pridaju emocionalnom doživljaju, osjećanjima koja preovladavaju u priči.

Zeleni šešir –uz pomoć teksta i detaljnog uputstva za rad, osmisliti novu ideju, promijeniti tok priče, staviti se na mjesto junaka i postupiti drugačije.

Plavi šešir –uz pomoć teksta i detaljnog uputstva za rad, učenici će uporediti razmišljanja junaka sa početka priče, sa onim razmišljanjem na kraju. Uporediti tok tih misli, uočiti razliku te navesti i razmisliti šta se promijenilo? Koja je poruka priče?

Crni šešir –uz pomoć teksta i detaljnog uputstva za rad, učenici će navesti opasnosti određenih događaja u priči te napisati, koliko je bilo teškoća u donošenju određenih odluka?

Učenici uz moju pomoć rade grupno na različitim zadacima. Nakon toga, uz pomoć power point prezentacije vodim učenike kroz prezentovanje zadatih aktivnosti. Učenici prezentuju svoje zadatke a u tom kontekstu na primjeren način, uz jasnu predodžbu prezentacije postepeno vodim glavni tok razgovora.

Z a v r š n i d i o n a s t a v n o g s a t a

 

Učenici prepisuju zapis sa table i rade na nastavnom listiću. Dijelim učenicima nastavne listiće i objašnjavam im zadatak. Ukoliko nam ne ostane dovoljno vremena za rad, učenici će dobiti zapis sa table te nastavni listiće da zalijepe u svoje sveske, a rad završiti kod kuće za domaću zadaću. Zahvaljujem se učenicima.

Draga, djeco, zahvaljujem vam se na vašoj pažnji i iskreno se nadam da ćemo se opet ovako lijepo družiti.

 

Prijedlog sadržaja za učenike s posebnim potrebama i načina rada:

U ovom razredu nema djece sa poteškoćama u razvoju

Inicijalna procjena stanja i opis predstojećih koraka:

/

Sugestije nastavnika koji radi s učenikom.

/

Vidovi verikacije učeničkog rada:

/

Nejasnoće i dileme koje je potrebno razjasniti prije realizacije nastavnog sata:

 

– Ima li odstupanja od Nastavnog plana i programa?

Odstupanja od nastavnog sata nema.

– Imaju li učenici čitanke i nastavne listove?Koliko kopija treba pripremiti?

Svi učenici imaju čitanke, tj. tekst priče. Nastavne listiće ću im podijeliti na nastavnom satu. Potrebno je 24 nastavna listića.

– Šta treba zadati kao domaću zadaću?Kako povezati ono što je nastavnik ranije s učenicima realizirao i sadržaje čiji smo mi realizatori.

Za domaću zadaću učenici treba da nauče izražajno čitati priču“Draga laž“ i završiti rad na nastavnom listiću jer će već na sljedećem nastavnom satu nastaviti sa daljim radom na tekstu.

Glavni dio časa:

Nastavni plakat; (nepoznate riječi)

šćućuriti se sageti se, pritajiti se, držati se po strani

otprtiti kroz snijeg –hodati kroz nanose snijega

mećava –sniježna oluja

mraz–vrsta padavine

sustati – umoriti se

zakukuljen – zakopčan u odjeći do grla, uvijen, nejasan

zašlo za nokte – osjećaj smrznutih ruku

vrljati –ići nekud bez razloga

ciča – niska temperatura

jugovina – topli vjetar sa juga

prolokao snijeg snijeg koji se uveliko topi i na nekim mjestima otkriva kopno, zemlju

pomaljati se –pojaviti se

bljuzgavica – snijeg sa ledom koji se topi

otkravljivati – osluškivati

Minhauzenova truba – stanje čovjeka koji opisuje pretjeranu maštu

Glavni dio časa:

 

Upute za rad u grupama:

Žuti šešir–zadaci

Čemu ste se nasmijali, zašto?

Napisati šta je to što je lijepo i pozitivno u ovoj priči?

Bijeli šešir – zadaci

Napisati tok događaja priče!

Imenujte ih zajedno pomoću naslova! (Uvod, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj).

Crveni šešir –zadaci

Navesti osobine glavnog lika!

Ko su sporedni likovi?

Opišite osobine i izgled nepoznatog čovjeka u priči?

Kakva osjećanja preovladavaju u priči?

Zeleni šešir–zadaci

Stavite se na mjesto glavnog lika i promijenite tok priče!

Šta bi ste vi uradili da ste na njegovom mjestu?

Koje je vrijeme i mjesto radnje u priči?

Plavi šešir–zadaci

Uporediti osobine dječaka sa početka priče sa njegovim iskustvom na kraju priče!

Šta se promijenilo, ako jeste razmislite zbog čega?

Čemu nas je poučila priča?

Crni šešir–zadaci

Navedite određene opasnosti u događajima priče!

Koje postupke dječaka ne odobravate?

Ko je za to kriv?

Završni dio časa:

Nastavni listić

28.3.2016.

Nastavni listić

Odgovorite na sljedeća pitanja:

  1. Zbog čega bismo mogli reći da je dječak u priči ispao smiješan?

 

 

  1. Na koji način je dječak poslije pobijedio? Zašto mu je u sjećanju ostala „Draga laž”?

 

 

 

Literatura:

  1. Nastavni plan i program za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
  2. Šukrija Pandžo, „Samo još kosovi zvižduću”, Svjetlost, Sarajevo

 

TEKST PRIČE:

DRAGA LAŽ

Volio sam da slušam šta stariji pričaju. Još dok ni u školu nisam pošao, znao sam se prišunjati, i u kući, u dvorištu, na njivi, odraslim ljudima i ženama, nekako zaneseno, i gutati svaku njihovu riječ. Bila je tako zima, zapao snijeg, a kod nas u sobi sjedio je neki meni nepoznat stariji čovjek. Razgovarao s ocem i pušio. Brci su mu bili mrki, dugački, a krupne oči kolutale unaokolo. Smješkao se i govorio preglasno. Kao da se nadvikuje sa nekim. Ja sam se šćućurio u dnu sobe da budem što manji, da im ne smetam. - Vidi snijega - govorio je otac. - Zavalio, pa nikud ne možeš da otprtiš ni sto koraka. Ni stoku da otjeraš na potok do pojila. A mećava brije kao nož. Ne da ti oči otvoriti! Onaj nepoznati zakoluta očima, nasmija se, prihvati brk rukom. - Ništa je ovo. Sitnica. A u nas za planinom pobijele i zjenice od mraza. Šta da ti kažem! Prozore sjekirom čistimo. A kad - tu mene iznenada pogleda i kao da namignu- jedan drugog sretnemo i pozdravimo: Dobro jutro! Zdravo svanuo! Dobar veče! Kako si? Jesi li sustao? - sve se to, brate smrzne negdje u zraku. Pa poslije, kad otopli i sunce prigrije, samo čuješ negdje iznad sebe u vazduhu: Dobro jutro! Zdravo svanuo! Dobar veče! Kako si? I znaš kad te neko tako nevidljiv iznad glave upita: Kako si? , pa ne znaš bi li odgovorio ili ne bi - dođe ti nekako i smiješno i strašno. Pamtio sam riječi. I povjerovao im. Zato sam odmah sutradan rano, dok je mraz ujedao za lice, krenuo na brdo više sela. Bilo je to mjesto bez drveća, golo i otvoreno na sve strane. Znao sam da je tamo najhladnije. Polako sam, zakukuljen, odmicao s rukama u džepovima, površinom smrzlog snijega. Dah mi se stezao. Nikome nisam rekao kuda ću. Smislio sam nešto što nikad niko u našem selu nije čuo. Veselio sam se tome. Odmicao sam polako uz brdo, a snijeg je škriputao pod nogama. Brdo kao da je odmicalo ispred očiju. Išao sam preko njiva i uz ogradu, daleko od seoskih kuća. Da me ko ne vidi. Bio sam nejak. Izgledalo je da će me hladnoća prišiti za sniježne nanose. Mislio sam jedino da stignem gore i da se brzo vratim. A gore... E, to je bilo ono što sam smislio. To gore... Kad sam stigao na vrh brda, suze su mi potekle. Od hladnoće. Mećava se igrala sniježnom prašinom, zviždala i ledenim rukama vukla me za uši. Pao sam umoran na oštri sniježni pokrivač. I onda opet jedva ustao i počeo da vičem put neba: - Dobar dan! Zdravo! Ehej! Zuko je budala! Djeco, bježite! Ja sam zmaj! Eto vuka!“ Htio sam mnogo toga da zovem i dozivam kako bi se zamrzlo, ali glas mi se nekako ukrao. Nestao u hladnom dahu. Krenuo sam onda natrag. A noge kao da su mi bile tuđe. Ruke zgrčene u džepovima. Više sam se kotrljao nego išao. Kao da mi je neko otkidao kožu s lica. Oči boljele, a nemoć zatvarala kapke. Naša kuća nikako da se pomoli. Počeo sam da plačem. A nigdje nikog živog. Sve pobjeglo od hladnoće. I odjednom sam čuo kako me zovu od kuće. Nisam mogao da se odazovem. Samo sam jecao sebi u njedra i pomicao se sitno i nesigurno. I kad me otac, koji se odnekud našao kraj mene, uzeo i ponio u naručju, ja sam počeo da se gubim. U toploj sobi sam zavrištao. Bilo mi je ”zašlo za nokte”, a to tako boli. Naročito kad se uđe u toplo. Legao sam u postelju. Počeo da buncam. A kad sam došao sebi, majka je bila uza me. - Kud si vrljao po onakvom nevremenu, dijete? Ništa nisam odgovorio. Nikom ništa kazao. Ćutao sam i, još slab, pridizao se do prozora da vidim kakvo je vrijeme. A dugačke ledenice na strehama i ledeni vezovi po staklu govorili su da mraz i ciča još traju. A kad sam bio ozdravio, stalno sam pitao kad će da duhne jugovina, koliko ima do toga. Bio sam im već dosadio. Tako da je jednog dana otac rekao: - Što si nas spopao s tom tvojom jugovinom? Kao da će ti ona kolač donijeti!? Krišom sam ispred kućnih vrata provirivao na brdo i nebo iznad njega, ispod koga se sigurno ljuljaju moje smrznute riječi. A kad sam jednog jutra čuo da se ledenice otkidaju sa streha, istrčao sam napolje. Topal vjetar je ljuljuškao gole grane i na krovu na više mjesta prolokao snijeg. Ispod bijelih nanosa, koji su bili već otančali, stalno je nešto žuborkalo kao da šapće. To je oticala voda. Brže-bolje sam se obukao i krijući izmakao iz kuće. Ali se hodalo teško, noge su upadale u snijeg, pa sam se držao malog potoka oko koga se već pomaljala raskvašena zemlja. Obuća je bila mokra od bljuzgavice a lice od znoja. Dugo sam išao. Jer uzbrdo se teško pelo, klizio je snijeg i zemlja pod njim. I kad sam najzad došao na brdo, bio sam, čini mi se, još sitniji nego što sam. Od umora. A srce je treperilo kao preplašena ptica. Zastao sam i zaćutao. Otvorio oči i uši. Oči da me ko ne vidi kako gledam put neba, a uši da čujem kako se otkravljuju i tope u zraku one moje riječi. I počnu da se javljaju. Slušao sam pažljivo. Bez daha. A ono ništa... Samo kreštanje vrana. Možda se tek topi, možda će se ipak čuti ono: Dobar dan!, pa: Eto vuka! Treba pričekati. Vjetar propuhuje, pa i zazviždi... ali to nije ono. I odjednom krupan glas, ali negdje podalje. Nije to moj. Napregnuo sam uši. To je neko dolje, u selu, nešto galamio... Pa opet ništa. Ni da se što otopi gore iznad glave, ni da se čuje. Čekam i slušam. Topi se samo pod nogama. Zatim se iznenada oču lavež psa. Nekako blizu. Znam da nisam lajao. Samo sam vikao: Eto vuka! Možda je pas lajao... Pa se smrzlo i sad se otapa i čuje. Onako umekšano. Još više sam otvorio uši. Nadam se. Gledam nekako gore u nebo. Čisto čujem kako mi srce udara. A iznenada korak-dva od mene prolomi se lajanje i ja vidjeh pravog pravcatog psa - isplazio jezik put mene. Noge mi se odsjekoše, pa sjedoh u mokar snijeg. Od straha i nemoći. Pas me pogleda mrko, lanu još dva-tri puta i otrča niz brdo. Jedva sam došao kući. Nikad nikom nisam o tome govorio do, evo, sada vama. Ali još dugo sam vjerovao onom čovjeku s brkovima. Vjerovao sam da je, možda, moje riječi, onako smrznute, odnio vjetar, negdje daleko, pa su ih drugi čuli, ali su vjerovatno mislili da se to negdje u blizini dovikuju djeca. A kad sam već odrastao i krenuo u školu u grad i počeo da čitam razne knjige, zastao mi je dah kad sam u jednoj vidio naslikanu Minhauzenovu trubu, obješenu iznad peći, kako se odmrzava - i sama svira. Međutim, na knjizi je pisalo da su u njoj opisani doživljaji najvećeg lažova na svijetu. I tada sam, eto, shvatio da je i ono o smrznutom govoru bila laž. Ali mi je ta laž ipak ostala draga za cio život. I sad, kad god odem u svoje selo, popnem se na ono brdo, pogledam u nebo i nasmijem se. I sve mi se čini da ću čuti ono: ”Dobar dan! Ja sam zmaj. Eto vuka!”, što sam tu na onoj ciči zimi prije toliko godina izgovorio.

Prezentacija: