Nova čitanja

Svjetski izvještaj u funkciji reforme bh. obrazovanja

Dobrodošli u antropocen!

Seno Turković

10.02.2021

Izvještaj o prelasku u halocen pomogao je našem autoru da još jednom poveže kvalitet života i kvalitet obrazovanja: što je lošije obrazovanje – lošije živimo!

Ilustracija: bjul / Shutterstock.com

Krajem januara objavljen je Izvještaj o ljudskom razvoju 2020 (Human Development Report 2020 – The Next Frontier) Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), koji prenosi tvrdnju naučnika kako se nakon 12.000 godina upravo završio period holocena i da se sad planeta Zemlja, i mi na njoj, nalazi u novoj geološkoj epohi – antropocenu. Glavna karakteristika ovog geološkog doba je da je ljudska vrsta označena kao dominantna snaga koja svojim djelovanjem oblikuje budućnost planete.

 

Nema nazad

Načinom korištenja prirodnih resursa izazvali smo i ubrzali klimatske promjene, čije su posljedice osjetne svugdje na Zemlji. I pandemija je pokazala kako su političke granice među državama tek crvene linije na geografskim kartama svijeta jer globalni procesi mogu u kratkom periodu promijeniti život svakog stanovnika planete, od Novog Zelanda do Aljaske. Druga stvar koju je pandemija donijela, a još je nismo dovoljno osvijestili, jeste realna mogućnost da povratka u staru normalnost neće biti.

A stara normalnost podrazumijevala je neograničenu eksploataciju prirodnih bogatstava, pogonjenu fosilnim gorivima u bjesomučnoj trci za maksimalnim profitom, za što većim rastom bruto nacionalnog dohotka, te proizvodnju novih i novih proizvoda koji zadovoljavaju sve više isfabrikovane, a ne suštinske ljudske potrebe. Konzumerizam nas je i izgurao iz holocena i, ako bi se nastavila njegova praksa i u antropocenu, na Zemlji uskoro ne bi bilo nikog iz ljudske vrste da označi njegov kraj.

Prilike za daljnji ljudski razvoj ipak postoje i ogledaju se u zelenoj ekonomiji, upotrebi alternativnih izvora energije, reciklaži materijala, uvođenju inovativnih tehnologija i digitalizaciji poslovanja.

Evropska unija već je usvojila Zeleni dogovor (Green Deal) kao novu razvojnu strategiju baziranu na zaštiti i obnovi prirodnih sistema i biološke raznolikosti, smanjenju emisije CO2, ponovnoj upotrebi materijala i na inovativnim tehnologijama. Upravo inovativne tehnologije moraju doći od novih generacija, od novog znanja i kreativnosti. Zato se i obrazovni programi mijenjaju, kako bi odgovorili na probleme s kojima ćemo se kao društvo suočavati u bliskoj budućnosti.

 

Kako naprijed?

UNDP u svojim izvještajima za ocjenu ljudskog razvoja ne koristi bruto nacionalni dohodak kao jedini parametar, već od 1993. godine upotrebljava indeks humanog razvoja, koji u obzir uzima i podatke o očekivanoj životnoj dobi stanovništva, pismenosti, pristupu obrazovanju i druge pokazatelje kvaliteta života. U ovogodišnjem izvještaju uvodi se prilagođeni indeks humanog razvoja, koji dodatno u obzir uzima i planetarni pritisak, što je emisija CO2 i potrošnja domaćih materijala po glavi stanovnika.

Bosna i Hercegovina je, prema UNDP-ovom izvještaju, na 73. mjestu od 189 država i teritorija, sa indeksom humanog razvoja od 0,780. Najslabije stojimo u poređenju sa zemljama regiona (Slovenija je na 22. mjestu, Hrvatska na 43, Srbija na 64, Crna Gora na 48. i Albanija na 69. mjestu).

Uporedimo li ovaj sa rezultatima međunarodnih testiranja kvaliteta obrazovanja PISA ili TIMSS, možemo zaključiti kako su nam kvalitet života i kvalitet obrazovanja itekako povezani: što je lošije obrazovanje – lošije živimo. PISA testiranje pokazalo nam je da nam je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen i da nam je čitalačka pismenost na jako niskom nivou. Takvo obrazovanje prevaziđeno je još u halocenu. Loš obrazovni sistem ne utiče samo na djecu koja sada pohađaju školu, već i na generacije koje su prošle ovakav sistem obrazovanja. Naprimjer, ako imate 30, 40 ili 50 godina i još se niste iznervirali što autor ovog teksta nije objasnio šta je halocen, problem je i u vama.

Najnovije

Izvještaj žirija nakon konkursa Šta je tebi AI

Ni žiriju nije bilo lako

Školegijum redakcija

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija