Nova čitanja

Inovacije u nastavi

Maksuda Muratović

03.06.2021

Ilustracija: AlesiaKan / Shutterstock.com

U knjizi Darijuša Hentkovskog Iz škole – Da li učenika pustiti s lanca (Beograd, 2005) piše da je najsavršeniji školski sistem onaj gdje učenica i nastavnica ne traže ništa jedna od druge osim prisutnosti. Učenica je prisutna na času, nastavnica ponavlja jednu te istu nastavnu jedinicu već deset godina, bez ijednog novijeg podatka, očekujući da učenica istu tu jedinicu reprodukuje, i tako ukrug. Zašto onda radimo, kad ne želimo ništa da mijenjamo?

Uvoditi promjene u nastavni proces po svaku cijenu nije inovativnost, niti će do nje dovesti, a inovacije u nastavi na principu sve ili ništa mogu biti stresne i za nastavnike i za đake, i neće dovesti do poboljšanja nastavnog procesa. No, s učenicima i učenicama širiti postojeće granice trebao bi biti najbolji način.

Nastavnice su na edukacijama i radionicama zasute informacijama o inovacijama, tehnikama i metodama u nastavi, pa na kraju, kad sve čuju, nisu sigurne šta sa svim tim raditi, odakle početi. Svi smo na raznim edukacijama slušali savjetnike i predavače koji govore o nevjerovatnom novom pristupu podučavanju: projektno učenje, STEM, obrnute učionice, ananas tablice, nekonferencije i slično. Moguće je da vam pokazuju i fotografije iz svojih učionica, na kojima djeca imaju radionice: uvod u maketarstvo, crtanje 3D olovkama, škola letenja dronom, sastavljanje i programiranje lego modela, a đacima su na raspolaganju i radionice izrade nakita, privjesaka za ključeve, elektronike i radioorijentacije, quilling – izrada ukrasa od papira, robot kits for kids, te likovna umjetnost u tehničkoj kulturi. Učenici grade trkaće automobile, vrte se oko svoje osi na skupim stolicama i slično. A jedini trkaći automobili koje grade moji učenici izrađeni su od kolutova toaletnog papira koje sam donijela od kuće. Većina nastavnika ima sumnjičav stav prema inovacijama sve dok se one ne pokažu provjereno dobrim i efikasnim.

Mišljenja sam da bismo trebali ostvariti ravnotežu. Dok uvodimo nešto novo, moramo biti pažljivi kako ne bismo isključili načine koji već funkcionišu i donose dobro. Internet nudi obilje besplatnih aplikacija koje mogu pomoći da uvedemo određene inovacije, motivišemo učenice da na novi način steknu znanja koja se od njih traže.

Jedan od alata je aplikacija koja potiče takmičarski duh đaka i motiviše ih da se više posvete nastavnom sadržaju. Kahoot je interaktivni digitalni alat namijenjen za izradu kvizova, diskusija i upitnika. Osmišljen je tako da učenik vidi pitanje, a nakon pet sekundi počinje odbrojavanje i prikazuju se odgovori označeni bojama i oblicima. Nastavnica da kod učeniku, a on kreira korisničko ime, na svom mobitelu pristupi kvizu i odabere odgovor za koji smatra da je tačan. Nakon svakog odgovora dobiva povratnu informaciju je li odgovor tačan, koliko je bodova osvojio, poredak na ljestvici prema rezultatima ocjenjivanja i ukupan broj bodova. Na ekranu se nastavnici, nakon svakog pitanja, prikazuje koliko je đaka odabralo koji odgovor i konačna ljestvica poretka, gdje je prikazano njih pet s najviše bodova. Ovo joj olakšava objektivno nagrađivanje najboljih đaka, ali i skreće pažnju na one kojima su potrebne dodatne konsultacije. Na izbornoj nastavi fizike jedan od učenika sam je kreirao kviz iz oblasti mehanike i elektromagnetizma koristeći konceptualna pitanja iz kataloga za eksternu maturu i na času napravio takmičenje.

Za nastavnu jedinicu Osvijetljenost pomoću aplikacije Light Meter učenici su mjerili jačinu svjetlosti koja dopire iz prostora, naprimjer sobe, i određivali gdje postaviti sijalicu i pod kojim uglom da bi osvijetljenost bila najbolja. U toj aplikaciji mogu birati predmete koji će predstavljati prepreku sunčevoj svjetlosti, i slično.

Holo aplikacije mogu pomoći učenicama da se bolje upoznaju s primjenom interferencije i difrakcije svjetlosti u svakodnevnom životu, mogu probuditi istraživački duh, spojiti nauku i matematiku, potaknuti ih da koriste savremene e-learning resurse i tehnologije. Ukratko, omogućavaju im da koriste sve STEM aktivnosti. Pomoću holograma mogu im se pojednostaviti matematičke formule, geometrijska tijela, hemijske reakcije, zakoni fizike, itd. Nema suhoparnog, apstraktnog i nedodirljivog gradiva, već je sve na dohvat ruke, veoma dostupno i konkretno. Gledaju, npr., molekulu vode, skoro kao da je dodiruju, kao da kroz nju prolaze. O snazi motora i brzini uče izbliza, dok posmatraju obrtaje motora. Učenici lakše shvataju oblike molekula i hemijske veze, povezuju formule koje opisuju površine s geometrijskim oblicima kao što su trapez, piramida ili kocka, uočavaju kako svjetlost prelamanjem stvara oblik holograma...

Đaci koji pohađaju izbornu nastavu fizike prilikom obrade nastavne jedinice Zvuk istraživali su šta je zvuk i kako buka utiče na ljudsko zdravlje. Buka je jedan od glavnih zagađivača životne i radne okoline u današnje vrijeme. Buku u školi i oko škole mjerili su mobilnom aplikacijom NoiseWatch i dobivene rezultate poredili s onim što određuje pravilnik o nivou buke u školi i okolini.

Ovakve aktivnosti tokom časa djeluju na njih veoma motivirajuće, nije im dosadno, pokazuju primjere jedni drugima, sarađuju, a praktičan rad im podiže IT kompetencije. Oni koji imaju nedostatak pažnje potpuno su posvećeni radu, prvi se javljaju da pokažu da su nešto pronašli. Đaci kažu kako im je korištenje ovih aplikacija stvorilo ogromne mogućnosti za stvarno učenje i proširilo razumijevanje, više se angažuju u učenju, sami kreiraju kvizove, međusobno komuniciraju, razgovaraju o kreativnosti, mašti, inovacijama, kritičkom razmišljanju i dogovaraju se.

Direktori škola i drugi čelnici u obrazovanju trebaju pomoći nastavnicama u njihovim nastojanjima da unose novine u svoje učionice, stvoriti obrasce stručnog razvoja i napredovanja u skladu s nastavničkim stvarnim potrebama i osigurati im međukolegijalne učionice u kojima mogu upoznati svoje kolegice i kolege dok provode najbolje prakse.

Ali, pritom ne smijemo zaboraviti ni pristup učitelja Trevora Muira:

  1. Pomiješajte tradicionalne prakse s novim: inovacija ne zahtijeva napuštanje svakog traga prijašnjeg podučavanja i učenja.
  2. Promjene u obrazovnoj tehnologiji moraju pratiti inovacije u ostalim elementima nastave, prije svega u pristupu nastavi, drugačijim metodama, drugačijoj ulozi i angažmanu đaka. Tome u prilog govore i škole koje su za naše uslove prilično dobro opremljene, ali promjene izostaju jer se ne dešavaju nigdje osim u oblasti nastavnih sredstava.
  3. Usmjerite se na vještinu, a ne na tehnologiju. Većina učenika u budućoj karijeri vjerovatno neće koristiti 3D printere ili softver za uređivanje videozapisa. Znači li to da ne biste trebali koristiti ove alate u učionici? Ne baš. Kada odlučujete hoćete li koristiti tehnologiju, prvo se trebate zapitati podučavate li time primjenjive vještine, a ne samo kako tu tehnologiju koristiti. Ako je korištenje 3D printera efikasan način da naučite đake da konceptualiziraju ideju, tada ga svakako upotrijebite. Ako je upotreba softvera za videouređivanje efikasan način podučavanja organizacijskih vještina i predstavljanja složenih ideja, onda je to vrijedno. Ako ste učenicama uz obrazovni softver zadali istraživačke zadatke, prirodno je da će svoje rezultate morati izložiti, pa i čas morate sasvim drugačije organizovati. Akcenat takvog časa neće biti na posmatranju i nastavničkim komentarima, nego na radu učenice, njenom odnosu prema znanju koje usvaja i produktima njenog rada. Kad imate takvu viziju časa, vjerovatno ćete odustati od prvobitne namjere da učenici frontalno prate i proučavaju obrazovni softver. Taj čas organizovat ćete u računarskom kabinetu, gdje će svaka grupa đaka samostalno proučavati softver za zasebnim računarom.

Najnovije

Zapis iz učionice

I neodobrene čitanke mogu poslužiti

Mirza Ahmetović

Konkurs za Književnu nagradu Šukrija Pandžo otvoren do 30. juna

Do sada pristiglo 25 radova o bibliotekama iz cijele Bosne i Hercegovine

Školegijum redakcija

Univerzitet u Beogradu dobio novog rektora

Opsada ili predaja

Miloš Janković

Školske biblioteke

Konkurs za nagradu Šukrija Pandžo 2021.

Školegijum redakcija

Radon oko nas u Bosanskoj Krupi

Dječiji vrtić je izložen, a ni škole nisu sigurne

Amna Dervišagić