ap_53fe32857bc90.jpg
Rubrika nezbrinutih knjiga (7)

Citiripi!

Školegijum će u nekoliko nastavaka pokušati uvesti čitaoce u komplikovan, nepoznat, zanemaren, složen, skrajnut, kompleksan, marginalizovan, tajanstven, zagonetan, uzbudljiv i nadasve plemenit svijet bibliotekarstva. Na naša (a zašto ne i vaša) pitanja odgovara dipl. bibl. ing. Nino Signatura :-)

Dragi Nino,

Postoje li na internetu neki pretraživači koji mi mogu tačno reći ko je sve citirao moje tekstove?

Narcis

 

Dragi Narcise, drago mi je da ste postavili ovo pitanje. Vjerujem da znate kako i online pretraživanja znanstvene literature npr. uz pomoć Google Scholar servisa, nude informacije o citiranosti objavljenih radova. Ovdje međutim nije riječ ni o kakvom izumu, novotariji proizašloj iz novomedijske stvarnosti već se citiranost, općenito govoreći, smatra jednim od najpopularnijih parametara za ocjenjivanje razine kvalitete autora, znanstvenika, istraživača. Temelje moderne scijentimetrije (znanosti o mjerenju i analiziranju same znanosti) uspostavila su dva istraživača Derek John de Solla Price i Eugene Garfield još prije više od pola stoljeća. Faktor odjeka znanstvenih članaka i časopisa je moguće ustvrditi uz pomoć tzv. citanih baza podataka, odnosno pratiti dinamiku i opseg korištenja popisane literature na kraju članaka (kao i referenci, citata) koje autori u svojim radovima navode. Njihovom upotrebom je standardizirana bibliometrijska analiza uticaja u znanosti, a da biste dobili odgovor na pitanje ko je sve citirao vaše radove najprije je potrebno da se zapitate gdje su ti radovi objavljeni, da li su časopisi u kojima ste ih objavili dio "indeksiranog univerzuma". To je sasvim dovoljno za početak, nakon toga se možete prepustiti istraživanju lika i djela osnivača Instituta za znanstvene informacije Garfielda (nije loše ni praviti predahe uz popularnog animiranog mačka istog imena), potom konsultovati i radove pokojnog prof. Kemala Bakaršića čijim je preranim odlaskom nastala opća zbunjenost naše znanstvene zajednice kada je riječ o mjerljivom i nemjerljivom u znanstvenom komuniciranju. Namjerno ne dajem direktan odgovor na Vaše pitanje i to ne iz razloga da bih vas možda nagovorio da upišete studij bibliotekarstva kako biste ovladali vještinama informacijske pismenosti, već da bih vas upozorio na činjenicu da povijest citatnih indeksa traži najprije ovladavanje stručnim vokabularom potcjenjene istraživačke oblasti kakva je bibliotečka.

Najnovije

 
Razglednica iz Dismalanda
Dragana Smart
29.12.2025
Stvaralački otpor
Mervan Miraščija
28.10.2025
Camp Nou nauke
Jelena Kalinić
16.06.2025
Ishodi učenja u zahodu mature
Namir Ibrahimović
10.06.2025
Kraj školske godine, fotofiniš
Anes Osmić
04.06.2025
Reformar’s Coming
Nenad Veličković
29.10.2024
Cuke i djeca
Školegijum redakcija
06.12.2023
Francuski i može i ne može, ali turski može svakako
Smiljana Vovna
30.11.2023