Procjenjuje se da između 70 i 100 miliona Amerikanaca i Amerikanki ima neku vrstu kriminalnog dosijea. Kada su u pitanju manja mjesta, procenat stanovništva koji je u nekom momentu krivično kažnjavan još je i veći.
Inicijativu da se na univerzitetima i obrazovnim institucijama ukine potreba za prilaganje uvjerenja o krivičnom kažnjavanju pokrenuo je Savjet za obrazovanje SAD-a 2016. godine, ali ona nije postala pravno obavezujuća.
Danas je situacija takva da dvadeset i četiri savezne američke države, Washington DC i federalna vlada zabranjuju bilo kakvu vrstu uvjerenja o (ne)kažnjavanju kada je u pitanju državna služba.
Korak dalje otišli su u saveznoj američkoj državi Louisiana, gdje su ove prakse danas totalno zabranjene, uprkos činjenici da je guverner Marylanda, Larry Hogan, bio protiv ove odluke, kazavši da roditelji od obrazovnih institucija očekuju da one na sve moguće načine zaštite njihovu djecu.
Mnogima nije jasno zašto je baš Louisiana prva usvojila cjelokupnu zabranu ove prakse, posebno zbog činjenice da je procenat stanovništva koji je u zatvoru dvostruko veći od državnog prosjeka. Jasno je da su koalicije za ljudska prava uz pomoć kršćanskih aktivističkih grupa bile uspješne u svojim namjerama.
Poznato je i to da su neki rektori univerziteta zahtijevali pristup informacijama o tome da li su budući studenti osuđivani zbog prekršaja uhođenja ili seksualnog nasilja, a pravila su takva da, nakon prijema na studij, ustanove imaju pravo tražiti informacije o krivičnom dosijeu studenata i studentica, radi donošenja odluka o savjetovanju, studentskoj pomoći ili prijemu u studentski smještaj.
Obrazovne ustanove računat će na pomoć različitih organizacija kako bi se uspostavile mjere odgovornosti i pružili resursi u cilju provođenja ovog zakona.
Prevela: Merima Dervišić
Tekst na engleskom možete pročitati ovdje.
